Povežite se sa nama

OKO NAS

TRINAESTA MASLINIJADA U STAROM BARU: Priča o suživotu različitosti

Objavljeno prije

na

I ovog novembra održana je najbarskija od svih manifestacija – već trinaesta po redu Maslinijada. Kada je u kafani Galerija, prvom ambijentalno uređenom objektu u starobarskoj čaršiji, prije 13 godina potekla ideja o održavanju Maslinijade, ni njeni začetnici nijesu znali na šta će izaći. Znali su samo da Stari Bar, osim lijepe predizborne priče, kaldrme niz koju se lome ruke, noge i rebra, bravljeg pazara na platou nekadašnje gimnazije, zapuštenog Starog grada, gomile problema u namjenski napravljenim naseljima u njegovoj blizini, te eloksirom i ruinama obezličene čaršije s rijetkim i egzotičnim ugostiteljskim entuzijastima – zaslužuje mnogo više. Znali su da je došlo vrijeme, jer hiljade turista koji, u sezoni i van nje, hodočaste u Stari Bar, moraju dobiti više.

Istinski se vratiti njegovim duhovnim korijenima bila je ideja koja je okupila ljude u NVO Antivari-Stari Bar. Maslinari, među kojima, opet, dominiraju Starobarani, okupili su se nekoliko mjeseci kasnije, s isto tako uzvišenom idejom – organizovanog i institucionalizovanog povratka najstarijoj mediteranskoj kulturi – maslini. I ništa prirodnije nije bilo da se te dvije ideje sliju u jednu zajedničku, najbolje ispoljenu kroz manifestaciju Maslinijada, koja je prvi put, uz ideju izgradnje zaobilaznice, spomenuta na osnivanju NVO Antivari.

Sado Peričić, Dado Martinović, Suljo Mustafić, Dino Bećović, Tomo Markolović, Naro Bećović, Zoran Ćalović, Vebija Abazović, Krsto Mijović, Veko Pekić, Jovica Martinović, Šero Begzić, Branko Maljević i Omer Peročević utemeljivači su ove manifestacije. Oni su bili jezgro organizacionog odbora koji je, uz letimičnu pomoć mjesne zajednice, ,,na mišiće”, i najviše iz svog džepa, i iz ličnih poznanstava s brojnim sponzorima, izgurao prvu manifestaciju.

Opštinske vlasti su, u početku, slabo otvarale kasu. Međutim, i riječ podrške i obezbijeđen fond za nagrade, koji su te 2002. godine došli iz Opštine, značili su podstrek i motivaciju da se napravi prvi i najvažniji korak. A onda i ostali, sve do ovogodišnjeg, trinaestog.

Od deset sati izjutra velika kolona vozila, ali više od svega autobusa (bilo je besplatnog autobus prevoza, ali i onog koji se plaćao), kretala se od Topolice k Starom Baru, uz dobro odrađeno regulisanje saobraćaja.

A na Starobarskom platou i ulici koja vodi od nekadašnjeg restorana Tri duda do ulaza u tvrđavu, bilo je smješteno pedesetak aranžiranih štandova na kojima su bili izloženi autohtoni proizvodi ovog kraja – masline i maslinovo ulje, prije svega, ali i ostale slatke i slane delicije: priganice, sir, prijesnac, japraci, hljebovi s maslinama, od ječma, heljde, raži, zatim alve, tespište, gurabije, urmašice, uz obavezne šipkove i agrume… Posebnu pažnju izazvali su štandovi najmlađih – onaj OŠ Anto Đedović iz Šušanja, pored koga su se mogli naći i dječiji likovni radovi, te Srednje poljoprivredne škole, tik jedan uz drugoga.

Na ostalima, uglavnom poznata lica – izlagači: Božo Šaltić s ,,Umakom Šalta”, Vehbija Abazović s vrhunskim extravergine uljem, Mira Babić sa sapunima od maslinovog ulja i mediteranskog bilja, Nebojša Ivović sa sokovima od raznog voća, Pipo Jovović s likerom od šipka, uz put poređani prodavci pečenih i sirovih kestena, krajinskog duvana, pržene ukljeve, suvih smokava ,,u vijence”… U ,,boksu” u starobarskoj pjaci smjestili su se prodavci iz ostatka Crne Gore: medari, proizvođači sokova i džemova, skupljači ljekovitog bilja, oni što su nudili dimljenu ribu, preparate na bazi bilja, rukotvorine i antikvitete, kuvan je kačamak na licu mjesta… Obavezno zaustavljanje u slastičari Karađuzovića na kadaif i ferik-jabuke prelivene glazurom. Jednom riječju, za svačije čulo po nešto.

Manifestaciju je zvanično otvorio predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić: ,,Okupila nas je maslina, za koju kažu da je među biljkama ono što je golubica među pticama – uvijek je bila stablo mira, plodnosti, stablo koje je domaćinima bilo oslonac u opstanku”. On je najavio da će Opština u narednom periodu još više pomagati poljoprivrednim proizvođačima.

Sekretar Društva maslinara Sadetin Peričić, jedan od organizatora manifestacije, naveo je kako ove godine umalo da ne bude Maslinijade, te da je odražana uz važnu pomoć lokalne samouprave i resornog Ministarstva. ,,Ove godine smo razmišljali da li da uopšte organizujemo Maslinijadu, jer se dogodilo ono što se rijetko dešava – da su dvije godine uzastopno bile nerodne.

Kulturno-zabavni program se odvijao na tri punkta: centralnom – na Starobarskom platou, zatim blizu ulaza u Stari grad, i u samom Starom gradu. Nastupili su KUD Jedinstvo i KUD Rumija, Etno grupa Zora, Klapa KUD-a Jedinstvo, Orkestar Omera Hodžića s vokalnom solistkinjom Dijanom Hazirović, Bjelopoljski tamburaši, Šukrija Žuti Serhatlić, bend Akademia, prof. Safet Drljan i pjesnik Rajko Joličić.

Prvu nagradu za najbolje održavani maslinjak, koju dodjeljuje Fondacija Miodrag Mili Martinović, dobio je Matija Ćetković iz Zubaca, a drugi je bio Milorad Novaković iz Čeluge. Prvu nagradu za najbolji mladi zasad, koju je dodijelila Fondacija Lazara Božovića, dobio je Senad Petović iz Kunja. Drugu nagradu je obezbijedilo Društvo maslinara, a osvojio ju je Ahmed Bajramović iz Kunja. Prva nagrada za najljepše uređen štand dodijeljena je Ibrahimu Durakoviću iz Starog Bara, drugi je bio Vebija Abazović iz Pečurica, a treću su podijelila dva maslinara – Etem Mujić iz Starog Bara i Šaban Kolari iz Ulcinja.

Maslinijada je danas najmasovnija gradska fešta, dobar prilog turističkoj ponudi Bara, zapravo njegov ukras. To je smotra maslinarstva i drugih tradicionalnih proizvoda, izložba ulja, maslina, sira, meda, agruma. To je i najraznovrsnija ponuda tradicionalne kužine i gastronomski praznik za sladokusce. Maslinijada je i pohod na izvore, vraćanje korijenima, tradiciji, ali i pučka fešta koju imaju samo, i to znatno drugačije i manje originalno, još neki gradovi Mediterana. Ona je i pokretna etnografska postavka i izložba narodnih nošnji, prezentacija pozorišnog, literarnog, likovnog i muzičkog stvaralaštva sa samo jednom temom – maslinom.

Maslinijada je i susret prijatelja, epicentar čuvenog ,,starobarskog humora”, sabor posljednih istinskih boema i zabavljača, i narodno veselje s mjerom. Ona je i preplitanje jezika, kultura, vjera, običaja, koje su se vjekovima susretale i saživjele. Maslinijada je priča o multikulturi, o jedinstvu i mogućem suživotu različitosti. O njihovom prepoznavanju, ali i upoznavanju.

Maslinijadu su pod pokroviteljstvom Opštine Bar, organizovali NVO Maslinijada i Društvo maslinara, u saradnji s Kulturnim centrom Bar i Turističkom organizacijom Bara, uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, Ministarstva uređenja prostora, te niza sponzora.

Pop rock usred zidina

Muzički program je, kao i svake godine, bio baziran na narodnoj muzici, izvornoj i onoj manje izvornoj, na dvije glavne bine: centralnoj i onoj pored starobarskih bedema. Međutim, pravu poslasticu za sladokusce iz kluba 30+ predstavljao je nenadani intermezzo unutar samih zidina. Uz samu Carinarnicu, tik pored velike rijeke ljudi koja je prolazila, grupa Grim, odnosno Nebojša Đukanović i Ivana Janković instalirali su ozvučenje, uključili midi fajlove, mikrofone i ,,naelektriziranu” gitaru, i počeli nastup. Ulični, ali dobar. Izvodili su uglavnom hitove osamdesetih, i za kratko vrijeme imali pravu malu bazu okupljenih fanova (mahom starije generacije). Bila je to gotovo nestvarna zvučna slika na mjestu i u danu gdje se i kada to svakako ne bi očekivalo.

Željko MILOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PUT MURINO – ČAKOR – PEĆ: Sporazum kupi prašinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je i zašto sakrio Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište, na Čakoru, za međunarodni drumski putnički saobraćaj, potpisan prije –  devet godina

 

Ko je prije devet godina sakrio Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište, na Čakoru, za međunarodni drumski putnički saobraćaj? To je pitanje koje je aktuelizovano ovih dana, nakon što su neka udruženja građana iz Plava došla do kopije tog dokumenta.

Sporazum je potpisan još 2014. godine, a iz tih udruženja kažu da od tada nije postojao ni jedan razlog da putni pravac Murino – Čakor – Peć ne bude odmah otvoren za saobraćaj.

Kopiju Sporazuma Monitoru je dostavio član Udruženja drvoprerađivača Plav, Nedžad Cecunjanin. Dokument su, kako se može vidjeti i pročitati, u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević.

“U tekstu se vidi da je Spotrazum potpisan na neodređeno vrijeme i da nije raskinut, što znači da je još na snazi. Mi se pitamo šta je sa tim tekstom bilo, i ovim putem aktuelnoj Vladi stavljamo na uvid cjelokupan tekst Sporazuma” – kaže predstavnik ovog udruženja građana.

Prema Sporazumu koji nam je dostavljen, u mjestu Kotlovi-Kućište, na teritoriji Rapublike Kosovo, trebalo je odavno da bude završen zajednički granični prelaz. Takođe je trebalo da se formira i zajednička komisija od eksperata sa Kosova i iz Crne Gore koja bi pratila sprovođenje odredaba Sporazuma. Bilo je predviđeno i da zajednički granični prelaz bude otvoren dvadeset četiri sata, odnosno neprekidno.

Cecunjanin kaže da udruženje građana čiji je član ne želi da se bavi politikom, posebno ne u izbornoj kampanji, ali da je interes svih građana Gornjeg Polimlja da se Sporazum što prije sprovede i da se put otvori.

“Po tom pitanju su jedinstveni svi koji žive na ovim prostorima, kako pravoslavci u Murini, posebno u selu Velika, tako i svi stanovnici Plava. Otvaranje puta svima bi bilo od velike koristi. Zašto moramo da idemo još po onoj ‘preko preče, naokolo bliže’? Nije nam naokolo bliže. Ovim putem nam je Peć na svega šezdeset kilometara” – kaže Cecunjanin.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROBLEMATIČNA NOVOGRADNJA U KOLAŠINU: Na papiru tavan, na terenu sprat 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zaobilaženjem propisa, a zahvaljujući ćutanju nadležnih, neki investitori u Kolašinu su prostor, koji je formalno tavan ili potkrovlje, pretvorili u luksuzne stanove za prodaju ili  iznajmljivanje. Te, sada skupe nekretnine, u dokumentaciji se ne vode kao spratovi objekata, iako,  prema svojim karatkteristikama i namjeni to –  jesu

 

Formalno, u projektnoj dokumentaciji  tavani i potkrovlja, a u stvarnosti  stambeni prostor  ili hotelske sobe- na taj način je, minulih godina, izgrađeno više objekata u u Kolašinu.   U svakom od tih slučajeva nije bilo rekcija nadležnih inspekcija, a investitori su, prethodno, dobili i sve potrebne dozvole i saglasnosti.  To znači da se  površine koje nijesu računate  u bruto razvijene građevinske  površine niti u spratove objekata, sada prodaju i po cijeni od nekoliko hiljada eura po metru kvadratnom.

Prema nedavno objavljenim podacima, kvadrat u kolašinskoj novogradnji košta  1.500 do 3.500-4.000 eura u centru grada, odnosno i do 7.000 eura  u objektima na skijalištima. Na prodaji su i luksuzni stanovi u novoformiranim kompleksima, pa stan od 38 kvadrata košta i do 114.000 eura, a za stan od 100 kvadrata neophodno je izdvojiti i do 400.000. U ponudi na tržištu nekretnina u tom gradu ima primjera da se garsonjeru od 27 kvadrata u centru grada prodaje za blizu 4.000 po metru kvadratnom.

Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima definisano je da je “tavan dio objekta bez nadzitka, isključivo, ispod kosog ili lučnog krova”. Prema Pravilniku,  može imati minimalne otvore za svijetlo i ventilaciju.  Istim dokumentom definisano je da je potkrovlje završna etaža i da “najniža svijetla visina tog dijela  ne smije biti veća od 1.20 metara, na mjestu gdje se gradevinska linija potkrovlja i spratova poklapaju”. Prema propisima, potkrovlja se predviđaju na mjestima gdje treba pratiti kote vijenaca ili sljemena na susjednim objektima u ambijentalnim cjelinama.

Prema dokumentaciji u koju je Monitor imao uvid, u slučajevima nekoliko zgrada, potkrovlja i tavani nijesu uračunati u planiranim indeksima izgrađenosti za parcelu. Neki od tavana su čak  izgrađeni sa nadzitkom i terasom, što je u direktnoj suprotnosti sa Pravilnikom. Tako su investitori dobili, praktično, dodatnih sprat ili dva, u odnosu na ono što propisuju planovi i urbanističko- tehnički uslovi (UTU).

Najsvježiji primjer pokušaja izigravanja propisa  i planske dokumentaciji su i  idejna rješenja  za dva kondo  hotela u kolašinskom naselju Smailagića Polje.  Na sreću, to su i primjeri koji, za razliku od mnogih prethodnih slučajeva, nijesu prošli ispod radara Glavnog državnog arhitekte (GDA), pa investitori niesu dobili saglasnosti za tako planirane objekte. Prema projektnoj dokumentaciji dva hotela, trebalo je da imaju čak tri sprata više, u odnosu, maksimalnu dozvoljenu spratnost za to kolašinsko naselje.  U projektnoj dokumenataciji GDA  je našao  mnogobrojne propuste, koji su do sada tolerisani na objektima čak i u DUP Centar.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

„Trenutna cijena avio karte je oko 2.600 eura po osobi, što je oko 16.000 eura samo za karte. Za navedenu olimpijadu je potrebno izdavanje viza za učesnike, pa je organizator tražio da se dostave potrebni podaci, između ostalog i rezervacija karata. Ministarstvo prosvjete je htjelo da podrži odlazak tima na olimpijadu, uplatom određenog iznosa za kupovinu avio karata. Međutim, avio karte se mogu kupiti samo u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama”, navodi se u odgovoru roditeljima.

Napomenuli su iz Ispitnog centra da su se obratili organizatorima „radi mogućnosti onlajn učešća crnogorskog tima na toj olimpijadi i očekujemo odgovor“. Uz želju u uspjeh u daljem radu, odgovor je završila direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović.

Razočarenje djece i bijes roditelja nakon takvog odgovora nije teško shvatiti. Profesorica podgoričke Gimnazije Aleksandrina Vujačić obratila se javnosti putem Fejsbuka ne krijući svoju ljutnju: „Ovako im je vraćeno. Nemoj više niko, ali bukvalno niko, da me je pitao zašto napuštam prosvetu i idem na golu ledinu, bez plana B. Ja više neću da budem saučesnik u zločinu koji se sistematski sprovodi nad najboljima. Ministre? Ostala nesposobna i nikad najedena politička kasto? Niko ništa?… O ovoj deci će se tek čuti! Ne zahvaljujući vama, talogu taloga… To je ta četvorka za koju se nema novaca, jer, jelte, valja dati pola miliona evra za pranje auta!“.

Istina, ministarstva u prosjeku daju za pranje kola i parkiranje koliko je potrebno za učešće najboljih đaka na internacionalnim takmičenjima. Iznosi za gorivo za službene automobile, kojih se nova vlast i pored gromoglasnih najava nije odrekla, od 14,7 miliona eura su neuporedivo veće od ulaganja u talente.

„Ovo je još jedna slika praznih obećanja političara, koja se odnose na unapređenje obrazovanja mladih, a i razlog zašto imamo hronično zapušten obrazovni sistem za koji ne mari nijedna vlada“, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Oni su uputili Inicijativu premijeru Dritanu Abazoviću i ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću za hitno obezbjeđivanje sredstava i sprovođenje postupka za odlazak crnogorskih gimnazijalaca, njihovih mentora i predstavnika Ispitnog centra na Olimpijadu znanja iz fizike u Tokio.

„Ovim učenicima zakonski pripadaju sredstva iz Fonda za podršku talenata, jer su se kao pobjednici prva tri mjesta na državnom takmičenju automatski kvalifikovali za međunarodno takmičenje. Poznato je da su sredstva iz Fonda za podršku talenata samo nekoliko godina unazad prelazila sumu od pola miliona eura. Kako se sad troše? I kako je moguće da se ne mogu pokriti troškovi avionskih karata crnogorskog tima koji treba da budu ‘ambasadori znanja’ države Crne Gore?“, piše u saopštenju CGO.

Da bruka bude još veća, iz Ministarstva prosvjete su objasnili da je u toku reforma ovog Fonda ali da para u njemu ima: „Za učenike koji su osvojili nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima, do sada je iz Fonda isplaćeno 13.417.eura. Za Fond je budžetom za ovu godinu predviđeno 115.000 eura.Trenutno je na računu 101.583 eura”. Uz poruku da će Ministarstvo „uvijek podržati talentovane učenike, kao što je to činilo i do sada”, nijesu objasnili kako je bilo moguće da dođe do svega ovoga.

Javnost je u međuvremenu saznala da se problem sa odlaskom najboljih učenika na međunarodna takmičenja ponavlja iz godine u godinu. Te da je isti problem ove godine, nakon fizičara, čekao i takmičare iz ostalih prirodnih nauka.

Mediji su upozorili da javnost nije saznala ko je finansirao Abazovićeva putovanja na dodjele počasnih doktorata u Švajcarsku i Albaniju, na studentske tribine u Kembridžu ili u Oksfordu. Kao i na to da je za vjerske škole ove godine predviđeno 1,7 miliona eura, dok prebukirane državne često nemaju elementarnih uslova za rad…

Kada je skandal dobro naljutio javnost, reagovao je sveprisutni ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović, na Tviteru: „Danas ću u komunikaciji sa privrednicima pokušati da riješim ovaj problem. Mladi fizičari moraju da idu na ovo prestižno takmičenje a privreda je tu da im to omogući“. Valjda zbog hitnosti, ministar privrednik se oslanja na svoje kolege umjesto na institucije.

Vlada je na hitnoj sjednici u ponedjeljak „razrješila“ dilemu. Obezbijedila je 44.000 eura za učešće najboljih crnogorskih učenika na međunarodnim takmičenjima. Vlada je saopštila da su pored fizičara u istom problemu bili i ostali najbolji učenici: „Ovim su otklonjene određene administrativne prepreke i stvoreni uslovi za odlazak naših timova na: Međunarodnu matematičku olimpijadu u Čibi (Japan) za sedam članova, kao i za po šest članova na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju (Japan), Međunarodnu olimpijadu iz geografije u Bandungu (Indonezija), Međunarodnu informatičku olimpijadu u Segedinu (Mađarska), te Balkansku informatičku olimpijadu u Sloveniji“.

„Poentirao“ je premijer Abazović: „Hvala ministrima Goranu Đuroviću, Miomiru Vojinoviću, Biljani Šćepanović i privrednicima Crne Gore na ekspresnoj i nesebičnoj pomoći. Vlada će ubrzano sprovesti procedure, a MVP (Ministarstvo vanjskih poslova) će pomoći oko dobijanja viza. Znanje će uvijek naići na našu podršku. Učenicima želimo puno uspjeha i da nas obraduju medaljom“.

Nadamo se da ovakve podrške ubuduće neće biti, a nakon pretrpljenog institucionalnog maltretiranja neumjesno je od ove djece očekivati i medalje.

„Talentovani fizičari otputovaće u Tokio na Međunarodnu olimpijadu zahvaljujući pritisku javnosti i činjenici da se 11. juna održavaju parlamentarni izbori, što je dodatno pokrenulo političare da se angažuju u rješavanju problema. U međuvremenu, crnogorski srednjoškolci i njihovi mentori izloženi su neizvjesnosti, a propuštena su i dva mjeseca za rad, što sve može da ima uticaja i na rezultate na takmičenju u Japanu“, naglasila je Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Skandal oko odlaska u Tokio je slika nepromijenjenog društva. Sve je još uvijek po starom, političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo