Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ ŽELJKA MATIJAŠEVIĆA: Breme institucija

Objavljeno prije

na

Željko Matijašević je jedan od rekordera po broju obraćanja crnogorskim institucijama, uputio je gotovo 500 dopisa raznim opštinskim i državnim centrima moći, 50 Vladi, podnio preko 40 krivičnih prijava… I opet ništa, problem nije uspio da riješi.

Matijašević već šest godina bezuspješno pokušava da u žabljačkom katastru uknjiži 50.000 kvadrata zemljišta na Kovčici kod Žabljaka, koje je po ostavinskom rješenju Opštinskog suda u Žabljaku iz 1980. vlasništvo njegove majke, 84-godišnje Koviljke.

Uprava za nekretnine iz Žabljaka je, po Matijaševiću, glavni krivac što on godinama ne uspijeva da ostvari svoje pravo. Preciznije aktuelni direktor katastra Said Bosović i njegov prethodnik Simo Stanić, protiv kojih je podnio krivične prijave.

On ih tereti da su godinama u kontinuitetu činili više protivzakonitosti, među kojima falsifikovanje dokumenata, uništenje spisa, uskraćivanje prava na slobodni pristup informacijama… Matijašević, koji je punomoćnik svoje majke, sumnjiči ih da nijesu prihvatili ostavinsko rješenje sačinjeno nakon smrti majčinog oca u kome je Koviljka nasljednik dijela zemljišta već su rješenje bazirali na aktu koji je sačinila nadležna komisija nakon obavljenog aerofotogrametrijskog snimanja, u kome je nasljednik Matijaševićev ujak koji se tokom ostavinske rasprave, 1980. godine, odrekao toga prava ali je pred tom komisijom imao svojstvo nasljednika.

Matijašević za Monitor kaže da često iz katastra, a ni iz drugih institucija, nije mogao da dobije dokumente u koje po zakonu ima pravo uvida. Tako je nakon što je nekoliko puta bezuspješno tražio dokumentaciju o svom slučaju u žabljačkom katastru, pribjegao lukavstvu. Rekao je tadašnjem načelniku Simu Staniću ,,da me moj drug premijer Milo Đukanović posavjetovao da sve što radim sa Simom moram se obratiti u pisanoj formi”. Tražena dokumenta je potom ekspresno dobio.

Kasnije mu je Stanić, po Matijaševićevom svjedočenju, objasnio da se za njegovu nekoretnost interesuje porodica Đukanović. Matijašević je pisao premijeru da utvrdi da li je ova informacija tačna. Odgovor nije dobio. Iz revolta je vratio člansku kartu DPS-a.

U krivičnoj prijavi Matijašević tvrdi da je za to da njegova majka nije upisana kao nasljednica zemlje saznao preko interneta. Kada je pitao zašto je počinio krivično djelo i nije upisao njegovu majku kao nasljednicu, Stanić mu je odgovorio da mu tu više niko ne može pomoći – ni Milo Đukanović, ni Filip Vujanović.

Matijašević od tada šalje dopise i predstavke Đukanoviću, Vujanoviću, Simovićevim nadređenima direktorima republičke Uprave za nekretnine – bivšem Miću Orlandiću i aktuelnom Draganu Kovačeviću, ministrima finansija – bivšem Igoru Lušiću i sadašnjem Radoju Žugiću, pokreće tužbe, piše i Vesni Medenici…

Ni sa novim načelnikom katastra nije imao više sreće. Na uporno insistiranje da shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama dobije tražene dokumente, načelnik Bosović mu je kazao da ide da se žali njegovim pretpostavljenim u Podgorici i da će, kad je takav, čekati još šest godina. Nakon što je Matijašević podnio krivičnu prijavu protiv Bosovića, odmah je dobio tražena dokumenta.

U rješavanje ovog predmeta uključili su se i Osnovni sud u Žabljaku, republička Uprava za nekretnine, Ministarstvo finansija. I opet ništa.

U krivičnim prijavama Matijašević sumira rezultate rada nekoliko institucija: ,,Simo Stanić je falsifikovao nekoliko dokumenata na osnovu kojih su donešena nezakonita rješenja, koja je više puta drugostepeni organ ukinuo i predmet je vraćen na ponovni postupak”.

Istu praksu nastavio je i Stanićev nasljednik Bosović, pa se i njemu ukidaju rješenja: ,,To je dovelo do totalne pravne pomutnje gdje se uopšte ne može utvrditi šta kome pripada. Da je ovakve greške napravio istakao je i drugostepeni organ”.

Krivičnu prijavu protiv načelnika žabljačkog katastra Matijašević je podnio VDT-u sredinom ovog mjeseca. Posjetio je i Delegaciju EU u Podgorici i iznio im svoj problem. Priprema i tužbu protiv države za naknadu milionske štete, kao i zbog ,,namjernog propuštanja, nečinjena državnih službenika”.

U međuvremenu, Matijašević i dalje obilazi institucije od Žabljaka do Nikšića i Podgorice i nosi torbu sa 50 kilograma dokumentacije. Čeka da institucije počnu da rade svoj posao, pa da im preda to breme.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo