Povežite se sa nama

Izdvojeno

STOP ZA INVESTITORSKE POŽARE: Profit ispred prirode

Objavljeno prije

2 godine

na

Samo tokom prošle godine u Crnoj  Gori je izgorjelo oko 143 km2 šuma. Prema evropskom modelu „ukupne štete”, procjenjuje se da je 2021. godine šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 280 miliona eura. Neki su od te štete zaradili, pošto im je bilo omogućeno da  betonizacijom opustošenih prostora uberu enormne zarade

 

Pored primorja, tokom protekle nedjelje gorjelo je i oko Skadarskog jezera. Gorjela je šuma na lokaciji za sada blokiranog projekta Porto Skadar Lake. U prošlosti su ovakvi „investitorski požari” dovodili do toga da se izgorelo šumsko područje preimenuje u građevinsko i onda se vremenom lako betonira.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine, na čijem čelu je Milan Gazdić, su najavili da će, koliko je u njihovoj moći, preduprijediti „investitorske požare“. Za svaku procjenu uticaja na životnu sredinu na opožarenim zemljištima gdje se planira gradnja, ubuduće će se zahtijevati nulto stanje biodiverziteta, a u Agenciji će proces izdavanja takvog tipa dozvole trajati najmanje pet do deset godina.

Iz Agencije su kazali da će raditi u skladu sa postojećim propisima. „Proces izdavanja ovakvog tipa dozvole trajaće najmanje pet do deset godina, dok se ne obnovi vegetacija i živi svijet na opožarenom zemljištu i ono ne bude vraćeno u pređašnje stanje, gdje to bude moguće. Gdje se ne obnovi biodiverzitet, Agencija neće davati saglasnost na procjene uticaja na životnu sredinu“, naveli su iz Agencije.

Građanski i ekološki aktivistva Aleksandar Dragićević za Monitor kaže da ova odluka Agencije neće u potpunosti spriječiti „investitorske požare” ali će ih u velikoj mjeri smanjiti. „Zakon kojim se zabranjuje gradnja na šumskim područjima, goletima i tome slično služio je velikim i malim investitorima da vrše prenamjenu zemljišta iz šumskog, koje bude opožareno, u građevinsko. Imali smo primjere da vidimo kako to funkcioniše u praksi – dobar dio poluostrva Luštica je sagorio i odmah poslije toga tamo se desio građevinski bum, nikla su nova naselja, vile, vikendice… Gledali smo i kako jedne godine kroz šumu prolazi put, mještani bi se pitali kako i zbog čega kroz šumu, da bi sljedeće godine ta šuma sagorela a već kroz par godina oko tog puta bi niklo novo naselje ili veliki broj vila i kuća za odmor“, priča Dragićević.

I Aleksandar Perović, iz Ekološkog pokreta Ozon, za Monitor napominje da su nakon požara na atraktivnim lokacijama na primorju, u nacionalnim parkovima, zaštićenim područjima, ti prostori korišćeni kako za plansku, tako i za nelegalnu gradnju. Nabraja da se požari namjerno izazivaju i zbog drugih finansijskih koristi – „branja smrčka i drugih jestivih pečuraka, gdje je u praksi došlo do ozbiljnog razvoja ekokriminala podstaknutog institucionalnim promašajima davanja koncesija, zatim zbog sanitarne sječe šume, gdje se sem oštećenih stabala, neplanski sjeku i zdrava”.

Perović tvrdi da postoje indicije da se požari namjerno izazivaju i na deponijama: „Požari na ‘Mislovom dolu’ u Nikšiću imali su za cilj da određene firme pribave korist kroz procese sanacije, ali i da neke političke organizacije profitiraju. Jasno je da postoje različiti motivi za namjerno izazvane požare, isto kao što je potpuno jasno da se do sada od strane institucija nije ozbiljno pristupalo toj problematici i da su ekosistemske štete mnogo veće nego što se može shvatiti bez postojanja ozbiljnih analiza“.

Biolog Vuk Iković iz pokreta Preokret za Monitor podsjeća na slučaj kada je neposredno prije probijanja trase za dalekovod kroz Nacionalni park Lovćen, izbio veliki šumski požar upravo u koridoru budućeg dalekovoda. „Požar je u fazi širenja čitavo vrijeme ignorisan od strane funkcionera. U požaru su stradale stogodišnje bukove šume i ostao brisani postor. Još uvijek niko nije odgovarao za ovaj požar. Danas je vidljivo da je dalekovod uzrokovao gubitak pejzažnog identiteta Lovćena narušavajući pored ambijentalne i biološku vrijednost parka“. Dodaje da se često nakon šumskih požara kreće u odobravanje sječe ogrijevnog i građevinskog drveta. „To treba uraditi kako bi se spriječilo širenje šumskih bolesti. Međutim često se požar javlja na najpristpačnijim šumskim lokacijama, a uzrok požara ostaje nepoznat. Nakon toga Uprava za šume označi stabla za sječu, ali pored obilježenih posjeku se i neobilježena. Inspekcija, iako je upoznata sa ovakvim slučajevima, uporno ignoriše problem“.

Perović upozorava da mjere prevencije ne daju rezultate i da to dokazuje sistemsku, institucionalnu nesposobnost. Pa najavu Agencije vidi kao bacanje svjetla na ozbiljne ekološke i ekonomske posljedice koje su nastale nakon, u najvećem broju slučajeva, namjerno izazvanih požara. „Nažalost ono što nedostaje jeste utvrđivanje odgovornosti za štetu nastalu u životnoj sredini, pa se nadamo da će Agencija u čijoj je nadležnosti i ova procedura pojačati i taj dio rada kada su požari u pitanju. Naš stav, kada je zakonska regulativa u pitanju, jeste da je potrebno raditi na izmjenama, naročito u kaznenom dijelu, jer koliko su važeći zakoni dobri najbolje pokazuje stanje na terenu i tu nema prostora za improvizacije. Nejasna podjela nadležnosti, prebacivanje odgovonosti između institucija sistema, izostanak efikasne neselektivne kaznene politike, predstavljaju prepreku za vidljivu i mjerljivu primjenu zakona i jasno je da se moraju uraditi izmjene“, naglašava Perović.

Na pitanje što je prethodnih godina smetalo institucijama da primjenjuju zakone koji postoje, Dragićević kaže: „Prethodnih godina zakonski propisi se nijesu poštovali zbog toga što je država u stvari bila saučesnik malim i velikim investitorima i prećutno je dozvoljavala da se gradi na tim opožarenim površinama iako je bilo očigledno da se ta šuma namjenski pali kako bi investitori valorizovali zemljište koje imaju“.

Iković ističe da je svaka gradnja na šumskom i poljoprivrednom zemljištu bespravna, nelegalna gradnja i takav objekat se mora po zakonu odmah ukloniti i to o trošku bespravnog graditelja. Istovremeno, takva gradnja je sticaj više krivičnih djela po Krivičnom zakoniku, za koje se izriče višegodišnji zatvor.

„U Njemačkoj je krivično djelo kada šumsko ili poljoprivredno zemljište pretvarate u građevinsko putem bespravne gradnje. Time, pored bespravne gradanje, se čini još jedno krivično djelo – uništenje šumskog ili poljoprivrednog zemljišta. Kod nas ovo nije slučaj, ali svakako bi krivični zakonik trebalo dopuniti djelima nezakonitog pretvaranja poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko“, kaže Iković.

On smatra da namjera Agencije pomjera stvari naprijed, ali i da on  proizilazi iz izbjegavanja odgovornosti drugih institucija koje se bave požarima i šumama. Kada bi MUP, Uprava za šume i Ministarstvo ekologije i urbanizma radili svoj posao, Agencija ne bi morala da se posvećuje ovoj temi na ovakav način, kaže. „Uzalud imamo spremne pojedince i profesionalne vatrogasce ako Ministarstvo unutrašnjih poslova ne sarađuje sa Ministarstvom odbrane. Zbog njihovih ličnih i partijskih odnosa država ne smije da trpi“, naglašava Iković.

Dragićević navodi da je u Hrvatskoj od 2005. na snazi zakon kojim se ne može izvršiti prenamjena opožarenog područja u građevinsko u roku od pet godina. Taj rok je 2017. produžen na 10 godina. „Prije 2005. u Hrvatskoj su gorjele na desetine hiljada hektara šume u primorskim područjima kako bi se to zemljište valorizovalo. Kasnije je broj investitorskih požara značajno smanjen. Nažalost i bez investitorskih požara Hrvatska se svake godine bori sa užasnim požarima zbog klimatskih promjena i sve veće suše tokom ljetnjih mjeseci“, kaže Dragićević.

Samo tokom prošle godine, podsjeća Iković, u Crnoj Gori je izgorjelo oko 143 km2 šuma što odgovara površini od preko 23.000 fudbaskih igrališta. Prema evropskom modelu „ukupne štete”, procjenjuje se da je 2021. godine šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 280 miliona eura. Ako znamo da je prosječni godišnji budžet Uprave za šume oko osam miliona eura, to znači da bi ona trebala da radi 35 godina da bi nadoknadila štetu koja je nastala samo u šumskim požarima prošle godine.

Mnogima je bilo omogućeno da ne čekaju oporavak već da betonizacijom odmah uberu enormne zarade. Očekuje se da dobru namjeru Agencije podrže i druge institucije. Da ne bi, kao i mnogo puta do sada, sve ostalo samo na dobroj volji koja je posustala pred „višom silom“.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

POBJEDNICI I OSTALI: Dobri moji, ovo nije završeno

Objavljeno prije

3 dana

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

Demokratska partija socijalista je izvan sumnje pobjednik minulih lokalnih izbora  u glavnom gradu – sa 30 posto osvojenih glasova.  To još i više važi za nosioca njene liste Nermina Abdića. Među ostalima, neki  imaju razloga da budu zadovoljni, neki ne. No, niko ne može da odahne. Pregovori  trenutno izgledaju kao naučna fantastika, zbog brojnih sukoba svih protiv svih, te živih antidepees i narativa 30. avgusta. Dobri moji, biće ovo jesen interesantnih pregovora.  I lomova

 

 

Neke stvari se ne mijenjaju. Dok se očekuju konačni rezultati vanrednih lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, održanih u nedjelju 29. septembra, gotovo svi učesnici tvrde da su zadovoljni  postignutim. Izuzev onih za koje je  na osnovu preliminarnih rezultata jasno da neće ući u lokalni parlament.

“Izvjesno je da ćemo u dva grada gdje smo nastupili na izborima imati dva gradonačelnika. Pa gdje ćete bolji rezultat”, kazao je optimistično premijer i lider Pokreta Evropa sad (PES), Milojko Spajić. Istovremeno  u opozicionim klupama se slavilo uz povike da je Spajićeva Vlada nakon ovih izbora  izgubila legitimitet.  „Vlada Crne Gore je večeras pala”, ocijenio je Danijel Živković, lider Demokratske partije socijalista (DPS).

Drugi su slavili,  jer se bez njih,tvrde, ne može uspostaviti gradska vlast. Bilo da su tas na vagi ili kičma vlasti.  Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je kako su „dobili ono što su željeli na podgoričkim izborima – a to je da odlučuju o daljem razvoju Podgorice“. Nosilac liste Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da će Podgorica “od sjutra biti isključivo građanska i evropska, a da će Evropski savez biti kičma takve Podgorice”.

Ovako govore preliminarne brojke: Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila je 24.309 glasova odnosno 29,95 odsto, što je 19 mandata. Koalicija PES Demokrate 17.672 glasa, što je 21,77 odsto ili 14 mandata. Koalicija Za budućnost Podgorice dobila je 16.361 glas, što predstavlja 20,16 odsto, odnosno 13 mandata u parlamentu Glavnog grada. Koalicija Za bolju Podgoricu  8.538 građana, odnosno 10,52 , što je šest mandata.   Evropski savez osvojio je 4.411 glasova, 5,4 odsto ili 3 mandata, Preokret 2.705 glasova, 3,33 odsto ili dva mandata, a  Stranka evropskog progresa  2.504 glasa, 3,08, odnosno dva  mandata. Ostali nijesu prešli cenzus, kome je jedino blizu bio Pokret naprijed sa 2.233 glasa, odnosno 2,75 odsto.

Ko su onda oni koji mogu biti zadovoljni izbornim rezultatom u Podgorici?

Nesumnjivo Demokratska partija socijalista, koja je 2022. izgubila vlast na lokalnom nivou, a prethodno, u avgustu 2020.  na državnom. DPS je na lokalnim izborima u Podgorici 2022. godine, skupa sa tadašnjim koalicionim partnerima osvojio 37518 glasova, odnosno 38,09 odsto.Bio je u koaliciji saSDP, SD, LP, DUA, BS DRP, NLJ i 21. MAJ. To je bio i tada najveći pojedinačni rezultat, ali ga je DPS postigao sa pozicije vlasti i sa svim strankama sa kojima se mogao postizborno udruživati. Pregovori za vlast otuda za njih  nijesu bili opcija, pa su otišli u opoziciju.

Naredne godine, DPS je u Podgorici, na parlamentarnim izborima, osvojio19.265 glasova, i to opet u koaliciji SD, DUA i LP.  Na minule nedjelje održanim izborima, DPS je samostalno osvojio5044 glasova više nego lani.

Pobjednik je posebno nosilac liste  DPS-a Nermin Abdić,  koji je u predizbornoj kampanji pretrpio i govor mržnje na nacionalnoj osnovi.

„Ovo je definitivno najava njihovog come-backa. Oni su nakon 2020. permanentno rasli. I kada pogledate fizičke brojeve – sa 19.000 glasova od prošle godine izašli su na 24.000“,  ocijenio je anlitičar Miloš Bešić.

Među pobjednicima je Koaliciju Za budućnost Podgorice. Čine je Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP), Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora . Ta lista, koju je predvodila Jelena Bojović Borovinić, osvojla je 16.361 glas. DF, čiji su nasljednik,  je na lokalnim izborima 2022. osvojio 17 953 glasova, dok je na parlamentarnim izborima prošle godine u Podgorici imao 11 393 osvojena glasa. Tada su u koaliciji bile NSD, DNP i Radnička partija. I njihov rast je u odnosu na parlamentarne izbore oko 5000 glasova.

“Najviše razloga za zadovoljstvo imaju DPS i bivši DF – doživjeli rast u odnosu na parlamentarne izbore”, ocijenio je izvršni direktor Instituta DAMAR, Vuk Čađenović

Razlog za zadovoljstvo definitivno ima Preokret Srđana Perića, koji na lokalnim izborima 2022. godine nije prešao cenzus, dok će u novom sazivu imati dva odbornika.  Ta partija je skoro udvostručila broj glasova, pošto je na lokalnim izborima 2022.  osvojila 1, 8 posto glasova, a na ovim 3, 3 posto.  Na parlamentarnim izborima prošle godine su takođe bilježili rast.. Ova mlada partija nikada nije imala ni približno onoliku medijsku pažnju, kao parlamentarne partije.

Zadovoljni mogu biti i u Evropskom savezu koji je na ovim izborima osvojio tri mandata. Oni su na lokalnim izborima 2022. bili dio DPS široke koalicije. Na parlamentarnim izborima prošle godine SDP je išao samostalno i u Podgorici osvojio 1642 glasa. Te godine izgubili su status parlamentarne partije. Ostale partije išle su i na lokalnim 2022. i parlamentarnim naredne godine skupa sa DPS-om.  Kao savez sada prvi put nastupaju , i njihov rezltat s valjanim razlogom može se interpretirati kao pobjednički.

Partije vlasti nemaju razloga za slavlje. Iako slave – znaju to i oni. Spajićev PES je na lokalnim izborima u Podgorici 2022. izašao samostalno i osvojio 21 388 glasova, odnosno 21,71 posto. Tada se Spajić i Jakov Milatović još nijesu bili razlišli. To se desilo početkom ove godine, kada se i podgorički odbor partije svrstavao na jednu ili drugu stranu.  Na ovim izborima je u koaliciji sa Demokratama PES osvojio manje oko tri hiljade (17 .672)  i isti procenat glasova, zbog manje  izlaznosti.  Na parlamentarnim izborima prošle godine PES je u Podgorici osvojio 27 595 glasova, tako da je u odnosu  na tu brojku nedavni rezultat još lošiji, sa gotovo manje 10 hiljada glasova, i to u koaliciji sa Demokratama.

Demokrate Alekse Bečića su, na lokalnim izborima 2022. u Podgorici, kada su samostalno nastupili, imale same10 528 glasova, odnosno 10,79 odsto. Prošle godine su na parlamentarnim izborima išli sa pokretom URA i u Podgorici osvojili gotovo isto kao i sami na lokalnim  izborima –  11.032 glasa.

Ni Abazović ne bi trebao biti zadovoljan. Iako insistira da je koalicija koju je napravio sa predsjednikom Milatovićem  ključ za formiranje vlasti, njegova partija svela se na dva odbornika u podgoričkom parlamentu. Na prošlim podgoričkim izborima URA je izašla sa Civisom, i osvojila – četiri mandata.

Htio ne htio Abazović, Milatović bi mogao sam sa svoja četiri mandata formirati vlast sa partijama  koje su na vlasti na državnom nivou – PES, Demokrate i Koalicija za budućnost Podgorice. Oni ukupno imaju 27 mandata, i za formiranje vlasti im trebaju još tri. . Problem kod tog udruživanja je to što je to ista postavka koja je Podgoricu i dovela do vanrednih parlamentarnih izbora. U međuvremenu, vodili su se pravi mali ratovi  na realciji Spajić Milatović, a njihov sukob posebno je eskalirao u predizbornom periodu.  Nedostajuće mandate mogao bi partijama na vlasti, matematički  da nadomjesti Evropski savez, ali se ta mogućnost ne razmatra ni u teoriji.

Abazovićeva i Milatovićeva koalicija ima šest mandata koliko je neophodno DPS –u da bi se u Podgorici vratio na vlast, naravno ukoliko se sa njima budu udružili Evropski savez koji je predvodio Boris Mugoša sa svoja tri mandata  i SEP  Duška Markovića sa dva mandata.

U postizborne kombinatorike neće ulaziti Preokret sa svoja dva mandata. Taj logičan i očekivan stav najavio je  lider te partije Srđan Perić. Sa dva mandata u bilo kojoj vladajućuj koaliciji bili bi nekakvi dodatak, a oni imaju drukčije prioritetet- da mijenjaju društvo.

Milatović se nije oglašavao nakon izbora. Sada je na teškom iskušenju. S jedne strane stari partijski i politički saborci, sa kojima je ušao u vatren  sukob, a s druge strane DPS, odnosno antidepees narativ, sa kojim je i ušao u političku arenu.

Milatović mora biti svjestan da je političkim angažovanje u lokalu. ugrozio percepciju da želi da bude predsjednik svih građana.

Niko ne može da odahne. Pregovori  trenutno izgledaju kao naučna fantastika, zbog brojnih sukoba svih protiv svih, te živih antidepees i narativa 30. avgusta. Posao ni približno nije završen.

Akteri budućih političkih pregovora   preko medija ispipavaju teren. Kao nešto nude, i kao nešto se nećkaju.

Još u izbornoj noći, predstavnica liste  Za budućnost Podgorice, Jelena Borovinić Bojović saopštila je da će pozvati Sašu Mujovića i Luku Rakčevića na razgovore o formiranju vlasti.

“U predsjedniku države Jakovu Milatoviću i odbornicima sa njegove liste vidimo koalicione partnere i ljude koji su spremni da očuvaju izborne, ideološke i programske principe od 30. avgusta“, saopštio je koji dan potom i Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije.

Milatović nije odgovarao. Abazović je bio oštar, i hotimično ne baš precizan. Ovako: “Ja sam DPS srušio kad je bilo najteže. Ali mene PES i Demokrate ucjenjivati neće. Neće Mandić komandovati sa mnom kao sa Spajićem i Bečićem, daćemo im mogućnost kako mislimo da formiramo građansku opciju, a ako neće – doviđenja, neka prave vlast sa kim hoće”. Njegovi mandati, međutim, nijesu presudni. Odgovor će morati da da Milatović, koji sam sa tim partijama  može formirati vlast.

Kuda će krenuti Abazović i Milatović, još je tajna.

Dolazi vrijeme da se – povrati riječ. U kom god smjeru da se krene.  Neprincipijenost i neispunjavanje obećanja su političke aktere već koštali glasova.  Očito je da građani to kažnjavaju. Sve veći broj apstinenata jedan od pokazatelja njihovog nezadovoljstva.  Može se reći:  oni koji su vodili manje svadljivu, i tišu kampanju nagrađeni su na podgoričkim izborima.

Dobri moji, biće ovo jesen interesantnih pregovora. I lomova.

 

IZBORI U KOTORU
PES i DPS po deset mandata

Prema podacima Opštinske izborne komisije Kotor, najviše odborničkih mjesta u lokalnom parlamentu imaće Demokrataska partija socijalista (DPS) i koalicija Demokrate-Pokret Evropa sad –  po 10 mandata.

Lista “Za budućnost Kotora” osvojila je tri mandata, kao i Demokratska alternativa i Grbaljska lista. Evropski savez  dva mandata , a po jedan Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret.

Crnogorska građanska akcija, Lista građana Čuvari grada i Građanska lista Za Kotor nisu osvojile mandate.

Neđeljko Moškov, nosilac liste DPS u Kotoru, rekao je da je zadovoljan jer su ponovili rezultat. “ Vratili smo uspjeh sa prošlih izbora od 12 odbornihčkih mandata, bez obzira na to što su partiju napustila tri odbornika”, kazao je.

Nosilac liste Demokrate-Pokret Evropa sad u Kotoru, Vladimir Jokić, kazao je da će bez problema formirati koalicionu vlast u Kotoru.  Ta računica nije, međutim, baš tako jednostavna.

Koalicioni partner PES-a i Demokrata u lokalnoj vlasti bila je koalicija  Za budućnost Kotora, koja je osvojila tek tri mandata. U vlasti je  bio je Građanski pokret URA (jedan mandat), ali na ovim izborima nije nastupio.

Demokrate su na prethodnim lokalnim izborima osvojile 24 odsto glasova ili devet mandata, dok PES nije učestvovao . Na parlamentarnim izborima prošle godine, Demokrate su (sa GP URA) dobile 12,5 odsto glasova u Kotoru, a PES 24,12 odsto.

Za vlast u Kotoru je potrebno najmanje 17 mandata, a PES, Demokrate  i Za budućnost Kotora imaju ukupno 13. Kao što i  DPS  sa tradicionalnim koalicionim partnerima ima 13 mandata (Evropski savez ima dva, a HGI jedan mandat) .

Jokić nije objasnio na koje glasove još računa za nedostajuća četiri mandata.  Da li je to  Grbaljska listu sa tri mandata  i Kotorski pokret čiji je nosilac Siniša Kovačević nekadašnji odbornik Ujedinjene Crne Gore, a koji je osvojio  jedan mandat.

Analitičari ukazuju da ne bi bilo nemoguće i da nove liste u Kotoru dovedu do neočekivanog obrta.

Milena PEROVIĆ
U štampanom izdanju Monitora prilikom kompjuterske obrade teksta
“Dobri moji, ovo nije završeno” došlo je do greške zbog koje se narušava njegov kontinuitet.
Izvinjavamo se zbog toga.

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

3 dana

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

3 dana

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo