Povežite se sa nama

OKO NAS

TRINAESTA MASLINIJADA U STAROM BARU: Priča o suživotu različitosti

Objavljeno prije

na

maslinijada_6

I ovog novembra održana je najbarskija od svih manifestacija – već trinaesta po redu Maslinijada. Kada je u kafani Galerija, prvom ambijentalno uređenom objektu u starobarskoj čaršiji, prije 13 godina potekla ideja o održavanju Maslinijade, ni njeni začetnici nijesu znali na šta će izaći. Znali su samo da Stari Bar, osim lijepe predizborne priče, kaldrme niz koju se lome ruke, noge i rebra, bravljeg pazara na platou nekadašnje gimnazije, zapuštenog Starog grada, gomile problema u namjenski napravljenim naseljima u njegovoj blizini, te eloksirom i ruinama obezličene čaršije s rijetkim i egzotičnim ugostiteljskim entuzijastima – zaslužuje mnogo više. Znali su da je došlo vrijeme, jer hiljade turista koji, u sezoni i van nje, hodočaste u Stari Bar, moraju dobiti više.

Istinski se vratiti njegovim duhovnim korijenima bila je ideja koja je okupila ljude u NVO Antivari-Stari Bar. Maslinari, među kojima, opet, dominiraju Starobarani, okupili su se nekoliko mjeseci kasnije, s isto tako uzvišenom idejom – organizovanog i institucionalizovanog povratka najstarijoj mediteranskoj kulturi – maslini. I ništa prirodnije nije bilo da se te dvije ideje sliju u jednu zajedničku, najbolje ispoljenu kroz manifestaciju Maslinijada, koja je prvi put, uz ideju izgradnje zaobilaznice, spomenuta na osnivanju NVO Antivari.

Sado Peričić, Dado Martinović, Suljo Mustafić, Dino Bećović, Tomo Markolović, Naro Bećović, Zoran Ćalović, Vebija Abazović, Krsto Mijović, Veko Pekić, Jovica Martinović, Šero Begzić, Branko Maljević i Omer Peročević utemeljivači su ove manifestacije. Oni su bili jezgro organizacionog odbora koji je, uz letimičnu pomoć mjesne zajednice, ,,na mišiće”, i najviše iz svog džepa, i iz ličnih poznanstava s brojnim sponzorima, izgurao prvu manifestaciju.

Opštinske vlasti su, u početku, slabo otvarale kasu. Međutim, i riječ podrške i obezbijeđen fond za nagrade, koji su te 2002. godine došli iz Opštine, značili su podstrek i motivaciju da se napravi prvi i najvažniji korak. A onda i ostali, sve do ovogodišnjeg, trinaestog.

Od deset sati izjutra velika kolona vozila, ali više od svega autobusa (bilo je besplatnog autobus prevoza, ali i onog koji se plaćao), kretala se od Topolice k Starom Baru, uz dobro odrađeno regulisanje saobraćaja.

A na Starobarskom platou i ulici koja vodi od nekadašnjeg restorana Tri duda do ulaza u tvrđavu, bilo je smješteno pedesetak aranžiranih štandova na kojima su bili izloženi autohtoni proizvodi ovog kraja – masline i maslinovo ulje, prije svega, ali i ostale slatke i slane delicije: priganice, sir, prijesnac, japraci, hljebovi s maslinama, od ječma, heljde, raži, zatim alve, tespište, gurabije, urmašice, uz obavezne šipkove i agrume… Posebnu pažnju izazvali su štandovi najmlađih – onaj OŠ Anto Đedović iz Šušanja, pored koga su se mogli naći i dječiji likovni radovi, te Srednje poljoprivredne škole, tik jedan uz drugoga.

Na ostalima, uglavnom poznata lica – izlagači: Božo Šaltić s ,,Umakom Šalta”, Vehbija Abazović s vrhunskim extravergine uljem, Mira Babić sa sapunima od maslinovog ulja i mediteranskog bilja, Nebojša Ivović sa sokovima od raznog voća, Pipo Jovović s likerom od šipka, uz put poređani prodavci pečenih i sirovih kestena, krajinskog duvana, pržene ukljeve, suvih smokava ,,u vijence”… U ,,boksu” u starobarskoj pjaci smjestili su se prodavci iz ostatka Crne Gore: medari, proizvođači sokova i džemova, skupljači ljekovitog bilja, oni što su nudili dimljenu ribu, preparate na bazi bilja, rukotvorine i antikvitete, kuvan je kačamak na licu mjesta… Obavezno zaustavljanje u slastičari Karađuzovića na kadaif i ferik-jabuke prelivene glazurom. Jednom riječju, za svačije čulo po nešto.

Manifestaciju je zvanično otvorio predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić: ,,Okupila nas je maslina, za koju kažu da je među biljkama ono što je golubica među pticama – uvijek je bila stablo mira, plodnosti, stablo koje je domaćinima bilo oslonac u opstanku”. On je najavio da će Opština u narednom periodu još više pomagati poljoprivrednim proizvođačima.

Sekretar Društva maslinara Sadetin Peričić, jedan od organizatora manifestacije, naveo je kako ove godine umalo da ne bude Maslinijade, te da je odražana uz važnu pomoć lokalne samouprave i resornog Ministarstva. ,,Ove godine smo razmišljali da li da uopšte organizujemo Maslinijadu, jer se dogodilo ono što se rijetko dešava – da su dvije godine uzastopno bile nerodne.

Kulturno-zabavni program se odvijao na tri punkta: centralnom – na Starobarskom platou, zatim blizu ulaza u Stari grad, i u samom Starom gradu. Nastupili su KUD Jedinstvo i KUD Rumija, Etno grupa Zora, Klapa KUD-a Jedinstvo, Orkestar Omera Hodžića s vokalnom solistkinjom Dijanom Hazirović, Bjelopoljski tamburaši, Šukrija Žuti Serhatlić, bend Akademia, prof. Safet Drljan i pjesnik Rajko Joličić.

Prvu nagradu za najbolje održavani maslinjak, koju dodjeljuje Fondacija Miodrag Mili Martinović, dobio je Matija Ćetković iz Zubaca, a drugi je bio Milorad Novaković iz Čeluge. Prvu nagradu za najbolji mladi zasad, koju je dodijelila Fondacija Lazara Božovića, dobio je Senad Petović iz Kunja. Drugu nagradu je obezbijedilo Društvo maslinara, a osvojio ju je Ahmed Bajramović iz Kunja. Prva nagrada za najljepše uređen štand dodijeljena je Ibrahimu Durakoviću iz Starog Bara, drugi je bio Vebija Abazović iz Pečurica, a treću su podijelila dva maslinara – Etem Mujić iz Starog Bara i Šaban Kolari iz Ulcinja.

Maslinijada je danas najmasovnija gradska fešta, dobar prilog turističkoj ponudi Bara, zapravo njegov ukras. To je smotra maslinarstva i drugih tradicionalnih proizvoda, izložba ulja, maslina, sira, meda, agruma. To je i najraznovrsnija ponuda tradicionalne kužine i gastronomski praznik za sladokusce. Maslinijada je i pohod na izvore, vraćanje korijenima, tradiciji, ali i pučka fešta koju imaju samo, i to znatno drugačije i manje originalno, još neki gradovi Mediterana. Ona je i pokretna etnografska postavka i izložba narodnih nošnji, prezentacija pozorišnog, literarnog, likovnog i muzičkog stvaralaštva sa samo jednom temom – maslinom.

Maslinijada je i susret prijatelja, epicentar čuvenog ,,starobarskog humora”, sabor posljednih istinskih boema i zabavljača, i narodno veselje s mjerom. Ona je i preplitanje jezika, kultura, vjera, običaja, koje su se vjekovima susretale i saživjele. Maslinijada je priča o multikulturi, o jedinstvu i mogućem suživotu različitosti. O njihovom prepoznavanju, ali i upoznavanju.

Maslinijadu su pod pokroviteljstvom Opštine Bar, organizovali NVO Maslinijada i Društvo maslinara, u saradnji s Kulturnim centrom Bar i Turističkom organizacijom Bara, uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, Ministarstva uređenja prostora, te niza sponzora.

Pop rock usred zidina

Muzički program je, kao i svake godine, bio baziran na narodnoj muzici, izvornoj i onoj manje izvornoj, na dvije glavne bine: centralnoj i onoj pored starobarskih bedema. Međutim, pravu poslasticu za sladokusce iz kluba 30+ predstavljao je nenadani intermezzo unutar samih zidina. Uz samu Carinarnicu, tik pored velike rijeke ljudi koja je prolazila, grupa Grim, odnosno Nebojša Đukanović i Ivana Janković instalirali su ozvučenje, uključili midi fajlove, mikrofone i ,,naelektriziranu” gitaru, i počeli nastup. Ulični, ali dobar. Izvodili su uglavnom hitove osamdesetih, i za kratko vrijeme imali pravu malu bazu okupljenih fanova (mahom starije generacije). Bila je to gotovo nestvarna zvučna slika na mjestu i u danu gdje se i kada to svakako ne bi očekivalo.

Željko MILOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo