Povežite se sa nama

Izdvojeno

SRBIJA I RS POČINJU GRADNJU BUK BIJELE, NE PITAJUĆI BIH i CRNU GORU: Taru niko ne brani

Objavljeno prije

na

Premijeri Srbije i Republike Srpske položili su kamen temeljac za gradnju HE Buk Bijela. Crnu Goru i BiH nijesu ništa pitali. Kako će se gradnja HE odraziti na Taru, naši zvaničnici još ne znaju, a u političke igre i moguće ugrožavanje interesa države se za sada ne miješaju

 

Ove nedjelje je u u skupštinsku proceduru Socijaldemokratska partija (SDP) predala deklaraciju o potvrđivanju Rezolucije Skupštine Crne Gore o zaštiti rijeke Tare, kako bi preduprijedili nastupanje štete. Strah je pojačan  nakon što su 17. maja premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer Republike Srpske Radovan Višković položili kamen temeljac za gradnju Hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini. Ovo je dio sistema od tri HE na Drini koji je vrijedan preko 680 miliona dolara, a planirano je da gradnja Buk Bijele traje četiri godine. Temeljac je postavljen bez konsultacija sa Crnom Gorom i Federacijom BiH, kojih se ovaj projekat itekako tiče.

SDP sada traži da se potvrdi Deklaracije o zaštiti Tare iz 2004, kojom su nakon velike pobjede javne akcije Neću baru, hoću Taru, zabranjeni svi radovi u kanjonu pod zaštitom UNESCO.

Podsjećanje: Vlade RS i Crne Gore bile su se dogovorile  oko zajedničke gradnje HE Buk Bijela. Crna Gora se obavezala da dio svoje teritorije u dužini od 16 do 18 kilometara potopi na najatraktivnijem dijelu Tare, da bi zauzvrat dobila pravo preče kupovine električne energije iz te HE po tržišnim cijenama. Zbog velikog javnog negodovanja, odustalo se od ovog projekta i usvojena je Deklaracija o zaštiti. Crna Gora je ispala iz igre, ali je u međuvremenu uskočila Srbija.

Da gradnja ove HE predstavlja ozbiljnu prijetnju i rizik za izazivanje nesagledivih ekoloških posljedica po Crnu Goru, smatraju u SDP-u.  Ističu i da je gradnja bez prethodno dobijene saglasnosti od crnogorske države suprotna Konvenciji UN o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica, čije su potpisnice i naša zemlja i BiH. Smatraju da radove potrebno pod hitno zaustaviti, da Vlada Crne Gore mora naći način da ovo pitanje riješi sa susjednom BiH – „kako ne bi dolazili u situaciju da ekološke i ekonomske interese naše države branimo prema međunarodnim institucijama“.

Danilo Mrdak, državni sekretar za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kazao je Pobjedi da je ranije usvojena Deklaracija i dalje obavezujuća te da ne moramo donositi istu ili sličnu.

Kao i kod prošle vlasti i kod ove je evidentno nesnalaženje i nejasna strategija oko rješavanja ovog problema. Premijer Zdravko Krivokapić je krajem maja, nakon što je postavljen kamen temeljac za HE, u Skupštini izjavio da je u svakom razgovoru sa predstavnicima BiH i RS ukazivao na goruća pitanja, a to je Buk Bijela. Dodao je da postoje brojni problemi koji nijesu jednostavni za razrješenje, i obećao da će Vlada biti predana tome da se Tara sačuva.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić u Skupštini je izjavio da je njegovo ministarstvo dobilo informaciju o početku izgradnje, i to od  Ambasade Crne Gore u BiH. „Nadležni organ BiH ima obavezu da sprovede prekogranične konsultacije sa nadležnim organima Crne Gore, što ćemo i zahtijevati“. Naveo je da je bio u Trebinju i razgovarao sa čelnicima njihovog Ministarstva energetike. „I dalje je neizvjesno da li će se graditi ta hidrocentrala tamo, da ne ulazim u unutrašnje stvari BiH. Ukoliko je prelivna tačka eventualnog budućeg jezera niža nego što je posljednja tačka Tare u Crnoj Gori, oni smatraju da to neće imati loš uticaj na Taru, naprotiv, za razliku od, recimo, malih hidrocentrala na Cijevni u Albaniji koje bi mogle poprilično da naprave problem ribljem fondu Cijevne. Pratimo i jednu i drugu situacija, nažalost bez dovoljno informacija ni po pitanju Cijevne ni po pitanju Tare“, rekao je Bojanić.

Manjak informacija je problem na koji ukazuju ekolozi. „Ako planirana akumulacija i kota uspora normalnih voda doseže 434 mnv, a granična kota sa Crnom Gorom je na 432,37 mnv, ovo bi značilo da ona prodire na teritoriju Crne Gore ili da one nisu tačno izračunate. Pri tom nisu procijenjeni uticaji na Crnu Goru u pogledu mogućih akcidenata (velika klizišta, odroni, indukovani zemljotresi dejstvom vodene mase, prelivanje voda drugih hidroelektrana, kvarovi ustava) i drugi kumulativni uticaji npr. posljedica klimatskih promjena, ekstremnih voda itd.“, upozorila je Nataša Kovačević, izvršna direktorica Green Home.

Mrdak je kazao da što se tiče same izgradnje Buk Bijele, stav Ministarstva ekologije je – da sve dok je konstruisan na takav način da ni prilikom najvećih vodostaja buduće vještačko jezero ne ulazi u državnu teritoriju Crne Gore, taj resor nema nikakvih primjedbi.

Primjedbi nema ni predsjednik Odbora Elektroprivrede CG Milutin Đukanović koji je za CIN CG izjavio da u potpunosti podržava izgradnju ovih hidrocentrala i da je u pitanju odličan projekat. „Taj ko misli da će izgradnja ovih HE naškoditi rijeci Tari ili životnoj sredini nema pojma o ovom projektu, ja mislim da će to samo da uljepša životnu sredinu. Mislim da je ovaj projekat vrlo korektan, a razlozi protivljenja tome mogu da budu isključivo političke prirode”, ocijenio je Đukanović.

Nevladine organizacije i ekološka udruženja u BiH, Srbiji i Crnoj Gori već godinama osporavaju gradnju ove hidroelektrane. Jedan od glavnih razloga je negativni uticaj na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor. Nevladine organizacije iz BiH – Centar za životnu sredinu i Aarhus centar, te Green Home i Ozon iz Crne Gore podnijeli su prošle godine žalbu Sekretarijatu UN-ove ESPOO konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica.

UNESCO je još ranije zahtijevao da Bosna i Hercegovina i Crna Gora zajednički urade procjenu uticaja HE na životnu sredinu. A početkom prošlog mjeseca je direktorica UNESCO Centra za kulturnu baštinu Mehtild Resler zatražila od bosanskohercegovačkih institucija da se odrede „u vezi sa informacijama o postavljanju kamena temeljca za izgradnju brane na Drini nizvodno od nacionalnog parka (NP) Durmitor u Crnoj Gori“.

Ministarka vanjskih poslova BiH Bisera Turković najavila je da će njena zemlja preduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti: „BiH mora poštovati međunarodne obaveze i ovo je još jedan pokazatelj da se ovakvi projekti ne mogu realizirati bez saglasnosti državnih institucija“, navela je Turković.

Na kritike zvaničnog Sarajeva, premijer RS Višković je kazao da izgradnja i izdavanje koncesije nije u nadležnosti BiH, već isključivo Republike Srpske. U odnose na relaciji Sarajevo – Banja Luka, umješala se i premijerka Srbije Brnabić izjavom da ne vidi nijedan racionalan razlog za protivljenje vlasti sa nivoa BiH izgradnji hidroelektrane.

Izgradnju HE Buk Bijela, prema ugovoru od novembra prošle godine, zajedno će finansirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske u iznosu od oko 220 miliona eura. U zajedničkom preduzeću, Hidroenergetski sistem Gornja Drina Elektroprivreda Srbije imaće udio od 51 odsto, a Elektroprivreda Republike Srpske 49 odsto. Pored HE Buk Bijela, u gornjem toku Drine planirane su još dvije HE Foča i Paunci.

Branu treba da gradi kineska firma China National Aero-technology International Engineering Corporation (AVIC ENG), sa kojom su Vlasti RS 2017. potpisale memorandum. Predsjednik SAD Džo Bajden je nedavno ovu kinesku kompaniju stavio na crnu listu zabranjenih firmi u toj zemlji iz bezbjednosnih razloga.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je ranije uputilo i notu Srbiji, čija je kompanija investitor u najavljenom projektu zajedno sa kompanijom u vlasništvu jednog od entiteta u BiH. Izgradnja Buk Bijele je pred Ustavnim sudom BiH nakon što su krajem prošle godine 24 parlamentarca pokrenula postupak, tražeći od te pravosudne institucije da stavi van snage odluku Republike Srpske o davanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini. U apelaciji je navedeno kako odluke u vezi s državnom imovinom poput rijeka na međunarodnim granicama mogu biti donijete isključivo na nivou BiH.

„Nije uobičajno da jedna država u drugoj državi može planirati korišćenje prirodnih resursa bez međusobnih ugovora i odluka države na čijoj teritoriji se to događa“, izjavio je za Antenu M Rektor Sarajevskog univerziteta Rifat Škrijelj. Objašnjava da je to vlasništvo države BiH, a ne entiteta: „Crna Gora je suverena država, BiH je suverena država i sada imamo pokušaj gradnje HE u dogovoru između jednog entiteta i susjedne države BiH. To su paradoksi kojima treba da se pozabave zvaničnici koji vode Crnu Goru i BiH ali i šira međunarodna zajednica, jer takvo postupanje nije uobičajno u evropskoj praksi“.

Zvaničnici Crne Gore izgleda još uvijek čekaju da dobiju sve ekološke i političke informacije, pa da zauzmu stav. Sve se nadajući da će međunarodna zajednica morati da rješava i ovo pitanje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo