Povežite se sa nama

Izdvojeno

SRBIJA I RS POČINJU GRADNJU BUK BIJELE, NE PITAJUĆI BIH i CRNU GORU: Taru niko ne brani

Objavljeno prije

na

Premijeri Srbije i Republike Srpske položili su kamen temeljac za gradnju HE Buk Bijela. Crnu Goru i BiH nijesu ništa pitali. Kako će se gradnja HE odraziti na Taru, naši zvaničnici još ne znaju, a u političke igre i moguće ugrožavanje interesa države se za sada ne miješaju

 

Ove nedjelje je u u skupštinsku proceduru Socijaldemokratska partija (SDP) predala deklaraciju o potvrđivanju Rezolucije Skupštine Crne Gore o zaštiti rijeke Tare, kako bi preduprijedili nastupanje štete. Strah je pojačan  nakon što su 17. maja premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer Republike Srpske Radovan Višković položili kamen temeljac za gradnju Hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini. Ovo je dio sistema od tri HE na Drini koji je vrijedan preko 680 miliona dolara, a planirano je da gradnja Buk Bijele traje četiri godine. Temeljac je postavljen bez konsultacija sa Crnom Gorom i Federacijom BiH, kojih se ovaj projekat itekako tiče.

SDP sada traži da se potvrdi Deklaracije o zaštiti Tare iz 2004, kojom su nakon velike pobjede javne akcije Neću baru, hoću Taru, zabranjeni svi radovi u kanjonu pod zaštitom UNESCO.

Podsjećanje: Vlade RS i Crne Gore bile su se dogovorile  oko zajedničke gradnje HE Buk Bijela. Crna Gora se obavezala da dio svoje teritorije u dužini od 16 do 18 kilometara potopi na najatraktivnijem dijelu Tare, da bi zauzvrat dobila pravo preče kupovine električne energije iz te HE po tržišnim cijenama. Zbog velikog javnog negodovanja, odustalo se od ovog projekta i usvojena je Deklaracija o zaštiti. Crna Gora je ispala iz igre, ali je u međuvremenu uskočila Srbija.

Da gradnja ove HE predstavlja ozbiljnu prijetnju i rizik za izazivanje nesagledivih ekoloških posljedica po Crnu Goru, smatraju u SDP-u.  Ističu i da je gradnja bez prethodno dobijene saglasnosti od crnogorske države suprotna Konvenciji UN o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica, čije su potpisnice i naša zemlja i BiH. Smatraju da radove potrebno pod hitno zaustaviti, da Vlada Crne Gore mora naći način da ovo pitanje riješi sa susjednom BiH – „kako ne bi dolazili u situaciju da ekološke i ekonomske interese naše države branimo prema međunarodnim institucijama“.

Danilo Mrdak, državni sekretar za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kazao je Pobjedi da je ranije usvojena Deklaracija i dalje obavezujuća te da ne moramo donositi istu ili sličnu.

Kao i kod prošle vlasti i kod ove je evidentno nesnalaženje i nejasna strategija oko rješavanja ovog problema. Premijer Zdravko Krivokapić je krajem maja, nakon što je postavljen kamen temeljac za HE, u Skupštini izjavio da je u svakom razgovoru sa predstavnicima BiH i RS ukazivao na goruća pitanja, a to je Buk Bijela. Dodao je da postoje brojni problemi koji nijesu jednostavni za razrješenje, i obećao da će Vlada biti predana tome da se Tara sačuva.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić u Skupštini je izjavio da je njegovo ministarstvo dobilo informaciju o početku izgradnje, i to od  Ambasade Crne Gore u BiH. „Nadležni organ BiH ima obavezu da sprovede prekogranične konsultacije sa nadležnim organima Crne Gore, što ćemo i zahtijevati“. Naveo je da je bio u Trebinju i razgovarao sa čelnicima njihovog Ministarstva energetike. „I dalje je neizvjesno da li će se graditi ta hidrocentrala tamo, da ne ulazim u unutrašnje stvari BiH. Ukoliko je prelivna tačka eventualnog budućeg jezera niža nego što je posljednja tačka Tare u Crnoj Gori, oni smatraju da to neće imati loš uticaj na Taru, naprotiv, za razliku od, recimo, malih hidrocentrala na Cijevni u Albaniji koje bi mogle poprilično da naprave problem ribljem fondu Cijevne. Pratimo i jednu i drugu situacija, nažalost bez dovoljno informacija ni po pitanju Cijevne ni po pitanju Tare“, rekao je Bojanić.

Manjak informacija je problem na koji ukazuju ekolozi. „Ako planirana akumulacija i kota uspora normalnih voda doseže 434 mnv, a granična kota sa Crnom Gorom je na 432,37 mnv, ovo bi značilo da ona prodire na teritoriju Crne Gore ili da one nisu tačno izračunate. Pri tom nisu procijenjeni uticaji na Crnu Goru u pogledu mogućih akcidenata (velika klizišta, odroni, indukovani zemljotresi dejstvom vodene mase, prelivanje voda drugih hidroelektrana, kvarovi ustava) i drugi kumulativni uticaji npr. posljedica klimatskih promjena, ekstremnih voda itd.“, upozorila je Nataša Kovačević, izvršna direktorica Green Home.

Mrdak je kazao da što se tiče same izgradnje Buk Bijele, stav Ministarstva ekologije je – da sve dok je konstruisan na takav način da ni prilikom najvećih vodostaja buduće vještačko jezero ne ulazi u državnu teritoriju Crne Gore, taj resor nema nikakvih primjedbi.

Primjedbi nema ni predsjednik Odbora Elektroprivrede CG Milutin Đukanović koji je za CIN CG izjavio da u potpunosti podržava izgradnju ovih hidrocentrala i da je u pitanju odličan projekat. „Taj ko misli da će izgradnja ovih HE naškoditi rijeci Tari ili životnoj sredini nema pojma o ovom projektu, ja mislim da će to samo da uljepša životnu sredinu. Mislim da je ovaj projekat vrlo korektan, a razlozi protivljenja tome mogu da budu isključivo političke prirode”, ocijenio je Đukanović.

Nevladine organizacije i ekološka udruženja u BiH, Srbiji i Crnoj Gori već godinama osporavaju gradnju ove hidroelektrane. Jedan od glavnih razloga je negativni uticaj na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor. Nevladine organizacije iz BiH – Centar za životnu sredinu i Aarhus centar, te Green Home i Ozon iz Crne Gore podnijeli su prošle godine žalbu Sekretarijatu UN-ove ESPOO konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica.

UNESCO je još ranije zahtijevao da Bosna i Hercegovina i Crna Gora zajednički urade procjenu uticaja HE na životnu sredinu. A početkom prošlog mjeseca je direktorica UNESCO Centra za kulturnu baštinu Mehtild Resler zatražila od bosanskohercegovačkih institucija da se odrede „u vezi sa informacijama o postavljanju kamena temeljca za izgradnju brane na Drini nizvodno od nacionalnog parka (NP) Durmitor u Crnoj Gori“.

Ministarka vanjskih poslova BiH Bisera Turković najavila je da će njena zemlja preduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti: „BiH mora poštovati međunarodne obaveze i ovo je još jedan pokazatelj da se ovakvi projekti ne mogu realizirati bez saglasnosti državnih institucija“, navela je Turković.

Na kritike zvaničnog Sarajeva, premijer RS Višković je kazao da izgradnja i izdavanje koncesije nije u nadležnosti BiH, već isključivo Republike Srpske. U odnose na relaciji Sarajevo – Banja Luka, umješala se i premijerka Srbije Brnabić izjavom da ne vidi nijedan racionalan razlog za protivljenje vlasti sa nivoa BiH izgradnji hidroelektrane.

Izgradnju HE Buk Bijela, prema ugovoru od novembra prošle godine, zajedno će finansirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske u iznosu od oko 220 miliona eura. U zajedničkom preduzeću, Hidroenergetski sistem Gornja Drina Elektroprivreda Srbije imaće udio od 51 odsto, a Elektroprivreda Republike Srpske 49 odsto. Pored HE Buk Bijela, u gornjem toku Drine planirane su još dvije HE Foča i Paunci.

Branu treba da gradi kineska firma China National Aero-technology International Engineering Corporation (AVIC ENG), sa kojom su Vlasti RS 2017. potpisale memorandum. Predsjednik SAD Džo Bajden je nedavno ovu kinesku kompaniju stavio na crnu listu zabranjenih firmi u toj zemlji iz bezbjednosnih razloga.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je ranije uputilo i notu Srbiji, čija je kompanija investitor u najavljenom projektu zajedno sa kompanijom u vlasništvu jednog od entiteta u BiH. Izgradnja Buk Bijele je pred Ustavnim sudom BiH nakon što su krajem prošle godine 24 parlamentarca pokrenula postupak, tražeći od te pravosudne institucije da stavi van snage odluku Republike Srpske o davanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini. U apelaciji je navedeno kako odluke u vezi s državnom imovinom poput rijeka na međunarodnim granicama mogu biti donijete isključivo na nivou BiH.

„Nije uobičajno da jedna država u drugoj državi može planirati korišćenje prirodnih resursa bez međusobnih ugovora i odluka države na čijoj teritoriji se to događa“, izjavio je za Antenu M Rektor Sarajevskog univerziteta Rifat Škrijelj. Objašnjava da je to vlasništvo države BiH, a ne entiteta: „Crna Gora je suverena država, BiH je suverena država i sada imamo pokušaj gradnje HE u dogovoru između jednog entiteta i susjedne države BiH. To su paradoksi kojima treba da se pozabave zvaničnici koji vode Crnu Goru i BiH ali i šira međunarodna zajednica, jer takvo postupanje nije uobičajno u evropskoj praksi“.

Zvaničnici Crne Gore izgleda još uvijek čekaju da dobiju sve ekološke i političke informacije, pa da zauzmu stav. Sve se nadajući da će međunarodna zajednica morati da rješava i ovo pitanje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo