Povežite se sa nama

OKO NAS

TRINAESTA MASLINIJADA U STAROM BARU: Priča o suživotu različitosti

Objavljeno prije

na

I ovog novembra održana je najbarskija od svih manifestacija – već trinaesta po redu Maslinijada. Kada je u kafani Galerija, prvom ambijentalno uređenom objektu u starobarskoj čaršiji, prije 13 godina potekla ideja o održavanju Maslinijade, ni njeni začetnici nijesu znali na šta će izaći. Znali su samo da Stari Bar, osim lijepe predizborne priče, kaldrme niz koju se lome ruke, noge i rebra, bravljeg pazara na platou nekadašnje gimnazije, zapuštenog Starog grada, gomile problema u namjenski napravljenim naseljima u njegovoj blizini, te eloksirom i ruinama obezličene čaršije s rijetkim i egzotičnim ugostiteljskim entuzijastima – zaslužuje mnogo više. Znali su da je došlo vrijeme, jer hiljade turista koji, u sezoni i van nje, hodočaste u Stari Bar, moraju dobiti više.

Istinski se vratiti njegovim duhovnim korijenima bila je ideja koja je okupila ljude u NVO Antivari-Stari Bar. Maslinari, među kojima, opet, dominiraju Starobarani, okupili su se nekoliko mjeseci kasnije, s isto tako uzvišenom idejom – organizovanog i institucionalizovanog povratka najstarijoj mediteranskoj kulturi – maslini. I ništa prirodnije nije bilo da se te dvije ideje sliju u jednu zajedničku, najbolje ispoljenu kroz manifestaciju Maslinijada, koja je prvi put, uz ideju izgradnje zaobilaznice, spomenuta na osnivanju NVO Antivari.

Sado Peričić, Dado Martinović, Suljo Mustafić, Dino Bećović, Tomo Markolović, Naro Bećović, Zoran Ćalović, Vebija Abazović, Krsto Mijović, Veko Pekić, Jovica Martinović, Šero Begzić, Branko Maljević i Omer Peročević utemeljivači su ove manifestacije. Oni su bili jezgro organizacionog odbora koji je, uz letimičnu pomoć mjesne zajednice, ,,na mišiće”, i najviše iz svog džepa, i iz ličnih poznanstava s brojnim sponzorima, izgurao prvu manifestaciju.

Opštinske vlasti su, u početku, slabo otvarale kasu. Međutim, i riječ podrške i obezbijeđen fond za nagrade, koji su te 2002. godine došli iz Opštine, značili su podstrek i motivaciju da se napravi prvi i najvažniji korak. A onda i ostali, sve do ovogodišnjeg, trinaestog.

Od deset sati izjutra velika kolona vozila, ali više od svega autobusa (bilo je besplatnog autobus prevoza, ali i onog koji se plaćao), kretala se od Topolice k Starom Baru, uz dobro odrađeno regulisanje saobraćaja.

A na Starobarskom platou i ulici koja vodi od nekadašnjeg restorana Tri duda do ulaza u tvrđavu, bilo je smješteno pedesetak aranžiranih štandova na kojima su bili izloženi autohtoni proizvodi ovog kraja – masline i maslinovo ulje, prije svega, ali i ostale slatke i slane delicije: priganice, sir, prijesnac, japraci, hljebovi s maslinama, od ječma, heljde, raži, zatim alve, tespište, gurabije, urmašice, uz obavezne šipkove i agrume… Posebnu pažnju izazvali su štandovi najmlađih – onaj OŠ Anto Đedović iz Šušanja, pored koga su se mogli naći i dječiji likovni radovi, te Srednje poljoprivredne škole, tik jedan uz drugoga.

Na ostalima, uglavnom poznata lica – izlagači: Božo Šaltić s ,,Umakom Šalta”, Vehbija Abazović s vrhunskim extravergine uljem, Mira Babić sa sapunima od maslinovog ulja i mediteranskog bilja, Nebojša Ivović sa sokovima od raznog voća, Pipo Jovović s likerom od šipka, uz put poređani prodavci pečenih i sirovih kestena, krajinskog duvana, pržene ukljeve, suvih smokava ,,u vijence”… U ,,boksu” u starobarskoj pjaci smjestili su se prodavci iz ostatka Crne Gore: medari, proizvođači sokova i džemova, skupljači ljekovitog bilja, oni što su nudili dimljenu ribu, preparate na bazi bilja, rukotvorine i antikvitete, kuvan je kačamak na licu mjesta… Obavezno zaustavljanje u slastičari Karađuzovića na kadaif i ferik-jabuke prelivene glazurom. Jednom riječju, za svačije čulo po nešto.

Manifestaciju je zvanično otvorio predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić: ,,Okupila nas je maslina, za koju kažu da je među biljkama ono što je golubica među pticama – uvijek je bila stablo mira, plodnosti, stablo koje je domaćinima bilo oslonac u opstanku”. On je najavio da će Opština u narednom periodu još više pomagati poljoprivrednim proizvođačima.

Sekretar Društva maslinara Sadetin Peričić, jedan od organizatora manifestacije, naveo je kako ove godine umalo da ne bude Maslinijade, te da je odražana uz važnu pomoć lokalne samouprave i resornog Ministarstva. ,,Ove godine smo razmišljali da li da uopšte organizujemo Maslinijadu, jer se dogodilo ono što se rijetko dešava – da su dvije godine uzastopno bile nerodne.

Kulturno-zabavni program se odvijao na tri punkta: centralnom – na Starobarskom platou, zatim blizu ulaza u Stari grad, i u samom Starom gradu. Nastupili su KUD Jedinstvo i KUD Rumija, Etno grupa Zora, Klapa KUD-a Jedinstvo, Orkestar Omera Hodžića s vokalnom solistkinjom Dijanom Hazirović, Bjelopoljski tamburaši, Šukrija Žuti Serhatlić, bend Akademia, prof. Safet Drljan i pjesnik Rajko Joličić.

Prvu nagradu za najbolje održavani maslinjak, koju dodjeljuje Fondacija Miodrag Mili Martinović, dobio je Matija Ćetković iz Zubaca, a drugi je bio Milorad Novaković iz Čeluge. Prvu nagradu za najbolji mladi zasad, koju je dodijelila Fondacija Lazara Božovića, dobio je Senad Petović iz Kunja. Drugu nagradu je obezbijedilo Društvo maslinara, a osvojio ju je Ahmed Bajramović iz Kunja. Prva nagrada za najljepše uređen štand dodijeljena je Ibrahimu Durakoviću iz Starog Bara, drugi je bio Vebija Abazović iz Pečurica, a treću su podijelila dva maslinara – Etem Mujić iz Starog Bara i Šaban Kolari iz Ulcinja.

Maslinijada je danas najmasovnija gradska fešta, dobar prilog turističkoj ponudi Bara, zapravo njegov ukras. To je smotra maslinarstva i drugih tradicionalnih proizvoda, izložba ulja, maslina, sira, meda, agruma. To je i najraznovrsnija ponuda tradicionalne kužine i gastronomski praznik za sladokusce. Maslinijada je i pohod na izvore, vraćanje korijenima, tradiciji, ali i pučka fešta koju imaju samo, i to znatno drugačije i manje originalno, još neki gradovi Mediterana. Ona je i pokretna etnografska postavka i izložba narodnih nošnji, prezentacija pozorišnog, literarnog, likovnog i muzičkog stvaralaštva sa samo jednom temom – maslinom.

Maslinijada je i susret prijatelja, epicentar čuvenog ,,starobarskog humora”, sabor posljednih istinskih boema i zabavljača, i narodno veselje s mjerom. Ona je i preplitanje jezika, kultura, vjera, običaja, koje su se vjekovima susretale i saživjele. Maslinijada je priča o multikulturi, o jedinstvu i mogućem suživotu različitosti. O njihovom prepoznavanju, ali i upoznavanju.

Maslinijadu su pod pokroviteljstvom Opštine Bar, organizovali NVO Maslinijada i Društvo maslinara, u saradnji s Kulturnim centrom Bar i Turističkom organizacijom Bara, uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, Ministarstva uređenja prostora, te niza sponzora.

Pop rock usred zidina

Muzički program je, kao i svake godine, bio baziran na narodnoj muzici, izvornoj i onoj manje izvornoj, na dvije glavne bine: centralnoj i onoj pored starobarskih bedema. Međutim, pravu poslasticu za sladokusce iz kluba 30+ predstavljao je nenadani intermezzo unutar samih zidina. Uz samu Carinarnicu, tik pored velike rijeke ljudi koja je prolazila, grupa Grim, odnosno Nebojša Đukanović i Ivana Janković instalirali su ozvučenje, uključili midi fajlove, mikrofone i ,,naelektriziranu” gitaru, i počeli nastup. Ulični, ali dobar. Izvodili su uglavnom hitove osamdesetih, i za kratko vrijeme imali pravu malu bazu okupljenih fanova (mahom starije generacije). Bila je to gotovo nestvarna zvučna slika na mjestu i u danu gdje se i kada to svakako ne bi očekivalo.

Željko MILOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KRIZA MOJKOVAČKE VLASTI: Hoće li morati ispočetka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odbornici SNP-a niti dolaze na sjednice SO Mojkovac nit’ govore o tome šta im smeta kod koalicionih partenera sa kojima su na vlasti. Bitne odluke od kojih zavisi  kvalitet života u tom gradu čekaju na dogovor vlasti. Ili rasplet aktuelne krize na neki drugi način

 

Razgovori kojima je trebalo da počne rješavanje krize vlasti u Mojkovcu  još nijesu  ni zakazani.

Socijalistička narodna partija (SNP), koja je, u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, dio vlasti u tom gradu, bojkotovala je dvije sjednice Skupštine opštine (SO). Mojkovački parlament čine 14 odbornika koalicije koju je predvodila Demokratska partija socijalista (ostali u opoziciji), osim koalicije Za budućnost Mojkovca, četiri Demokrata, po dva iz Građanskog pokreta URA i koalicije Ne damo Mojkovac i jedan iz Ujedinjene Crne Gore. Nedolaskom dva, od tri, odbornika SNP-a i uz odstustvo opozicionih odbornika DPS-a, nije bilo moguće obezbijediti kvorum za odžavanje sjednice dva puta, tokom aprila. Zbog toga se, za sada, o zakazivanju nove ne razmišlja.

Iz SNP, navodno, koalicionim partnerima ne saopštavaju čime su nezadovoljni.  Zvanično, šturo i neprecizno  objašnjenje SNP-a  za nedolazak na sjednicu lokalnog parlamenta je „da se mora pažljivo napraviti potpuni koncept i strategija daljeg djelovanja i razvoja i zajednički pristupiti realizaciji tih programa”. Kažu i da „neće po automatizmu glasati sve što dođe kao predlog od izvršne vlasti u tom gradu“.  I demantuju  „insinuacije da će SNP, u Mojkovcu,  sarađivati sa bilo kim,  mimo postojeće koalicije”.

Konačno, najavljuju da će „dalje saradnja unutar kolaicije na vlasti zavisiti  od konstruktivnog pristupa koalicionih partnera”. Šta je bilo do sada nekonstruktivno, u SNP-u, za sada nijesu spremni da podijele sa javnošću. „Nije za novine“, odogovaraju iz te stranke na pitanja o tome čime su ih naljutili koalicioni partneri.

Predsjednik SO Marko Janketić (Demokrate)  je Monitoru kazao da ne zna kada će moći zakazati dva puta odlaganu sjednicu. Podsjeća da za to, prema poslovniku, još ima vremena, ali da bi, kako kaže, „dobro bilo da se nesporazumi rješavaju što prije“. Pomaka u razgovorima sa SNP-om, u odnosu na minuli mjesec, međutim, nema.

„Još nije bilo razgovora sa SNP-om, iako je trebalo da se sastanemo minule sedmice. Pomaka nema, pa, nažalost, ništa novo ne mogu reći.  Mislim da bi trebalo prvo da se stavari riješe u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, pa onda da se razgovora i na nivou vladajuće kaolicije u Mojkovcu. Ni dalje nemam jasno saopšten razlog SNP-a za bojkot sjednica SO“, tvrdi Janketić.

Razgovore u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, kako kažu u DF-u,  očekuju ubrzo. No, ista očekivanja imali su i sredinom aprila.  Kako  su nezvanično rekli, ni njima, do sad,  SNP  nije jasno saopštio  šta im se ne dopada u načinu rada  nove  mojkovačke vlasti. ,,Tačne razloge nedolaska odbornika SNP-a na sjednice SO ćemo vrlo brzo saznati. Predstoje nam razgovori, a sigurna sam i dogovor. To dugujemo građanima Mojkovca. Najvažnije je istaći da nije riječ o borbi za fotelje”, kazao je šef odborničkog kluba DF-a Radovan Vidojević, prije nekoliko sedmica.

Vidojević je tada bio siguran da ,,SNP neće sarađivati s bilo kim izvan vladajće koalicije”.  U to su u DF-u, kažu, sigurni i sada.

Iz GP URA, koja je dio vladajuće koalicije, kažu da koalicija Za budućnost Mojkovca treba što prije da kaže „ako više ne nastupaju zajedno ili da hitno riješe unutarkoalicione probleme“. Potpredjednik Opštine i predsjednik Opštinskog odbora (OO) GP  URA Ivan Ašanin  objašnjava „da Mojkovac ne može da čeka i da se ne smije dozvoliti  prolongiranje rješavanja problema“.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

HIDROENERGIJA NE ODUSTAJE OD KALUDARSKE RIJEKE: Male elektrane veliki problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi”

 

Bivša Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata raskinula deset ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidrolektrana, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, ali među njima nije ona na beranskoj rijeci Kaludarska, gdje je vlasnik kompanija Hidroenergija Montenegro.

Osim Kaludarske rijeke u Beranama, izgradnja preostalih mHE predviđena je, između ostalih, i na vodotocima Bjelojevićka i Štitarica. Tako se nije ostvarilo obećanje bivšeg premijera iz njegovog ekspozea sa početka mandata, kada je najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, vlasnika kompanije Bemaks. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Obradović je tada došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni opštine Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao suvlasnici Hidroenergije.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju, nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su prenijeli da je plan Hidroenergije bio da  izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija bila je procijenjena na 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina.

Sve odobrene lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Onda se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

,,Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bi to dozvolili. Naš manastir i njegova okolina bi bili devastirani”, kažu u MZ Kaludra.

Kada se radi o gradnji mHE na Kaludarskoj rijeci, valjalo bi se prisjetiti da je Vlada premijera Duška Markovića ugrabila i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor kojim se za dvije godine produžava koncesija Hidroenergiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana na tom vodotoku.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SKORO DVIJE GODINE BORBE MJEŠTANA REČINA PROTIV PROJEKTA mHE SKRBUŠA: Nit’ koncesionar gradi, nit’ Vlada brani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Borba protiv gradnje male hidroelektrane (mHE) dijela mještana i vlasnika imanja u kolašinskom selu Rečine uskoro će ući u treću godinu, a još se ne zna hoće li taj projekat biti nastavljen. Dodatno, kako tvrde mještani, odlukama sudova, ali i postupcima koji su u toku, a koje je protiv njih pokrenuo koncesionar, spriječeni su da nastave proteste

 

Na rijeci Skrbuša istoimenu mHE gradi Hydro Logistics doo iz Podgorice. Već u drugoj fazi izgradnje dio mještana i vlasnika imanja sela Rečine, kroz koje protiče ta rijeka, oštro su se usprotivili projektu i spriječili koncesionara da nastavi radove. S druge strane, dio mještana je podržavao gradnju mHE, a svoju odluku su argumentovali, kako su objasnili, „velikodušnim obećanjima koncesionara o ulaganja u sesoku infrastrukturu”.

U međuvremenu, uz proteste, pokrenuto je više sudskih sporova, a koncesionar je od sudova tražio da im se omogući nastavak gradnje. Tačnije, da sud privremenim mjerama onemogući blokadu puta prema gradilištu. Takođe, vlasnik firme Hydro logistics Slaven Burzanović  i njegov brat Ivan podnijeli su krivične prijave protiv mještanina Vasilija Ivanovića i ekološkog aktiviste Denisa Mekića, tvrdeći da su im, na jednom od protesta, prijetnjama ugrozili sigurnost. Sudski postupak je u toku, a mještani tvrde da su višestruko oštećeni od kolašinskog Osnovnog suda. Podsjećaju i da su više puta sa protesta privođeni u policiju, te da su im, zbog spečavanja koncesionara da priđe gradilištu, to jest, blokade seoskog puta, pisane prekršajne prijave.

„Skoro dvije godine traje borba protiv gradnje mHE Skrbuša i do sada nije bilo raskida ugovora. Iako smo dobili uvjerenja od ljudi koji rade na tome da se to privodi kraju, djelovanje nove Vlade i ministra koji je zadužen za to pitanje ostaje nepoznanice. Nemamo od njih bilo kakva obećanja ili informacije. Sve vrijeme smo prepušteni Sudu u Kolašinu, koji je u više navrata slijepo ispunjao želje koncesionara. Donošene su privremene mjere mještanima, bez ikakvih dokaza i, prema mojem mišljenju, bez pravnog osnova”, kaže za Monitor Ivanović.

Vlada je, krajem prošle godine, koncesionaru „dala razuman rok od 90 dana za  završetak radova faze II u skladu sa članom 23.3 Ugovora o koncesiji”.  Taj rok je već istekao, ali iz doskorašnjeg Ministarstva kapitalnih invensticija (MKI) nijesu odgovorili na pitanja kakav je sada status projekta mHE na Skrbuši.

Koncesionar je značajno prije isteka roka izvršio I fazu ugovorne obaveze, piše u informaciji iz tog resora iz decembra prošle godine. Međutim, okasnilo se u narednoj fazi. U okviru II faze, prema ugovoru o koncesiji, trebalo je da bude izgrađen objekat mHe. Ministarstvo tada nije uvažilo primjedbe koncesionara, među kojima su kao razlog za kašnjenje radova, naveli i proteste mještana.

„Protesti i slične aktivnosti u vezi izgradnje mHE predstavljaju rizik koncesionara u skladu sa članom 25.3 Ugovora o koncesiji i koncedent nije dužan da produžava rok za izgradnju faze II ukoliko bi se takvi protesti dešavali. Osim navedenog, koncesionar je sa uspjehom ishodovao sudskim putem privremenu mjeru – zabranu ometanja radova u skladu sa Rješenjem Osnovnog suda u Kolašinu I.br.15/21 od 30. 7. 2021. godine. Stoga, protesti nisu valjan razlog da se dozvoli produženje, već su oni rizik koji je svojevoljno prihvatio”, piše u Informaciji koja se odnosi na realizaciju ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na vodotoku Skrbuša iz decembra prošle godine. Ipak, Hydro logistics-u su tada dozvolili još dodatnih tri mjeseca da okonča II fazu radova.

Između ostalih, u kolašinskom osnovnom sudu vodi se postupak po tužbi Hydro Logistics-a  protiv pet Kolašinca zbog „uznemiravanja prava svojine”. Hidro Logistics je učesnike protesta tužila zbog uzmemravanja prava svojine, nakon što je Sud donio donio rješenje o privremenoj mjeri, „kojom je zabranjeno sprječavanja investitoru da pristupi svojim parcelama”.

Protesti mještana Rečina zbog gradnje mHE Skrbuša dešavali su se na javnoj površini – putu, pa protestanti nijesi uznemiravali prava svojine investitora firme Hydro Logistics. To je pred kolašinskim Osnovnim sudom kazao Miljan Jović, punomoćnik tuženih.

„Tuženi su protestovali i ispoljavali zakonom dozvoljena prava na protest i javno okupljanje koje im je zagarantovano Članom 11 Evropske konvecije o ljudskim pravima. Nijesu bili na parcelama tužioca, pa se, u konkrentom slučaju, ne može raditi o uznemiravanju prava svojine”, tvrdi Jović.

On je sutkinji Mirjani Čepić dostavio informaciju o realizaciji ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na dijelu vodotoka Skrbuša, iz koje se tvrdi, može konstaovati da je produženi rok za završetak druge faze istekao. Zbog toga, smatra Jović, tužba koncesionara je već pravno neodrživa”. Prema njegovim riječima, nejasno je kako se može tražiti zaštita od uzmemiravanja prava svojine „na nepokretnosti na kojoj se ne može bilo šta graditi”.

Međutim, u drugom postupku, koji se vodi protiv mještana zbog navodne ugrožene sigurnosti Burzanovića, predstavnici koncesionara su bili optimistični kada je riječ o nastavku radova.

„Ističem da je ugovor o izgradnji i dalje na snazi i da će redovi biti nastavljeni, jer su odobreni odlukom Vlade. Osjećam ugroženost, strah i nesigurnost za svoju ličnu bezbjednost, s obzirom da smo praćeni od više osoba kad krenemo na izgradnju mHE”, kazao je jedan od oštećenih.

Tokom trajanja primjerenog roka, koncesionar se obratio MKI i tražio da se razmotri mogućnost revidovanja prethodno donijete odluke o prdužetku radova. Tražili su dodatno vrijeme, navodeći brojne razloge za kašnjenje. Iz Hydro Logistics-a, između ostalog, podsjećaju Vladu da je inspektor u oktobru prošle godine, „konstatovao da su otklonjene ranije utvrđene nepravilnosti. Međutim, kako kažu predstavnici koncesionara, inspektor je „istog dana ponovo donio zabranu građenja, koju do danas nije povukao, odnosno – nije konstatovao da se može nastaviti sa izvođenjem radova”.

Kao razloga za neaktivnost na gradilištu naveli su i loše vremenske uslove, ali i kašnjenje aktivnosti CEDIS-a, koje su vezane za projekat mHE.

U Informaciji od prije dvije sedmice MKI je, uvažavajući argumentaciju Hydro logistics-a preporučilo da se „sagledaju svi razlozi koji su koncesionaru onemogućavali nastavak radova”. Iz tog resora upozorili su i na opasnost od plaćanja odštete, u slučaju raskida ugovora.

„Potrebno je sagledati sve razloge koji su onemogućili koncesionara da izvrši svoje ugovorne obaveze kao i sve postupke koje je koncesionar preduzimao u cilju otklanjanja istih. Na osnovu navedenog, procjeniti rizik potencijalne opasnosti plaćanja značajnih iznosa u slučaju pokretanja spora radi utvrđivanja naknade štete od strane koncesionara, koji je, pretpostavljamo, neminovan, i u skladu sa tim donijeti razumne zaključke”, preporuka je MKI Vladi.

Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, raskinula deset ugovora o koncesijama za gradnju mHE. Istovremno, koncesionari su podnijeli ukupno devet tužbi Privrednom sudu za naknadu štete. Trenutno je na snazi 25 ugovora o koncesiji i dvije energetske dozvole za rekonstrukciju.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo