Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI RASPLET POLITIČKE KRIZE: Riječi na sniženju

Objavljeno prije

na

Nemamo Sudski savjet, Ustavni sud, reformisano pravosuđe, a moguće ni vladu. Imamo Temeljni ugovor sa SPC, opštinu Zetu, dvije inicijative za smjenu vlade i političke aktere u ogoljenoj bici za vlast

 

U sedmici u kojoj se u parlamentu očekuje glasanje za Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja manjinskoj vladi koju predvodi Dritan Abazović, a koju su nedavno, nakon potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, podnijeli poslanici DPS, SDP, SD, LP i DUA, stigla je još jedna takva inicijativa. Njeni potpisnici su poslanici Demokratskog fronta, Demokrata, Demosa, Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore, a podnijeta je nakon izglasavanja tzv. zetskih zakona u Skupštini, te glasanja za članove Sudskog savjeta, koji, na kraju, ipak  nijesu izabrani. (vidi box). Istovremeno, podnešena je i inicijativa za razrješenje predsjednice Skupštine Danijele Đurović (SNP).

Procjene su da Abazovićeva vlada, ako uspije da preživi glasanje o nepovjerenju u petak 19. avgusta, najvjerovatnije neće inicijativu DF i Demokrata, čije je glasanje zakazano za 2. septembar. Abazovićeva vlada, kada se zbroje inicijative za izglasavanje nepovjerenja, trenutno ne uživa podršku 68 od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore.

Hoće li Vlada već krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji, izgubiti povjerenje, zavisi od poslanika Demokrata, koji se i ne  izjašnjavaju kako će glasati na sjednici zakazanoj za 19. avgust, ali ipak daju do znanja da su spremni da na koncu glasaju protiv Abazovića i manjinske vlade. Da li će Demokrate glasati za inicijativu DPS-a, ili onu koju su podnijeli skupa sa DF, još se ne zna. Najavljeno je da će tu odluku donijeti na organima partije pred glasanje o prvoj inicijativi za smjenu vlade.

„Ako naši organi i definitivno donesu odluku da oborimo Vladu, inicijativa DF-a koju smo podržali može ostati kao svojevrsna rezerva da kojim slučajem DPS ne odustane od inicijative za 19. avgust, ali i garancija da će se tada razrješenjem predsjednice Skupštine  i definitivno srušiti neligitimina DPS – URA – SNP parlamentarna većina”, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović.

Sve u svemu: nemamo Sudski savjet, Ustavni sud, reformisano pravosuđe, a moguće uskoro ni vladu. Ali, imamo Temeljni ugovor sa SPC, opštinu Zetu, dvije inicijative za smjenu vlade i političke aktere u ogoljenoj bici za vlast. U kojoj je politička kalkulacija ispred principa. Od toga treba li smijeniti vladu, važnije je ko će s kim to učiniti, i ko će sjutra u novoj vladi dobiti odgovarajuću poziciju. Isto važi i za sva druga pitanja, od reforme pravosuđa, pa nadalje.

Zbog toga su aktuelni pregovori svih sa svima o tome kako bi izgledala buduća vlada. Vode se partijske konsultacije i o ideji rekonstrukcije Vlade, koju je, ako njegov kabinet preživi petak, najavio premijer.

„Ukoliko Vlada ne padne, u ponedjeljak kreće velika rekonstrukcija“, rekao je Abazović. On je kazao da će u izvršnu vlast biti pozvani svi sem oni „koji su sami sebe isključili”, aludirajući na DPS i SDP.

I nakon inicijative koju su podnijeli DF i Demokrate, premijer je saopštio da „relaksiran“ čeka petak i da „nema ništa protiv ako treba da se konstituiše nova većina u Skupštini“.

Abazović se prilično relaksirano odnosio prema dosadašnjim obećanjima. Prvo nije imao ništa protiv da vlada ne bude baš ekspertska kakvu je obećao, ako je on u njoj, pa potom ni da mu DPS bude podrška vladi, dok je on na njenom čelu.

Premijer je za sada jedino siguran da neće da vrati mandat. „Ako Vlada padne, mehanizam se vraća kod Mila Đukanović, ako sudbinu Crne Gore treba da determinišemo na način što ćemo da koristimo dobru volju Mila Đukanovića da taj budući mandat da kolegi Bečiću, nekom drugom kolegi ili nestranačkoj ličnosti ili nekom iz Demokratske partije socijalista ja to smatram neodgovornim u ovom trenutku. Zbog toga je apel da idemo putem rekonstrukcije”, saopštio je.

Kako pišu Vijesti, pozivajući se na nezvanične izvore, DF je zainteresovan za rekonstrukciju i pokušava da ubijedi Demokrate da pristanu na to. Zato, navodno, incijativa o nepovjerenju koju su podnijeli ima dvostruku ulogu – da im omogući da izlobiraju podršku Demokrata i da Abazoviću „kupi” vrijeme za realizaciju obećanog. DF se navondo nada da Demokrate neće u petak rušiti Abazovića s DPS-om.

Lider DF-a Andrija Mandić potvrdio je da je Abazoviću, ukoliko se potpiše Temeljni ugovor sa SPC, obećao glasove za Sudski savjet. Obećanje nije ispunjeno.

„Jasno smo rekli, potpišite Temeljni ugovor sa SPC i računajte na glasove DF-a. Šta se desilo posljednjeg dana jula, da se onako na brzinu organizuje sjednica Odbora za politički sistem i da se, suprotno dogovoru, ide sa ova četiri kandidata, čiju će sudbine po svemu sudeći odrediti Ustavni sud…”, kazao je Mandić u parlamentu. On je rekao da DF neće podržati nijednog člana za Sudski savjet, ali ostaje ponuda da su spremni da učestvuju i da se dogovaraju o izboru Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca i sudija Ustavnog suda.

Iz Demokrata su ideju o rekonstrukciji vlade od strane avgustovske većine (DF, Demokrate i GP URA) koja je prije dvije godine srušila DPS na izborima, uslovili Abazovićevom ostavkom. Takođe, saopštili su da će, ukoliko je bude, ipak razmotriti i pisanu inicijativa, koju je Abazović usaglasio sa najmanje 32 poslanika, „kao ozbiljan subjekt, koji ima devet poslanika“.

„U ovom trenutku u skupštinskoj proceduri imate potpise praktično 90 odsto poslanika da Vlada nema povjerenje i da treba da padne, a neligitimni premijer, kome su puna usta demokratije i evropejstva, i dalje ne podnosi ostavku, iako je svojevremeno pozivao g. Zdravka Krivokapića da podnese ostavku. Definitivno za rubriku vjerovali ili ne… Ponavljamo, da kakva god bude naša definitivna odluka na sjednici 19. avgusta, mi ulaziti nakon toga u prevarantske modele, u kakve su ulazili GP URA i SNP, nemamo namjeru, jer je za nas volja naroda uvijek bila i biće zvijezda vodilja“, saoštio je Boris Bogdanović iz Demokrata.

Koliko će trajati Abazovićeva vlada, i šta će se desiti ako padne, za sada nema preciznog odgovora. Izbore, gotovo niko ne pominje. Sigurno je samo jedno – da su riječi ovdašnjih političara na – sniženju. Jeftinoća  zrači iz njih.

 

Zeta opština, pravosuđe na čekanju

Rezultati ovonedjeljne sjednice parlamenta, osim najave nove inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi su – izglasani zetski zakoni, kojima je Zeta dobila status opštine, ali i neizglasavnje predloženih članova iz reda uglednih pravnika u Sudski savjet.

Za izmjene Zakona o Glavnom gradu, koji je bio preduslov za dobijanje statusa opštine Zeti,  glasala su 44 poslanika, dva su bila protiv i 35 je bilo uzdržano. Izmjene su izglasane zahvaljujući glasovima DPS, SDP i URA.

Nije usvojen amandman Marka Milačića iz Prave Crne Gore koji je tražio da se primjena zakona odloži 30 dana nakon objavljivanja rezultata izbora u Podgorici. Takođe, nije prošao ni amandman Alekse Bečića i Danila Šaranovića (Demokrate) koji su isto tražili odlaganje primjene zakona, do 1. januara 2024.

Nakon izglasavanja zetskih zakona, Demokrate i DF, te druge opozicione partije najavile su Inicijativu za smjenu vlade. Jedan od argumenata je zebnja da se izglasavanjem statusa opštine Zeti omogućava izborno prekrajanja pred najavljene lokalne izbore u korist DPS-a.

Iako se vjerovalo da će na ovoj sjednici parlamenta biti izglasani članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, te da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, dio ustupka prvenstveno DF-u, u cilju formiranja dvotrećinske većine za deblokadu pravosuđa, DF je glasao protiv predloženih kandidata za Sudski savjet.

Predloženi kandidati, profesori Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić i Radoje Korać, te advokati Dragan Šoć i Fikret Kurgaš nisu dobili dvotrećinsku podršku poslanika (54 glasa).

„To je naš protest zbog nedostatka dijaloga, a to nije naš odnos prema kandidatima”, saopštio je Predrag Bulatović (DF) i pozvao na opšti dijalog vezano za Ustavni sud, VDT i Sudski savjet.

Božena Jelušić (URA) je navela da su članovi Sudskog savjeta trebalo da se izaberu „juče“ i da blokada pravosuđa traje od 2018.

„Izgleda nikome nije suštinski stalo da se odblokira put ka EU“, ocijenila je i dodala da nikakva odgovornost nije porasla, osim „partijskih očnjaka“. Izgleda. Samo što to uključuje i vođu pokreta URA-e.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo