Povežite se sa nama

Izdvojeno

SRBIJA I RS POČINJU GRADNJU BUK BIJELE, NE PITAJUĆI BIH i CRNU GORU: Taru niko ne brani

Objavljeno prije

na

Premijeri Srbije i Republike Srpske položili su kamen temeljac za gradnju HE Buk Bijela. Crnu Goru i BiH nijesu ništa pitali. Kako će se gradnja HE odraziti na Taru, naši zvaničnici još ne znaju, a u političke igre i moguće ugrožavanje interesa države se za sada ne miješaju

 

Ove nedjelje je u u skupštinsku proceduru Socijaldemokratska partija (SDP) predala deklaraciju o potvrđivanju Rezolucije Skupštine Crne Gore o zaštiti rijeke Tare, kako bi preduprijedili nastupanje štete. Strah je pojačan  nakon što su 17. maja premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer Republike Srpske Radovan Višković položili kamen temeljac za gradnju Hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini. Ovo je dio sistema od tri HE na Drini koji je vrijedan preko 680 miliona dolara, a planirano je da gradnja Buk Bijele traje četiri godine. Temeljac je postavljen bez konsultacija sa Crnom Gorom i Federacijom BiH, kojih se ovaj projekat itekako tiče.

SDP sada traži da se potvrdi Deklaracije o zaštiti Tare iz 2004, kojom su nakon velike pobjede javne akcije Neću baru, hoću Taru, zabranjeni svi radovi u kanjonu pod zaštitom UNESCO.

Podsjećanje: Vlade RS i Crne Gore bile su se dogovorile  oko zajedničke gradnje HE Buk Bijela. Crna Gora se obavezala da dio svoje teritorije u dužini od 16 do 18 kilometara potopi na najatraktivnijem dijelu Tare, da bi zauzvrat dobila pravo preče kupovine električne energije iz te HE po tržišnim cijenama. Zbog velikog javnog negodovanja, odustalo se od ovog projekta i usvojena je Deklaracija o zaštiti. Crna Gora je ispala iz igre, ali je u međuvremenu uskočila Srbija.

Da gradnja ove HE predstavlja ozbiljnu prijetnju i rizik za izazivanje nesagledivih ekoloških posljedica po Crnu Goru, smatraju u SDP-u.  Ističu i da je gradnja bez prethodno dobijene saglasnosti od crnogorske države suprotna Konvenciji UN o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica, čije su potpisnice i naša zemlja i BiH. Smatraju da radove potrebno pod hitno zaustaviti, da Vlada Crne Gore mora naći način da ovo pitanje riješi sa susjednom BiH – „kako ne bi dolazili u situaciju da ekološke i ekonomske interese naše države branimo prema međunarodnim institucijama“.

Danilo Mrdak, državni sekretar za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kazao je Pobjedi da je ranije usvojena Deklaracija i dalje obavezujuća te da ne moramo donositi istu ili sličnu.

Kao i kod prošle vlasti i kod ove je evidentno nesnalaženje i nejasna strategija oko rješavanja ovog problema. Premijer Zdravko Krivokapić je krajem maja, nakon što je postavljen kamen temeljac za HE, u Skupštini izjavio da je u svakom razgovoru sa predstavnicima BiH i RS ukazivao na goruća pitanja, a to je Buk Bijela. Dodao je da postoje brojni problemi koji nijesu jednostavni za razrješenje, i obećao da će Vlada biti predana tome da se Tara sačuva.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić u Skupštini je izjavio da je njegovo ministarstvo dobilo informaciju o početku izgradnje, i to od  Ambasade Crne Gore u BiH. „Nadležni organ BiH ima obavezu da sprovede prekogranične konsultacije sa nadležnim organima Crne Gore, što ćemo i zahtijevati“. Naveo je da je bio u Trebinju i razgovarao sa čelnicima njihovog Ministarstva energetike. „I dalje je neizvjesno da li će se graditi ta hidrocentrala tamo, da ne ulazim u unutrašnje stvari BiH. Ukoliko je prelivna tačka eventualnog budućeg jezera niža nego što je posljednja tačka Tare u Crnoj Gori, oni smatraju da to neće imati loš uticaj na Taru, naprotiv, za razliku od, recimo, malih hidrocentrala na Cijevni u Albaniji koje bi mogle poprilično da naprave problem ribljem fondu Cijevne. Pratimo i jednu i drugu situacija, nažalost bez dovoljno informacija ni po pitanju Cijevne ni po pitanju Tare“, rekao je Bojanić.

Manjak informacija je problem na koji ukazuju ekolozi. „Ako planirana akumulacija i kota uspora normalnih voda doseže 434 mnv, a granična kota sa Crnom Gorom je na 432,37 mnv, ovo bi značilo da ona prodire na teritoriju Crne Gore ili da one nisu tačno izračunate. Pri tom nisu procijenjeni uticaji na Crnu Goru u pogledu mogućih akcidenata (velika klizišta, odroni, indukovani zemljotresi dejstvom vodene mase, prelivanje voda drugih hidroelektrana, kvarovi ustava) i drugi kumulativni uticaji npr. posljedica klimatskih promjena, ekstremnih voda itd.“, upozorila je Nataša Kovačević, izvršna direktorica Green Home.

Mrdak je kazao da što se tiče same izgradnje Buk Bijele, stav Ministarstva ekologije je – da sve dok je konstruisan na takav način da ni prilikom najvećih vodostaja buduće vještačko jezero ne ulazi u državnu teritoriju Crne Gore, taj resor nema nikakvih primjedbi.

Primjedbi nema ni predsjednik Odbora Elektroprivrede CG Milutin Đukanović koji je za CIN CG izjavio da u potpunosti podržava izgradnju ovih hidrocentrala i da je u pitanju odličan projekat. „Taj ko misli da će izgradnja ovih HE naškoditi rijeci Tari ili životnoj sredini nema pojma o ovom projektu, ja mislim da će to samo da uljepša životnu sredinu. Mislim da je ovaj projekat vrlo korektan, a razlozi protivljenja tome mogu da budu isključivo političke prirode”, ocijenio je Đukanović.

Nevladine organizacije i ekološka udruženja u BiH, Srbiji i Crnoj Gori već godinama osporavaju gradnju ove hidroelektrane. Jedan od glavnih razloga je negativni uticaj na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor. Nevladine organizacije iz BiH – Centar za životnu sredinu i Aarhus centar, te Green Home i Ozon iz Crne Gore podnijeli su prošle godine žalbu Sekretarijatu UN-ove ESPOO konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica.

UNESCO je još ranije zahtijevao da Bosna i Hercegovina i Crna Gora zajednički urade procjenu uticaja HE na životnu sredinu. A početkom prošlog mjeseca je direktorica UNESCO Centra za kulturnu baštinu Mehtild Resler zatražila od bosanskohercegovačkih institucija da se odrede „u vezi sa informacijama o postavljanju kamena temeljca za izgradnju brane na Drini nizvodno od nacionalnog parka (NP) Durmitor u Crnoj Gori“.

Ministarka vanjskih poslova BiH Bisera Turković najavila je da će njena zemlja preduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti: „BiH mora poštovati međunarodne obaveze i ovo je još jedan pokazatelj da se ovakvi projekti ne mogu realizirati bez saglasnosti državnih institucija“, navela je Turković.

Na kritike zvaničnog Sarajeva, premijer RS Višković je kazao da izgradnja i izdavanje koncesije nije u nadležnosti BiH, već isključivo Republike Srpske. U odnose na relaciji Sarajevo – Banja Luka, umješala se i premijerka Srbije Brnabić izjavom da ne vidi nijedan racionalan razlog za protivljenje vlasti sa nivoa BiH izgradnji hidroelektrane.

Izgradnju HE Buk Bijela, prema ugovoru od novembra prošle godine, zajedno će finansirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske u iznosu od oko 220 miliona eura. U zajedničkom preduzeću, Hidroenergetski sistem Gornja Drina Elektroprivreda Srbije imaće udio od 51 odsto, a Elektroprivreda Republike Srpske 49 odsto. Pored HE Buk Bijela, u gornjem toku Drine planirane su još dvije HE Foča i Paunci.

Branu treba da gradi kineska firma China National Aero-technology International Engineering Corporation (AVIC ENG), sa kojom su Vlasti RS 2017. potpisale memorandum. Predsjednik SAD Džo Bajden je nedavno ovu kinesku kompaniju stavio na crnu listu zabranjenih firmi u toj zemlji iz bezbjednosnih razloga.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je ranije uputilo i notu Srbiji, čija je kompanija investitor u najavljenom projektu zajedno sa kompanijom u vlasništvu jednog od entiteta u BiH. Izgradnja Buk Bijele je pred Ustavnim sudom BiH nakon što su krajem prošle godine 24 parlamentarca pokrenula postupak, tražeći od te pravosudne institucije da stavi van snage odluku Republike Srpske o davanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini. U apelaciji je navedeno kako odluke u vezi s državnom imovinom poput rijeka na međunarodnim granicama mogu biti donijete isključivo na nivou BiH.

„Nije uobičajno da jedna država u drugoj državi može planirati korišćenje prirodnih resursa bez međusobnih ugovora i odluka države na čijoj teritoriji se to događa“, izjavio je za Antenu M Rektor Sarajevskog univerziteta Rifat Škrijelj. Objašnjava da je to vlasništvo države BiH, a ne entiteta: „Crna Gora je suverena država, BiH je suverena država i sada imamo pokušaj gradnje HE u dogovoru između jednog entiteta i susjedne države BiH. To su paradoksi kojima treba da se pozabave zvaničnici koji vode Crnu Goru i BiH ali i šira međunarodna zajednica, jer takvo postupanje nije uobičajno u evropskoj praksi“.

Zvaničnici Crne Gore izgleda još uvijek čekaju da dobiju sve ekološke i političke informacije, pa da zauzmu stav. Sve se nadajući da će međunarodna zajednica morati da rješava i ovo pitanje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo