Povežite se sa nama

OKO NAS

TRINAESTA MASLINIJADA U STAROM BARU: Priča o suživotu različitosti

Objavljeno prije

na

I ovog novembra održana je najbarskija od svih manifestacija – već trinaesta po redu Maslinijada. Kada je u kafani Galerija, prvom ambijentalno uređenom objektu u starobarskoj čaršiji, prije 13 godina potekla ideja o održavanju Maslinijade, ni njeni začetnici nijesu znali na šta će izaći. Znali su samo da Stari Bar, osim lijepe predizborne priče, kaldrme niz koju se lome ruke, noge i rebra, bravljeg pazara na platou nekadašnje gimnazije, zapuštenog Starog grada, gomile problema u namjenski napravljenim naseljima u njegovoj blizini, te eloksirom i ruinama obezličene čaršije s rijetkim i egzotičnim ugostiteljskim entuzijastima – zaslužuje mnogo više. Znali su da je došlo vrijeme, jer hiljade turista koji, u sezoni i van nje, hodočaste u Stari Bar, moraju dobiti više.

Istinski se vratiti njegovim duhovnim korijenima bila je ideja koja je okupila ljude u NVO Antivari-Stari Bar. Maslinari, među kojima, opet, dominiraju Starobarani, okupili su se nekoliko mjeseci kasnije, s isto tako uzvišenom idejom – organizovanog i institucionalizovanog povratka najstarijoj mediteranskoj kulturi – maslini. I ništa prirodnije nije bilo da se te dvije ideje sliju u jednu zajedničku, najbolje ispoljenu kroz manifestaciju Maslinijada, koja je prvi put, uz ideju izgradnje zaobilaznice, spomenuta na osnivanju NVO Antivari.

Sado Peričić, Dado Martinović, Suljo Mustafić, Dino Bećović, Tomo Markolović, Naro Bećović, Zoran Ćalović, Vebija Abazović, Krsto Mijović, Veko Pekić, Jovica Martinović, Šero Begzić, Branko Maljević i Omer Peročević utemeljivači su ove manifestacije. Oni su bili jezgro organizacionog odbora koji je, uz letimičnu pomoć mjesne zajednice, ,,na mišiće”, i najviše iz svog džepa, i iz ličnih poznanstava s brojnim sponzorima, izgurao prvu manifestaciju.

Opštinske vlasti su, u početku, slabo otvarale kasu. Međutim, i riječ podrške i obezbijeđen fond za nagrade, koji su te 2002. godine došli iz Opštine, značili su podstrek i motivaciju da se napravi prvi i najvažniji korak. A onda i ostali, sve do ovogodišnjeg, trinaestog.

Od deset sati izjutra velika kolona vozila, ali više od svega autobusa (bilo je besplatnog autobus prevoza, ali i onog koji se plaćao), kretala se od Topolice k Starom Baru, uz dobro odrađeno regulisanje saobraćaja.

A na Starobarskom platou i ulici koja vodi od nekadašnjeg restorana Tri duda do ulaza u tvrđavu, bilo je smješteno pedesetak aranžiranih štandova na kojima su bili izloženi autohtoni proizvodi ovog kraja – masline i maslinovo ulje, prije svega, ali i ostale slatke i slane delicije: priganice, sir, prijesnac, japraci, hljebovi s maslinama, od ječma, heljde, raži, zatim alve, tespište, gurabije, urmašice, uz obavezne šipkove i agrume… Posebnu pažnju izazvali su štandovi najmlađih – onaj OŠ Anto Đedović iz Šušanja, pored koga su se mogli naći i dječiji likovni radovi, te Srednje poljoprivredne škole, tik jedan uz drugoga.

Na ostalima, uglavnom poznata lica – izlagači: Božo Šaltić s ,,Umakom Šalta”, Vehbija Abazović s vrhunskim extravergine uljem, Mira Babić sa sapunima od maslinovog ulja i mediteranskog bilja, Nebojša Ivović sa sokovima od raznog voća, Pipo Jovović s likerom od šipka, uz put poređani prodavci pečenih i sirovih kestena, krajinskog duvana, pržene ukljeve, suvih smokava ,,u vijence”… U ,,boksu” u starobarskoj pjaci smjestili su se prodavci iz ostatka Crne Gore: medari, proizvođači sokova i džemova, skupljači ljekovitog bilja, oni što su nudili dimljenu ribu, preparate na bazi bilja, rukotvorine i antikvitete, kuvan je kačamak na licu mjesta… Obavezno zaustavljanje u slastičari Karađuzovića na kadaif i ferik-jabuke prelivene glazurom. Jednom riječju, za svačije čulo po nešto.

Manifestaciju je zvanično otvorio predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić: ,,Okupila nas je maslina, za koju kažu da je među biljkama ono što je golubica među pticama – uvijek je bila stablo mira, plodnosti, stablo koje je domaćinima bilo oslonac u opstanku”. On je najavio da će Opština u narednom periodu još više pomagati poljoprivrednim proizvođačima.

Sekretar Društva maslinara Sadetin Peričić, jedan od organizatora manifestacije, naveo je kako ove godine umalo da ne bude Maslinijade, te da je odražana uz važnu pomoć lokalne samouprave i resornog Ministarstva. ,,Ove godine smo razmišljali da li da uopšte organizujemo Maslinijadu, jer se dogodilo ono što se rijetko dešava – da su dvije godine uzastopno bile nerodne.

Kulturno-zabavni program se odvijao na tri punkta: centralnom – na Starobarskom platou, zatim blizu ulaza u Stari grad, i u samom Starom gradu. Nastupili su KUD Jedinstvo i KUD Rumija, Etno grupa Zora, Klapa KUD-a Jedinstvo, Orkestar Omera Hodžića s vokalnom solistkinjom Dijanom Hazirović, Bjelopoljski tamburaši, Šukrija Žuti Serhatlić, bend Akademia, prof. Safet Drljan i pjesnik Rajko Joličić.

Prvu nagradu za najbolje održavani maslinjak, koju dodjeljuje Fondacija Miodrag Mili Martinović, dobio je Matija Ćetković iz Zubaca, a drugi je bio Milorad Novaković iz Čeluge. Prvu nagradu za najbolji mladi zasad, koju je dodijelila Fondacija Lazara Božovića, dobio je Senad Petović iz Kunja. Drugu nagradu je obezbijedilo Društvo maslinara, a osvojio ju je Ahmed Bajramović iz Kunja. Prva nagrada za najljepše uređen štand dodijeljena je Ibrahimu Durakoviću iz Starog Bara, drugi je bio Vebija Abazović iz Pečurica, a treću su podijelila dva maslinara – Etem Mujić iz Starog Bara i Šaban Kolari iz Ulcinja.

Maslinijada je danas najmasovnija gradska fešta, dobar prilog turističkoj ponudi Bara, zapravo njegov ukras. To je smotra maslinarstva i drugih tradicionalnih proizvoda, izložba ulja, maslina, sira, meda, agruma. To je i najraznovrsnija ponuda tradicionalne kužine i gastronomski praznik za sladokusce. Maslinijada je i pohod na izvore, vraćanje korijenima, tradiciji, ali i pučka fešta koju imaju samo, i to znatno drugačije i manje originalno, još neki gradovi Mediterana. Ona je i pokretna etnografska postavka i izložba narodnih nošnji, prezentacija pozorišnog, literarnog, likovnog i muzičkog stvaralaštva sa samo jednom temom – maslinom.

Maslinijada je i susret prijatelja, epicentar čuvenog ,,starobarskog humora”, sabor posljednih istinskih boema i zabavljača, i narodno veselje s mjerom. Ona je i preplitanje jezika, kultura, vjera, običaja, koje su se vjekovima susretale i saživjele. Maslinijada je priča o multikulturi, o jedinstvu i mogućem suživotu različitosti. O njihovom prepoznavanju, ali i upoznavanju.

Maslinijadu su pod pokroviteljstvom Opštine Bar, organizovali NVO Maslinijada i Društvo maslinara, u saradnji s Kulturnim centrom Bar i Turističkom organizacijom Bara, uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, Ministarstva uređenja prostora, te niza sponzora.

Pop rock usred zidina

Muzički program je, kao i svake godine, bio baziran na narodnoj muzici, izvornoj i onoj manje izvornoj, na dvije glavne bine: centralnoj i onoj pored starobarskih bedema. Međutim, pravu poslasticu za sladokusce iz kluba 30+ predstavljao je nenadani intermezzo unutar samih zidina. Uz samu Carinarnicu, tik pored velike rijeke ljudi koja je prolazila, grupa Grim, odnosno Nebojša Đukanović i Ivana Janković instalirali su ozvučenje, uključili midi fajlove, mikrofone i ,,naelektriziranu” gitaru, i počeli nastup. Ulični, ali dobar. Izvodili su uglavnom hitove osamdesetih, i za kratko vrijeme imali pravu malu bazu okupljenih fanova (mahom starije generacije). Bila je to gotovo nestvarna zvučna slika na mjestu i u danu gdje se i kada to svakako ne bi očekivalo.

Željko MILOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo