OKO NAS
SLUČAJ SMRTI REMKE ĆOROVIĆ U BJELOPOLJSKOJ BOLNICI: Porodica još čeka odgovore
Objavljeno prije
10 godinana
Objavio:
Monitor online
„O uzroku smrti supruge znam isto koliko i na samom početku, kada je iznenada umrla u bjeopoljskoj bolnici”, kaže za Monitor Senad Ćorović. ,,Tužilaštvo je obustavilo istragu iako su postojale ozbilje sumnje da se radilo o propustu ljekara, i ostavljen sam da se borim sam, da živim u sumnji”, kaže Ćorović.
Njegova supruga, Remka Ćorović (53 godine), koja je liječena na Odjeljenju hirurgije Opšte bolnice Bijelo Polje zbog akutne upale žučne kese, umrla je 18. decembra 2014. tokom laparoskopske operacije kamena u žučnoj kesi.
Laparaskopija se definiše kao minimalno invazivna procedura, poslije koje se pacijent veoma brzo oporavlja i kratko ostaje u bolnici. Smrtnost je veoma mala – jedna do pet osoba na svakih 1000 koji se podvrgnu operaciji, umire.
Nakon što jer Ćorovićeva umrla na operacionom stolu, porodici je iz bjelopoljske bolnice rečeno da je doživjela srčani udar prilikom operativnog procesa. Na papiru od patologa pisalo je: ,,Uzrok smrti nepoznat”.
Krajem januara bio je gotov nalaz sa obdukcije koju je radio Miodrag Šoć. Zaključak obdukcionog zapisnika glasi: Smrt je nasilna i ustupila je usljed naglog poremećaja u srčanom radu zbog nakupljanja krvi u srčanoj kesi iz proboja iste i nakupljanja vazduha u gornjoj duplji: Proboj srčane kese posljedica je dejstva vrha i oštrice mehaničkog oruđa.
Laparaskopija je proceduru kojem se pacijentu u trbušnu šupljinu uvodi instrument koji na vrhu ima oštricu. Kroz njega se u trbušnu šupljinu ispušta ugljen-dioksid kako bi se stvorio razmak između organa, uvodi se teleskop sa malom kamerom i specijalni laparoskopski hirurški instrumenti. Ovom operacijom se uklanja žučna kesa zajedno sa njenim sadržajem i žučnim kamencima ako su prisutni.
Načelnik huruškog odjeljenja u bjelopoljskoj bolnici Duško Miladinović uhapšen je 11. februara. Pedesetpetogodišnji ljekar terećen je da je počinio teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa krivičnim djelom nesavjesno pružanje ljekarske pomoći. ,,Policijsko tužilačke aktivnosti sprovedene u prethodnom periodu ukazuju na sumnju da je počinio ovo krivično djelo 18. decembra, kada je prilikom hirurške intervencije operacije došlo do smrti pacijentkinje iz Bijelog Polja”, saopštili su iz policije.
Miladinović je negirao da je počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Tužiocu je iznio odbranu i tvrdio da je sve učinio u skladu sa profesionalnim standardima i etikom. Objasnio je da se operacije laparaskopskom metodom u ovoj bolnici rade od 2007. te da je on sam izvršio oko 200 takvih operacija, kojima se operiše žučna kesa i radi biopsija jetre. Kazao je i da ne zna što može da bude uzrok smrti.
Nakon hapšenja,Senad Ćorović je kazao da je porodica od početka sumnjala u okolnosti pod kojima je njegova supruga umrla. ,,Danas je 52 dana otkada je moja supruga preminula i za sve to vrijeme nismo saznali od čega je tačno umrla. Na jednom papiru koji sam prilikom njene sahrane dobio od patologa, pisalo je da je uzrok smrti nepoznat, kazao je tada Ćorović i dodao da su im Ijekari, naknadno, objasnili da je uzrok smrti srčani udar.
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je od 11. do 20. februara saslušalo sve doktore i medicinske sestre koji su učestvovali u ovom operativnom zahvatu: pored Duška Miladinovića, saslušan je i Milivoje Stijović, Marijana Vuković, Milica Mihailović, Sabahudin Kajević, Miodrag Sekulić, Sead Ećo i Mališa Leković.
Tokom saslušanja anesteziolog Miodrag Sekulić, koji je pozvan u salu da pomogne u reanimaciji pacijentice, izjavio je da je pitao hirurge ,,da nijesu nešto proboli, ali niko ništa nije odgovarao”. Da je ovo pitanje postavljeno, potvrdila su još tri svjedoka.
Nakon Miladinovićevog hapšenja reagovao je Kolegijum bjelopoljske bolnice: ,,Prihvatamo da za svoje stručne greške odgovaramo, kada se dokažu, ali se na slažemo, da se sa nama postupa kao sa kriminalcima, zbog redovnog rada koji obavljamo, bez dokazane stručne greške”. Oni su istakli da su o hapšenju saznali iz medija, a da do tada ustanova još nije bila obaviještena o obducijskom nalazu, ,,kojim je vjerovatno utvrđen uzrok smrti”, naveli su.
Ovaj slučaj donio je dodatni negativni publicitet bolnici u Bijelom Polju, nakon skandala iz novembra prošle godine kada je inficirano pet beba, od kojih je jedna preminula.
Mediji su tada objavili izvještaj komisije Ministarstva zdravlja iz 2008. koja je provjeravajući stanje u Opštoj bolnici u Bijelom Polju ustanovila katastrofalno stanje na hirurškom odjeljenju. ,,Rad na hiruškom odjeljenju odvija se potpuno mimo standarda savremene hiruške prakse i nauke. Upravljanje hiruških odjeljenjem je potpuno neorganizovano i nefektivno. Niko živi ne zna koliko je bilo reintervencija. Sa svim parametrima važnim za ocjenu kvaliteta stručnog rada Uprava i Odjeljenje su ‘licitirali’, pa je Komisija imala ozbiljan posao da ustanovi sve bitne parametre vezane za organizaciju tog odjeljenja”, navodi se u Izvještaju.
Komisija je utvrdila i da organizacija bolnice normativno potpuno neuređena, te da za sve ljekare nema licenci. Precizirano je i da načelnik huruškog odjeljenja Miladinović ,,nema dokaz o stručnoj spremi, niti ostale valjane dokumente o stručnoj osposobljenosti”.
Miladinović kome je nakon hapšenja određen pritvor od 30 dana, pušten je odlukom Višeg suda iz zatvora krajem februara.
U VDT Bijelo Polje je 11. maja stiglo vještačenje predmeta o smrti Remke Ćorović Sudskomedicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu. Zaključili su da je ,,smrt Remke Ćorović nasilna i da je nastupila usled poremećaja disanja zbog prodora vazduha iz trbušne u grudnu duplju tokom hirurške intervencije”.
Na pitanje kako je došlo do prodora vazduha u gornju duplju, Odbor je odgovorio: ,,U konkretnom slučaju najverovatnije se radi o urođenim malim defektima na obe polovine kupole pregače, kroz koje je gas ubrizgan u trbušnu duplju pod pritiskom prodro u grudnu duplju. Ovakva urođena anomalija se preoperativno ne može dijagnostifikovati, a prilikom obdukcije kupole pregače nisu detaljno pregledane”.
Objašnjenje da je smrt, kako je formulisano – najvjerovatnije nastupila zbog urođenih malih defekata, nije zadovoljila porodicu Ćorović pa su tražili da se tijelo ekshumira i da se ponovo uradi obdukcija. Odbor iz Beograda je u dopuni vještačenja, koja je VDT-u dostavljena 15. juna, naveo da se zbog protoka vremena ekshumacijom i ponovnom obdukcijom ne bi mogao ustanoviti bilo kakav relevantni nalaz.
Vještačenjem je ustanovljeno da tokom operacije nije praćen parcijalni pritisak ugljen dioksida u izdahnutom gasu (kapnografija). Navedeno je da je kapnografija neophodna tokom ovakve vrste operacija koje podrazumijevaju uduvavanje ugljen-dioksida u trbuh. ,,Izvođenje laparoskopske operacije bez kapnografije s medicinskog aspekta je pogrešno (vitium artis)”!
Bjelopoljskoj bolnici smo poslali pitanja: Kada su u Opštoj bolnici Bijelo Polje počele da se izvode operacije laparaskopskim putem? Koliko je operacija do sada urađeno? Koliko su česte komplikacije prilikom ovakvih operacija u Vašoj bolnici? Da li Opšta bolnica opremljena kapnografom? Da li je prilikom operacije pokojne Remke Ćorović taj aparat korišten?
Do zaključenja ovog broja odgovori nijesu stigli.
Početkom jula VDT je obustavilo istragu protiv Duška Miladinovića. Kao razlog navedeno je da ne postoje dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo.
Senad Ćorović za Monitor tvrdi da je sve zataškano na nivou bolnice, Ministarstva zdravlja i suda. ,,Svi znaju kakvo je stanje u bjelopoljskoj bolnici. Koliko je tu nemara i korupcije. No, to se ne može dokazati. Oni koji se izliječe su zadovoljni, a oni kao ja, kojima neko umre, te priče nikoga ne interesuju”.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
ULCINJ, GRAD SUNCA: Energija u bescjenje
-
POD KAKVIM USLOVIMA RADE KOLAŠINCI ANGAŽOVANI KOD CRBC: Plate pokvarile idilu
-
U NIKŠIĆU OPET CVJETA BUVLJA EKONOMIJA : Grad-pijaca
-
HERCEG NOVI: KOMUNALNE SLUŽBE IZNENADILA SEZONA: Škripalo na sve strane
-
PORODICI RADULOVIĆ U KOMANIMA NA RUBU EGZISTENCIJE: Daleko je more
-
TURISTIČKA PONUDA NA SJEVERU: Neiskorišćene ljepote
Izdvojeno
SLUČAJ IVANE RADOVANOVIĆ: Sud umjesto zbog mobinga, zabrinut za autonomiju UCG
Objavljeno prije
5 danana
19 Decembra, 2025
Osnovni sud je utvrdio da se u procesu Ivane Radovanović protiv UCG nijedan od postupaka Fakulteta likovnih umjetnosti nije mogao podvesti pod mobing. U žalbi na ovu odluku problematizuje se pozivanje na autonomiju UCG pri presuđivanju, kao i ne uzimanje u obzir prakse suda u Strazburu
Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ivana Martić je krajem novembra donijela presudu kojom se odbija tužba docentkinje na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju Ivane Radovanović zbog mobinga protiv Univerziteta Crne Gore (UCG).
Monitor je već pisao o njenom slučaju. Radovanović ima doktorat iz Vajarstva i prvi je Fulbrajtov stipendista iz Crne Gore za post-doktorsko istraživanje u oblasti umjetnosti. Pored brojnih domaćih, regionalnih i međunarodnih izložbi i nagrada, predstavljala je 2017. Crnu Goru na Venecijanskom bijenalu. UCG joj je 2006. uručio nagradu za najboljeg studenta FLU.
Sve ovo joj na matičnom FLU nijesu bile preporuke, već tvrdi da je stigmatizovana i predstavljena kao ,,suviše ambiciozna”.
Doktorirala je 2016. godine i jedina imala doktorat iz oblasti Vajarstva. Međutim, to nije bilo dovoljno da nakon više od decenije rada na fakultetu kao saradnik u nastavi bude izabrana u akademsko zvanje. U međuvremenu, mjesta se oslobađaju, jer profesori odlaze u penziju, a umjesto nje, mimo pravila, predavači se biraju bez zvanja i propisanog znanja.
Izabrana je u zvanje docenta tek 2021. Tada postaje članica Komisije za Master studije i članica Uredništva za izdavačku djelatnost. Njene kolege iz komisije je u martu 2022. prijavljuju Etičkom odboru UCG navodeći da je ugrozila njihov integritet. Prijava je uslijedila nakon što je Komisija odbila sve prijave, njih šest, za master studije sa odsjeka Vajarstvo. Nakon toga, Radovanović je predsjedniku i članovima Komisije, ali i profesorima sa Vajarstva i studentima master studija, uputila mejl u kojem ih obavještava o tome da nijedna prijava sa Vajarstva nije prošla, te da ona daje ostavku na članstvo u Komisiji.
Etički odbor UCG u septembru 2022. odbacuje ovu prijavu. Profesori nijesu bili zadovoljni ovom odlukom, pa su Senatu UCG uputili prigovor. Senat UCG usvaja prigovor u februaru 2023. i predmet vraća Etičkom odboru na ponovni postupak.
Tokom usmene rasprave pred Etičkim odborom, koja je bila zatvorena za javnost, Radovanović je izjavila da je nakon odluke o napuštanju rada Komisije dobila ,,dobronamjerno” upozorenje da se to može odraziti na njen dalji izbor u akademsko zvanje. U međuvremenu, dolazi i do izmjene članova Etičkog odbora. Odbor u novom sastavu u martu 2023. donosi rješenje u kojem joj izriče opomenu zbog povrede Etičkog kodeksa UCG.
Radovanović je u okviru UCG pokrenula Predlog za pokretanje postupka za zaštitu od mobinga. Nakon što je zakonska procedura ispoštovana, a posrednik za zaštitu zaposlenih od mobinga nije uspio u svom posredovanju, obratila se sudu.
Na sudu je ukazano da je vremenski prosjek za prvi izbor u zvanje za njene kolege i koleginice bio nešto preko osam godina i da ne postoji nijedan slučaj da je neko, kao ona, čekao 15 godina, a još 5 godina nakon doktoriranja za izbor u zvanje. Njene kolege i koleginice su birane sa puno manje staža i iskustva, sa manjom stučnom spremom, odnosno bez doktorata.
Sudski vještak je dao mišljenje da kod predmetnog vještačenja tužilje prema psihijatrijskoj klasifikaciji – mobing, predstavlja izraz za zlostavljanje na radnom mjestu, kao specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički, moralno zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njenog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Klinički kriterij psihičke onesposobljensoti zbog Hroničnog stresnog poremećaja (PTSP) sa dominantnim simptomima anksiozno depresivnog sindroma uzrokovali su kod tužilje umanjenje opšte životne aktivnosti od 10 odsto trajno, utvrdio je sudski vještak medicinske struke, neuropsihijatar Stanko Milić.
Advokat UCG je prigovorio iskazu vještaka navodeći da je procenat otežane životne aktivnosti od 10 odsto trajno nerealno visok i neprihvatljiv.
Sutkinja je navela da je prilikom odlučivanja morala posebno cijeniti član 75 stav 3 Ustava CG kojim se jemči autonomija univerziteta, i time biti posebno obazriv da se pri odlučivanju ovakva ustavna garancija ne naruši.
Sud je nakon provedenih dokaza utvrdio da se nijedan od postupaka tuženog koje je sud rasvjetlio u toku postupka, nasuprot navodima tužilje, nije mogao podvesti pod mobiing.
Na ovu presudu, zastupnik Radovanović, advokat Veselin Radulović, uputio je žalbu drugostepenom – Višem sudu u Podgorici. U njoj se navodi da je došlo do bitne povrede odredaba parničkog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
Uz opasku da sudska odluka nije seminarski rad, te da ona mora da pruži obrazloženje i razloge zbog kojih je sud spor riješio na određeni način, advokat Radulović kao posebno spornu ističe pozivanje u presudi na autonomiju Univerziteta. ,,Autonomija Univerziteta ne znači da na vratima te ustanove prestaju da važe Ustav, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ili opšti pravni poredak, odnosno da sud mora biti ‘posebno obrazriv’ kada utvrđuje povredu Ustava i osnovnih ljudskih prava a ne bi narušio autonomiju onoga ko krši Ustav i osnovna ljudska prava”, piše u žalbi.
Osporeno je i pozivanje na sudsku praksu da je za postojanje mobinga neophodno da se radnje ponavljaju najmanje jednom sedmično tokom šest mjeseci. ,,Ova tvrdnja nije sadržana ni u jednom propisu u Crnoj Gori, ne proizilazi iz Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, ne postoji u standardima EU, a ni u praksi Evropskog suda za ljudska prava (ESJLP). Takvi kriterijumi potiču iz ranijih, spornih i pogrešnih tumačenja pojedinih sudova u Crnoj Gori, ali nijesu dio pozitivnog prava, niti međunarodnih standarda”, navodi se u žalbi.
Kao potvrda ove tvrdnje citirana je presuda suda u Strazburu u predmetu Špadijer protiv Crne Gore: ,,..podnositeljki predstavke ipak nije pružena odgovarajuća zaštita iz razloga što su sudovi zahtijevali dokaz da su se događaji dešavali svake sedmice u kontinuitetu u periodu od šest mjeseci…”. U žalbi se ističe da je ,,potpuno neprihvatljivo da sud u ovom predmetu usvaja standard koji je ESJLP već proglasio pogrešnim”.
U žalbi se predlaže da se predmet vrati Osnovnom sudu na ponovno odlučivanje.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
OPŠTINSKI BUDŽETI RASTU, ALI NE I POMOĆ NAJBOLJIM STUDENTIMA: Simbolično
Objavljeno prije
5 danana
19 Decembra, 2025
Budžeti sjevernih opština iz godine u godinu rastu, ali ne i iznosi koji se izdvajaju kao podrška najboljim studentima. Stipendije najuspješnijima ostaju na margini lokalnih finansijskih planova, svedene na tek simboličan dio ukupnih izdvajanja. Ne prate ni inflaciju, ni sve veće troškove studiranja
Odluke koje se odnose na stipendiranje najboljih studenata u opštinama rijetko se mijenjaju, naročito kad je riječ o visini iznosa. Gotovo u svim opštinama, najuspješnijim studentima, sa prosječnom ocjenom višom od devet, mjesečna stipendija je oko 100 eura. Stipendije se isplaćuju 10 mjeseci godišnje, što znači da najuspješniji studenti kao podršku od svojih lokalnih uprava dobiju godišnje po 1.000 eura ukupno.
Taj iznos ne mijenja se bez obzira na povećanje lokalnih budžeta i sličan je i u siromašnim i u opštinama sa punijom kasom. Budžet opštine Pljevlja ove godine dostigao je skoro 30 miliona eura, a stipendirali su 30-ak studenata, što je oko 0,09 odsto ukupnih rashoda. Konkurs za stipendiranje raspisuje Sekretarijat za kulturu, socijalna i druga pitanja i na taj način se podržava „najviše 30 studenata završnih godina osnovnih i master studija“. Uslov za podršku Opštine imaju studenti „koji su ostvarili srednju ocjenu položenih ispita najmanje devet tokom svih prethodnih godina studija i nezaposleni su“.
Slične uslove ima i bjelopoljska lokalna uprava kada nagrađuje najuspješnije mlade sugrađane, studente. Budžet te opštine je ove godine bio 29 miliona eura , a za studente su potrošili oko 0,89 odsto. Broj korisnika bjelopoljske studentske stipendije je značajno veći, u odnosu na druge opštine, jer Konkurs predviđa i poseban tretman za ranjive kategorije studenata. Sekretarijat za lokalnu samoupravu može, posebnom odlukom i u okviru budžetskih sredstava, dodijeliti stipendiju studentima bez oba roditelja, studentima sa invaliditetom, studentima iz porodica lošeg materijalnog stanja, studentima sportistima i studentima romske populacije, nezavisno od prosjeka ocjena. U toj opštini najboljim studentima osnovnih i specijalističkih studija isplaćuje se 600 eura godišnje, a onima koji su na master i magistarskim studijama 800 eura. Ukupan iznos za podršku doktorantima je 1.500 eura godišnje.
U Beranama, čiji je budžet skoro 16 miliona, za stipendije studentima godišnje troše oko 0,2 odsto. U toj Opštini pravo učešća na konkursu za dodjelu stipendije mogu ostvariti studenti na osnovnim i postdiplomskim studijama koji imaju prosječnu ocjenu najmanje 9,00 tokom studiranja i koji nisu u radnom odnosu. Lokalna vlast u Beranama je prije nekoliko godina mijenjala odluku pa je ta vrsta podrške povećana sa 50 na 90 eura mjesečno. Takođe, odluka je izmijenjena i u dijelu koji je ograničavao broj studenata koji mogu biti korisnici stipendije, pa se sada odnosi na sve sa prosječnom ocjenom iznad devet, a i za dodatnih 10 odsto povećana je i podrška uspješnim studentima na postdiplomskim studijama.
Opština Mojkovac ima nešto niže kriterijume, pa i veći broj studenata koje podržava. Ove godine u tom gradu biće stipendirano 25 studenata koji studiraju u Crnoj Gori i inostranstvu, uz dodatnih 13 stipendija studentima čija su zanimanja deficitarna, odnosno posebno tražena na tržištu rada. Pored toga, Opština dodjeljuje i posebnu nagradu studentima sa najvišim ocjenama.
Prema kriterijumima mojkovačke odluke, ove godine su dodijeljene stipendije studentima različitih fakulteta i studijskih programa. Po jedna stipendija dodijeljena je za mnoge oblasti poput biologije, ekologije, računarskih, tehničkih i medicinskih nauka, dok su po dvije dobili studenti Pravnog, Fakulteta političkih nauka i Filoloških fakulteta.
U susjednom Kolašinu su nešto strožiji uslovi, ali i manje novca za podršku studentima. Lokalna uprava godišnje stipendira oko 25 studenata, koji imaju prosječnu ocjenu iznad devet. Taj izdatak čini oko 0,25 odsto ukupnih izdataka, koji iznose 10 miliona eura. Lokalna vlast se više puta pohvalila, kako su minulih godina višestruko uvećali ukupne prihode, međutim visina stipendija nije mijenjana.
Pravo na stipendiju imaju redovni studenti osnovnih i master studija koji su položili sve ispite iz prethodnih godina i ostvarili prosječnu ocjenu najmanje devet kao i studenti prve godine, nosioci diplome „Luča“. Takođe, stipendije mogu dobiti i studenti sa invaliditetom, studenti bez roditeljskog staranja, korisnici materijalnog obezbjeđenja, bez obzira na prosječnu ocjenu, kao i studenti koji se školuju za deficitarna zanimanja sa prosjekom od najmanje 8,0. Deficitarna zanimanja, prema listi Opštine Kolašin, su: profesor matematike, profesor fizike, profesor geografije, profesor razredne nastave, doktor medicine, specijalista oftalmologije, specijalista kliničke biohemije, specijalista medicine rada i diplomirani farmaceut.
Rožaje je među onim opštinama u kojima nije preciziran iznos mjesečne studentske, već predsjednik Opštine, u zavisnosti od sredstava u budžetu „prije raspisivanja Konkursa posebnom odlukom utvrđuje broj i mjesečni iznos stipendija“.
Žabljački i plavski studenti lakše stižu do podrške lokalne uprave. Na Žabljaku je jedan od uslova da student ima prosječnu ocjenu „najmanje osam“, a stipendiju dobijaju i studenti prve godine studija koji su nosioci diplome “Luča I” ili “Luča II”. Ove godine tu podršku je koristilo devetoro studenta.
Na ovogodišnjem konkusu za stipendije Opština Plav je postavila uslov da radovni studenti treba da imaju prosječnu ocjenu od najmanje 8,50 i položenih 80 odsto ECTS kredita iz prethodne godine. Izuzeci od ovog pravila su studenti bez oba roditelja, osobe sa invaliditetom i pripadnici romske populacije, kao i nosioci diplome „Luča A“ za prvu godinu studija.
Analizom lokalnih politika prema studentskim stipendijama na sjeveru Crne Gore evidentno je da uvećanja budžeta, ali ni rast troškova života, nije uspio da koriguje iznose te vrste podrške. To je posebno problematično imajući u vidu da su, u međuvremenu, porasli iznosi državnih stipendija i studentskih kredita.
Dok lokalni funkcioneri često apeluju na mlade da se nakon studija vrate u rodne gradove i doprinesu razvoju svojih sredina, izostaje konkretna i adekvatna finansijska motivacija koja bi ih zaista podstakla na povratak.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
ISTRAŽIVANJE FORUMA MNE: POLOVINA CRNOGORSKIH UČENIKA VJERUJE DA SE PROBLEMI RJEŠAVAJU NASILJEM: Crno bijeli svijet
Objavljeno prije
2 sedmicena
13 Decembra, 2025
Istraživanje Društvene vrijednosti i otpornost mladih na polarizaciju u društvu, ekstremna i radikalna ponašanja pokazuje da 46 odsto učenika vjeruje da se problemi mogu riješiti isključivo nasiljem ili agresivnim djelovanjem. Takođe, vjeruju da su neprijatelji svi koji drugačije misle
Kada je krajem prošle godina izašla studija Centra za građansko obrazovanje (CGO) koja je pokazala značajnu konzervativnost kod mladih u Crnoj Gori u pogledu vjerske i etničke pripadnosti, javnost je bila šokirana. Međutim, ovogodišnje istraživanje Fourma MNE pokazuje još drastičnije rezultate – mladi su radikalizovani, ne vjeruju u pozitivne društvene vrijednosti i imaju problematične uzore.
Istraživanje Društvene vrijednosti i otpornost mladih na polarizaciju u društvu, ekstremna i radikalna ponašanja je sprovedeno u saradnji sa Zavodom za školstvo, a obuhvatilo je preko 7.000 crnogorskih učenika i učenica uzrasta od 13 do 18 godina. Iz Foruma MNE su kazali da je značajan broj mladih, u prosjeku oko 50 odsto, isključiv u mišljenju – svijet vide jednostrano, kroz suprotstavljene kategorije: „crno – bijelo“ „naši – njihovi“, „mi smo dobri, oni su zli“, „pravi vjernici protiv nevjernika“, „patriote protiv izdajnika“ itd, skloni su odbacivanju dijaloga i kompromisa – polovina učenika i učenica veruje da su njihovi stavovi apsolutno ispravni i da su im „neprijatelji“ svi koji drugačije misle.
Takođe, ukazuju da značajan broj učenika i učenica manifestuje socijalnu distancu prema osobama drugačijeg političkog opredjeljenja (38 odsto), prema osobama sa fizičkim invaliditetom (36,5 odsto) ili sa oštećenjem vida ili sluha (30 odsto), te u odnosu na osobe druge vjere i druge nacionalnosti (24 odsto).
„Učenici i učenice idealizuju nasilje i ekstremne metode rješavanja problema, njih 46 odsto vjeruje da se problemi mogu riješiti isključivo nasiljem ili agresivnim djelovanjem… Analiza stavova mladih ukazuje na značajnu prisutnost konzervativnih i tradicionalnih društvenih vrijednosti u njihovim socijalnim interakcijama. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi prilikom upoznavanja i druženja vode računa o nacionalnoj, vjerskoj i političkoj pripadnosti – za 37 odsto učenika i učenica važna je nacionalna pripadnost, a za 44 odsto vjerska pripadnost“, navodi se u saopštenju Foruma MNE.
Da je agresija glavni alat rješavanja problema, pokazuju i puni stupci dnevnih novina i portala o vršnjačkom nasilju.
Menadžerka projekta Anđelija Lučić kaže da mladi u našoj državi nemaju povjerenja u pozitivne društvene vrijednosti i da se oslanjaju na društveno vidljive, ali vrijednosno problematične uzore. Kaže da je samo jedan od citata – „Bitno je da budeš istaknut u društvu, nije bitno kako se do toga dolazi.“
„Mladi su pod uticajima influensera i vršnjaka tako da nekako nemaju povjerenja u to da se pošten rad, učenje i trud isplate“, kazala je Lučić.
Psihološkinja Anđela Nikčević ocjenjuje da su rezultati prilično uznemirujući. Ističe da ih je nužno razumjeti, sagledati i pronaći način da se sa mladima radi kako bi se situacija promijenila.
„Ako uzmem koncept načina na koji učenici tretiraju ispunjavanje upitnika i njihov odnos prema ispitivanje onoga što oni jesu danas, uz činjenicu da su vrlo skloni da percipiraju da, iako kažete da je sve anonimno, danas postoji snažan prizvuk toga da će ’neko znati šta sam ja rekao’. ’Ja ću onda odgovoriti ono što se od mene očekuje za svaki slučaj’. U tom kontekstu moram pružiti svoj uvid i da kažem da me u tom kontekstu ovi odgovori zastrašuju“, kazala je Nikčević.
Istraživanje identifikuje i nekoliko međusobno povezanih izvora ranjivosti mladih, poput narušenih sistema vrijednosti, nepovoljnih društvenih okolnosti obilježenih korupcijom, kriminalom i normalizacijom nasilja, te snažnog uticaja konzervativnih i tradicionalnih normi koje nerijetko proizvode obrasce društvene isključivosti. Istovremeno, obrazovni sistem, iako formalno promoviše vrijednosti dijaloga, tolerancije i građanske odgovornosti, u praksi se suočava s ograničenjima koja umanjuju njegovu preventivnu i vaspitnu funkciju.
“Sve nam ovo govori da je neophodno razviti sveobuhvatan set mjera koje će istovremeno djelovati na individualnom, obrazovnom i društvenom nivou. Potrebno je razviti i primijeniti integrisane obrazovne programe koji sistemski podstiču demokratsku kulturu, medijsku pismenost i etičko promišljanje, uz aktivno uključivanje mladih u procese donošenja odluka i oblikovanja društvenog života“, navodi se u istraživanju.
Efikasna prevencija nasilnog ekstremizma i društvene polarizacije zahtijeva pažljivo osmišljene programe koji su prilagođeni specifičnom kontekstu zajednice. Prilagodljivost programa podrazumijeva uzimanje u obzir lokalnih potreba, odnosa moći, formalnih i neformalnih mreža, kao i strukturnih karakteristika zajednice u kojoj se program sprovodi.
Na kraju, izgradnja povjerenja mladih u institucije predstavlja ključni preduslov za jačanje njihove otpornosti na društvenu polarizaciju. Povjerenje mladih (a i većine ostalih grupa) u institucije gradi se kroz transparentnost, odgovornost u donošenju odluka, dosljednu primjenu pravila i zakona, poštovanje etičkih standarda i aktivno uključivanje građana u procese odlučivanja.
Mladi osjećaju nedovoljnu empatiju kod vršnjaka
Učenici procjenjuju da oko 50 odsto mladih, njihovih vršnjaka, nema dovoljno saosjećanja, empatije prema onima koji su u teškoj situaciji, koji su ugroženi i koji pate. U isto vrijeme smatraju da bi trećina njihovih vršnjaka izbjeglo da se druži i sjedi u klupi sa osobama druge vjere, druge nacionalnosti, drugačijeg političkog opredjeljenja.
„Manjak empatije i raširenost socijalne distance u društvu mladi objašnjavaju tradicionalnim kulturnim obrascima ’hladnog društva’, društva u kojem se ’osuđuje izražavanje emocija’, društva koje ne prihvata ’nove obrasce ponašanja’, raširenim stereotipima i predrasudama posebno prema osobama homoseksualnog opredjeljenja, osobama sa HIV-om, osobama sa mentalnim poremećajima, ali i nedostatkom komunikacije i socio-emocionalnih vještina“, navodi se u istraživanju.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj

ZATVORENO PET POGLAVLJA – OPSTRUKCIJE OSTALE: Može li Crna Gora
ZETA REKLA NE IZGRADNJI POSTROJENJA ZA PRERADU OTPADNIH VODA U BOTUNU: Cijena straha i manipulacije
SLUČAJ BUDVANSKE PORODICE SLOVINIĆ I LUKE BUDVA: Ogledalo vlasti
Izdvajamo
-
DRUŠTVO3 sedmicePREDSJEDNIK UO INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ PREDRAG DRAGOJLOVIĆ UHAPŠEN U SRBIJI: Novac od kriminala ulagao u hotel u Crnoj Gori?
-
DRUŠTVO4 sedmiceCRNA GORA U VRHU EVROPE PO BROJU SAMOUBISTAVA: Ćutanje ubija
-
HORIZONTI3 sedmiceOPERACIJA LUGANSK I DOMAĆI RUSKI PLAĆENICI: Zastita nacionalne bezbjednosti ili nova predstava
-
INTERVJU4 sedmiceDALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Za ovu vlast zločinci su samo oni koji nijesu njihove nacionalnosti ili vjere
-
DRUŠTVO3 sedmiceBUDVA: BUDŽET, POLITIKA I CRKVA: Razlaz dva predsjednika – Jovanovića i Odžića?
-
KULTURA4 sedmiceOTAC TVOJ MEDITERAN , BORIS JOVANOVIĆ KASTEL: Mediteran ide s njim
-
INTERVJU4 sedmiceFILIP KUZMAN, ISTORIČAR, ANTIFAŠISTI CETINJA: ,,Novo isčitavanje” devedesetih
-
FOKUS4 sedmiceJUGOSLOVENSKI NARODI POSLIJE JUGOSLAVIJE: Bolje juče
