Povežite se sa nama

OKO NAS

U SUSRET PROGLAŠENJU REGIONALNOG PARKA KOMOVI: Nove šanse za tri opštine

Objavljeno prije

na

Bez ijedne značajnije primjedbe građani su tokom javnih rasprava u glavnom gradu, Kolašinu i Andrijevici, podržali ideju o proglašenju Reginalnog parka Komovi. Nacrti dokumenata kojim će to područje dobiti poseban tretman sada su na ocjeni u ministarstvima održivog razvoja i turizma te poljoprivrede, nakon čega bi lokalni parlamenti trebalo da usvoje odluke o proglašenju. Ideja ljubitelja prirode, ekologa i planinara da se područje Komova stavi pod zaštitu javila se još prije 14 godina, a onda su je podržali i predstavnici lokalnih uprava tri opštine na čijim se teritorijama Komovi prostiru.

Oni koji su vezani za jednu od najljepših crnogorskih planina smatraju da je bilo krajnje vrijeme da se uvede red i na Komovima. Od projekta očekuju mnogo a, kako kažu, prije svega šansu da unovče ono što proizvedu i da se od uništenja zaštite prirodni i nikad dovoljno iskorišteni potencijali.

Oni koji realizuju projekat tvrde da se vodilo računa o svakom detalju, te da to područje u budućnosti ima veliku šansu.

Prema riječima Borka Vulikića iz UNDP-a, ta organizacija, preko Globalnog fonda za zaštitu životne sredine, uradila je Studija zaštite za Komove. Taj posao trajao je više od dvije godine, a među autorima studije je i 16 doktora nauka.

„Studija je očekivano dala preporuku da se Komovi stave pod režim zaštite, a predložena kategorija je park prirode ili regionalni park. Postoji jasna razlika između nacionalnog parka i regionalnog parka. Regionalni park je područje koje se više fokusira na održivo korištenje resursa, to znači da su zabrane mnogo fleksibilnije nego u nacionalnom parku. Komovi s aspekta biodiverziteta i životne sredine zaslužuju da budu na nivou nacionalnog parka, ali bi to značilo previše ograničenja za razvoj tog područja”, objasnio je Vulikić.

Prema njegovim riječima, očekuje se da će preko regionalnog parka biti ubrzan razvoj tog dijela Crne Gore, a prije svega da će biti spriječen trend iseljavanja. Na području Komova trenutno je 16 naselja sa 1.500 stanovnika.

Regionalni park neće osujetiti sadašnje aktivnosti stanovništva, već će doprinijeti da budu uspješnije i korisnije kroz režim kontrole i održivog razvoja, rekao je on.

Kako su kazali u UNDP-u, već je pripremljen i plan upravljanja, a najznačajnije preporuke formulisane su u aktu o proglašenju i definisane zone s dozvoljenim aktivnostima.

Budući regionalni park obuhvataće teritoriju od oko 20.000 ha. To je, tvrdi Vulikić, vrlo bitno, jer s tom površinom, uz nacionalne parkove, Crna Gora će imati više od 10 procenata svoje teritorije pod režimom zaštite, što je obaveza i iz Konvencije za biodiverzitet i prema Evropskoj uniji.

„Upravljač regionalnog parka trebalo bi da bude konstituisan do kraja ove godine. Prema zakonu, u tom organu moraju biti četiri osobe s visokim obrazovanjem i po jedan rendžer (nadzornik) na svakih 3 000 ha. Funkcionisanje upravljačkog tijela biće finasirano 50 odsto iz Podgorice, dok će Kolašin i Andrijevica izdvajati 30, odnosno 20 procenata”, rekli su u UNDP-u.

U lokalnim upravama Andrijevice i Kolašina očekuju da će proglašenje regionalnog parka Komovi višestruko koristiti, prije sveg turističkoj privredi. Andrijevčani su već, kako kaže savjetnik za turizam u Opštini Goran Đurišić, izrazili pozitivan stav prema tom projektu.

„Lokalno stanovništvo s ovog područja očekuje benefite, koji će im omogućiti da unaprijede poljoprivredu, ali i turističke potencijale. Proglašenjem Komova za regionalni park, biće stvoren kvalitetan transverzalni pojas zaštićenih područja u Crnoj Gori. Lokalna uprava Andrijevice od početka je u ovom projektu, čak smo jedan od prvih inicijatora te ideje. Spremni smo da prihvatimo sve obaveze koje će biti definisane oko funkcionisanja regionalnog parka, da ponudimo sve kadrovske kapacitete i sve što možemo. Građani Andrijevice su shvatili da regionalnim parkom nijesu ugroženi njihovi interesi, već da će dobiti novu šansu”, kazao je Đurišić.

Već prvim aktivnostima na tom području napravljeni su veliki pomaci. U okviru projekta plantažnog gajenja ljekovitog bilja u regionalnom parku prirode Komovi, zasađene su prve eksperimentalne parcele za gajenje lincure. To je nastavak višegodišnjih nastojanja NVO Natura da pokrene plantažno gajenje ljekovitog bilja.

,,Posebnu pažnju poklanjamo pokretanju gajenja ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta, kako bi se povećala njihova brojnost i zaštitila samonikla populacija. U ovom projektu aktivno učestvuju studenti Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja sa profesorom dr Miodragom Jovančevićem i dr Jasminom Balijagić, koja je inače svoju doktorsku disertaciju posvetila lincuri. Eksperimentalna parcela biće formirana u okviru rasadnika u vlasništvu Uprave za šume Crne Gore”, kaže Mikan Medenica iz NVO Natura.

U toj NVO smatraju da je veoma važno pokretanje jednog takvog procesa i da ovo može biti dobra prilika da stanovništvo u narednom periodu formira parcele za plantažno gajenje ljekovitog bilja, ne samo lincure već i drugih vrsta pogodnih za gajenje na ovom području. U tu svrhu NVO Natura će u saradnji sa Biotehničkim fakultetom uraditi brošuru s preporukama za gajenje ljekovitog bilja.

,,Od Agencije za zaštitu životne sredine dobili smo sva potrebna odobrenja za sakupljanje sjemena i formiranje eksperimentalne parcele za gajenje lincure. Jedan od zaključaka nedavno organizovanog okruglog stola bio je pokretanje plantažnog gajenja ljekovitog bilja, kao i bolja kontrola sakupljanja nedrvnih šumskih proizvoda na planinskom području, koji predstavlja veliki potencijal a kome do sada nije poklonjena zaslužena pažnja”, kaže Medenica.

On očekuje i da će Ministarstvo poljoprivrede prepoznati sve te aktivnosti ,,kao veliku razvojnu šansu sjevera Crne Gore a takođe i kao šansu za unapređenje zaštite životne sredine, posebno ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta kojima sjever obiluje”.

Kolašinci i Andrijevčani tokom minulog mjeseca obilježili su i novu planinarsku stazu na području budućeg regionalnog parka, koja polazi iz Bara Kraljskih preko Katuna Ljuban i Međukomlja do Ljevorečkog Koma. Na toj relaciji postavljeni su smjerokazi i piktogrami. Trasa je dužine oko 10 kilometara, i postavljena je tako da turiste vodi kroz katune zbog njihove što bolje turističke valorizacije.

,,Katuni, pored prirodnih ljepota Komova, predstavljaju veliku vrijednost ovog područja. Treba napomenuti da je pored ove staze markirana i kružna staza oko Komova, dužine 21 kilometar, i na taj način zaokružena jedna cjelina na ovom području. Pored ove staze takođe je obilježena i biciklistička staza, dužine oko 20 kilometara. Biciklistička staza polazi s lokacije između Trešnjevika i Štavne, ide preko katuna Ljuban do Bara Kraljskih odakle postoje dvije mogućnosti za bicikliste. Prva, dužine oko sedam kilometara, pruža mogućnost da se biciklisti vrate na polaznu tačku – Trešnjevik. Druga mogućnost produžiti u Kolašin, koji je udaljen oko 20 kilometara”, kažu u kolašinskoj Turističkoj organizaciji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo