Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ SPORTSKO-KULTURNOG CENTRA UNIVERZITETA CRNE GORE: Univerzitetski biznis pod velom tajnosti

Objavljeno prije

na

Univerzitetski sportsko-kulturni centar Podgorica (SKCUCG) preduzeće je koje je Univerzitet Crne Gore osnovao prije pet godina, uloživši preko tri miliona eura. Na koji način i koliko su od tada UCG i građani Crne Gore, koji su indirektno učestvovali u finansiranju, profitirali – ne zna se

 

I pored toga što ima nezavisne prihode, pa bi time trebalo da bude i samoodrživ, Univerzitetski sportsko-kulturni centar Podgorica (SKCUCG) dobija novac i iz budžeta UCG-a, odnosno od građana Crne Gore. Koliko i u koje sve svrhe, nije poznato.

SKCUCG DOO je preduzeće koje je 2015. godine osnovao Univerzitet Crne Gore (UCG), uloživši preko tri miliona eura. Nedavno je za izvršnog direktora ovog preduzeća ponovo izabran nekadašnji predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) i magistar političkih nauka Miloš Pavićević, na period od tri godine.

Pavićević je direktorsku fotelju preuzeo gotovo po odlasku iz Studentskog parlamenta. Dvije godine, od 2015. do 2017. obavljao je funkciju v.d. direktora SKCUCG-a, iako, prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, vršilac dužnosti pojedinac može biti najduže do šest mjeseci.

SKCUCG prihoduje od izdavanja prostora. Prema cjenovniku, u koji je Monitor imao uvid, za sat vremena treninga u sportskoj dvorani treba izdvojiti 30, odnosno 40 eura – zavisno od termina. Zakup dvorane za potrebe takmičenja kreće se od 70 do 300 eura, u zavisnosti od termina, starosti ekipa i važnosti meča. Korišćenje dvorane za ,,ostale manifestacije” iznosi 700 eura. Izdaju se i mala i velika multimedijalna sala od 30 do 50 eura po satu, odnosno od 100 do 200 eura po danu. Godišnji zakup centra terena za reklamu iznosi dvije hiljade eura, prostora u reketu za koš hiljadu I po, a za rukometni šesterac hiljadu eura.

Pavićević je, na pitanje čemu su namijenjena sredstva prikupljena od izdavanja sala SKCUCG-a, kazao da najveći dio ide na zarade zaposlenih. ,,Važno je naglasiti da društvo svoje poslovanje obavlja sa minimalnim brojem radnika, koji je manji od broja dozvoljenog Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Prosječna zarada zaposlenih je primjerena i potvrđuje opredijeljenost racionalnom poslovanju”. Kako je još rekao, iz tih prihoda SKCUCG-a servisiraju se i ,,drugi troškovi svakodnevnog poslovanja” i ulaže u razvojnu komponentu koja je, kako je napomenuo, veoma značajna, imajući u vidu jaku konkurenciju objekata koji nude istu ili sličnu vrstu usluga.

U finansijskom planu UCG-a za 2020. godinu, pod stavkom Transferi SKCUCG-u, navodi se suma od 70 hiljada eura, što je godišnji iznos koji ovo preduzeće dobija od UCG-a. Isti iznos navodi se u finansijskim planovima UCG-a i za 2019. i 2018. godinu. U perodu kad se SKCUCG nalazio u v.d. stanju u finansijskim planovima UCG-a ta stavka nije navedena.

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović za Monitor je kazala da nije jasno zbog čega se iz budžeta UCG-a izdvajaju sredstva za SKCUCG. ,,SKCUCG ne predstavlja organizacionu jedinicu UCG-a i nije jasno zašto se sredstva iz budžeta UCG opredjeljuju za to privredno društvo, koje ima i poslovne prihode kroz iznajmljivanje imovine. Mi ne znamo ni da li se ta sredstva opredjeljuju za zarade 13 zaposlenih ili u druge svrhe”, navodi ona.

Pavićević je, na pitanje zbog čega Univerzitet izdvaja dodatan novac za funkcionisanje SKCUCG-a, kada bi ono trebalo da se izdržava iz sopstvenih prihoda, kazao da se, od redovnih mjesečnih transfera koje društvo dobija od osnivača, izmiruju obaveze za dio mjesečnih računa, i to za električnu energiju, vodu, obezbjeđenje objekta i drugo. ,,U strukturi prihoda privrednog društva, većinu čine sopstveni prihodi SKCUCG-a, a iz kojih se izmiruju obaveze po osnovu zarada zaposlenih, ulaganja u održivost sistema i razvojnu komponentnu, kako bi se proširila i obogatila ponuda koju centar nudi studentima i drugim korisnicima”.  Kako je istakao, transfer u periodu od osnivanja društva nikada nije dostigao iznos koji je planiran finansijskim planom UCG-a. ,,To jasno ukazuje na to da društvo većinu obaveza servisira iz sopstvenih prihoda”.

Iz UCG-a za Monitor navode da SKCUCG ,,svake godine ostvaruje sve veće prihode”, pa da je tako u prilici da u najvećoj mjeri, iz sopstvenih prihoda, servisira obaveze koje proizilaze iz poslovanja.

Kaluđerović napominje da javnosti ostaje nepoznato da li se neraspoređena godišnja dobit SKCUCG-a sliva u budžet UCG-a, kao i koliku i koju korist od SKCUCG-a ima UCG. Ona još upozorava da CGO godinama ukazuje na netransparentnost rada UCG-a. ,,To je naročito izraženo kada je u pitanju finansijsko poslovanje UCG-a. Mi smo o tome pisali i u našim analizama, uključujući i posljednju, pod nazivom Finansijska alhemija UCG – uvid u finansiranje od 2015. do 2019. godine”.

Ti podaci ne nalaze se ni u godišnjem konsolidovanom finansijskom izvještaju UCG-a.

Iz razgovora sa mnogobrojnim studentima, proizilazi da većina nije zadovoljna uslugama SKCUCG-a. Tvrde da od ovog objekta imaju najmanje koristi. ,,Prelazak iz studentskih klupa ravno u direktorsku fotelju nikako ne može biti dobar primjer. To je srž svih problema kojih ima u izobilju”, navodi jedan od studenata.

Pavićević je i te navode demantovao, kazavši da ,,brojne činjenice pokazuju da su studenti prioritetni i korisnici koji usluge centra koriste bez naknade ili pod povlašćenim uslovima”. ,,Studentska sportska društva osnovana na fakultetima na raspolaganju imaju termine za rekreaciju bez naknade, a sva studentska sportska takmičenja, koja okupljaju više hiljada studenata, održavaju se upravo u našem objektu. U multimedijalnoj sali organizovane su brojne aktivnosti studentskih organizacija, kojima su termini stavljeni na raspolaganje, bez naknade. Takođe, studenti usluge teretane i fitness centra koriste po cijeni koja je značajno niža od one koju za mjesečnu članarinu plaćaju drugi korisnici. Dio nastave nekih fakulteta odvija se u objektu, a UCG i njegove organizacione jedinice za to ne plaćaju naknadu“, navodi on.

Na koji način je UCG profitirao od osnivanja SKCUCG-a i kako se to vratilo građanima Crne Gore, koji su indirektno učestvovali u finansiranju otvaranja ovog objekta, ostaje nejasno. Praksom zaštite umjesto sankcionisanja netransparentnosti ne bi se smjela pohvaliti nijedna institucija, a naročito ne ustanova koja bi drugima trebalo da posluži kao uzor u poštovanju zakona.

 

Zašto je trajalo v.d. stanje

U odgovoru na pitanje Monitora zbog čega se SKCUCG tako dugo nalazio u v.d. stanju Pavićević se osvrnuo samo na period kad je UCG izvršio izbor za izvršnog direktora. ,,Nije tačno da se SKCUCG d.o.o. sve ove godine nalazi u v.d. stanju. UCG je izbor izvršnog direktora izvršio 2017. i 2020. godine, na osnovu odredbi Statuta SKCUCG-a, kojima je predviđeno da mandat traje tri godine. Oba puta imenovanje izvršnog direktora uslijedilo je nakon sprovedenog javnog konkursa i nakon što su Komisija za izbor izvršnog direktora i Upravni odbor UCG-a ustanovili da ispunjavam sve uslove propisane konkursom i Statutom SKCUCG-a“.

U sličnom maniru, Monitoru je odgovoreno i sa adrese UCG-a. Zbog čega je SKCUCG od 2015. do 2017. poslovao u v.d. stanju – nisu objasnili. U odgovoru su, zato, naveli zanimljivu slučajnost – na konkurs za ovu funkciju, koji je objavljen u Biltenu UCG, na sajtu Zavoda za zapošljavanje i dnevnim novinama, prijavio se samo jedan kandidat – Pavićević.

Andrea JELIĆ
Jovana DAMJANOVIĆ

 

 

 

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo