Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI RASPLET POLITIČKE KRIZE: Riječi na sniženju

Objavljeno prije

na

Nemamo Sudski savjet, Ustavni sud, reformisano pravosuđe, a moguće ni vladu. Imamo Temeljni ugovor sa SPC, opštinu Zetu, dvije inicijative za smjenu vlade i političke aktere u ogoljenoj bici za vlast

 

U sedmici u kojoj se u parlamentu očekuje glasanje za Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja manjinskoj vladi koju predvodi Dritan Abazović, a koju su nedavno, nakon potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, podnijeli poslanici DPS, SDP, SD, LP i DUA, stigla je još jedna takva inicijativa. Njeni potpisnici su poslanici Demokratskog fronta, Demokrata, Demosa, Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore, a podnijeta je nakon izglasavanja tzv. zetskih zakona u Skupštini, te glasanja za članove Sudskog savjeta, koji, na kraju, ipak  nijesu izabrani. (vidi box). Istovremeno, podnešena je i inicijativa za razrješenje predsjednice Skupštine Danijele Đurović (SNP).

Procjene su da Abazovićeva vlada, ako uspije da preživi glasanje o nepovjerenju u petak 19. avgusta, najvjerovatnije neće inicijativu DF i Demokrata, čije je glasanje zakazano za 2. septembar. Abazovićeva vlada, kada se zbroje inicijative za izglasavanje nepovjerenja, trenutno ne uživa podršku 68 od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore.

Hoće li Vlada već krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji, izgubiti povjerenje, zavisi od poslanika Demokrata, koji se i ne  izjašnjavaju kako će glasati na sjednici zakazanoj za 19. avgust, ali ipak daju do znanja da su spremni da na koncu glasaju protiv Abazovića i manjinske vlade. Da li će Demokrate glasati za inicijativu DPS-a, ili onu koju su podnijeli skupa sa DF, još se ne zna. Najavljeno je da će tu odluku donijeti na organima partije pred glasanje o prvoj inicijativi za smjenu vlade.

„Ako naši organi i definitivno donesu odluku da oborimo Vladu, inicijativa DF-a koju smo podržali može ostati kao svojevrsna rezerva da kojim slučajem DPS ne odustane od inicijative za 19. avgust, ali i garancija da će se tada razrješenjem predsjednice Skupštine  i definitivno srušiti neligitimina DPS – URA – SNP parlamentarna većina”, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović.

Sve u svemu: nemamo Sudski savjet, Ustavni sud, reformisano pravosuđe, a moguće uskoro ni vladu. Ali, imamo Temeljni ugovor sa SPC, opštinu Zetu, dvije inicijative za smjenu vlade i političke aktere u ogoljenoj bici za vlast. U kojoj je politička kalkulacija ispred principa. Od toga treba li smijeniti vladu, važnije je ko će s kim to učiniti, i ko će sjutra u novoj vladi dobiti odgovarajuću poziciju. Isto važi i za sva druga pitanja, od reforme pravosuđa, pa nadalje.

Zbog toga su aktuelni pregovori svih sa svima o tome kako bi izgledala buduća vlada. Vode se partijske konsultacije i o ideji rekonstrukcije Vlade, koju je, ako njegov kabinet preživi petak, najavio premijer.

„Ukoliko Vlada ne padne, u ponedjeljak kreće velika rekonstrukcija“, rekao je Abazović. On je kazao da će u izvršnu vlast biti pozvani svi sem oni „koji su sami sebe isključili”, aludirajući na DPS i SDP.

I nakon inicijative koju su podnijeli DF i Demokrate, premijer je saopštio da „relaksiran“ čeka petak i da „nema ništa protiv ako treba da se konstituiše nova većina u Skupštini“.

Abazović se prilično relaksirano odnosio prema dosadašnjim obećanjima. Prvo nije imao ništa protiv da vlada ne bude baš ekspertska kakvu je obećao, ako je on u njoj, pa potom ni da mu DPS bude podrška vladi, dok je on na njenom čelu.

Premijer je za sada jedino siguran da neće da vrati mandat. „Ako Vlada padne, mehanizam se vraća kod Mila Đukanović, ako sudbinu Crne Gore treba da determinišemo na način što ćemo da koristimo dobru volju Mila Đukanovića da taj budući mandat da kolegi Bečiću, nekom drugom kolegi ili nestranačkoj ličnosti ili nekom iz Demokratske partije socijalista ja to smatram neodgovornim u ovom trenutku. Zbog toga je apel da idemo putem rekonstrukcije”, saopštio je.

Kako pišu Vijesti, pozivajući se na nezvanične izvore, DF je zainteresovan za rekonstrukciju i pokušava da ubijedi Demokrate da pristanu na to. Zato, navodno, incijativa o nepovjerenju koju su podnijeli ima dvostruku ulogu – da im omogući da izlobiraju podršku Demokrata i da Abazoviću „kupi” vrijeme za realizaciju obećanog. DF se navondo nada da Demokrate neće u petak rušiti Abazovića s DPS-om.

Lider DF-a Andrija Mandić potvrdio je da je Abazoviću, ukoliko se potpiše Temeljni ugovor sa SPC, obećao glasove za Sudski savjet. Obećanje nije ispunjeno.

„Jasno smo rekli, potpišite Temeljni ugovor sa SPC i računajte na glasove DF-a. Šta se desilo posljednjeg dana jula, da se onako na brzinu organizuje sjednica Odbora za politički sistem i da se, suprotno dogovoru, ide sa ova četiri kandidata, čiju će sudbine po svemu sudeći odrediti Ustavni sud…”, kazao je Mandić u parlamentu. On je rekao da DF neće podržati nijednog člana za Sudski savjet, ali ostaje ponuda da su spremni da učestvuju i da se dogovaraju o izboru Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca i sudija Ustavnog suda.

Iz Demokrata su ideju o rekonstrukciji vlade od strane avgustovske većine (DF, Demokrate i GP URA) koja je prije dvije godine srušila DPS na izborima, uslovili Abazovićevom ostavkom. Takođe, saopštili su da će, ukoliko je bude, ipak razmotriti i pisanu inicijativa, koju je Abazović usaglasio sa najmanje 32 poslanika, „kao ozbiljan subjekt, koji ima devet poslanika“.

„U ovom trenutku u skupštinskoj proceduri imate potpise praktično 90 odsto poslanika da Vlada nema povjerenje i da treba da padne, a neligitimni premijer, kome su puna usta demokratije i evropejstva, i dalje ne podnosi ostavku, iako je svojevremeno pozivao g. Zdravka Krivokapića da podnese ostavku. Definitivno za rubriku vjerovali ili ne… Ponavljamo, da kakva god bude naša definitivna odluka na sjednici 19. avgusta, mi ulaziti nakon toga u prevarantske modele, u kakve su ulazili GP URA i SNP, nemamo namjeru, jer je za nas volja naroda uvijek bila i biće zvijezda vodilja“, saoštio je Boris Bogdanović iz Demokrata.

Koliko će trajati Abazovićeva vlada, i šta će se desiti ako padne, za sada nema preciznog odgovora. Izbore, gotovo niko ne pominje. Sigurno je samo jedno – da su riječi ovdašnjih političara na – sniženju. Jeftinoća  zrači iz njih.

 

Zeta opština, pravosuđe na čekanju

Rezultati ovonedjeljne sjednice parlamenta, osim najave nove inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi su – izglasani zetski zakoni, kojima je Zeta dobila status opštine, ali i neizglasavnje predloženih članova iz reda uglednih pravnika u Sudski savjet.

Za izmjene Zakona o Glavnom gradu, koji je bio preduslov za dobijanje statusa opštine Zeti,  glasala su 44 poslanika, dva su bila protiv i 35 je bilo uzdržano. Izmjene su izglasane zahvaljujući glasovima DPS, SDP i URA.

Nije usvojen amandman Marka Milačića iz Prave Crne Gore koji je tražio da se primjena zakona odloži 30 dana nakon objavljivanja rezultata izbora u Podgorici. Takođe, nije prošao ni amandman Alekse Bečića i Danila Šaranovića (Demokrate) koji su isto tražili odlaganje primjene zakona, do 1. januara 2024.

Nakon izglasavanja zetskih zakona, Demokrate i DF, te druge opozicione partije najavile su Inicijativu za smjenu vlade. Jedan od argumenata je zebnja da se izglasavanjem statusa opštine Zeti omogućava izborno prekrajanja pred najavljene lokalne izbore u korist DPS-a.

Iako se vjerovalo da će na ovoj sjednici parlamenta biti izglasani članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, te da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, dio ustupka prvenstveno DF-u, u cilju formiranja dvotrećinske većine za deblokadu pravosuđa, DF je glasao protiv predloženih kandidata za Sudski savjet.

Predloženi kandidati, profesori Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić i Radoje Korać, te advokati Dragan Šoć i Fikret Kurgaš nisu dobili dvotrećinsku podršku poslanika (54 glasa).

„To je naš protest zbog nedostatka dijaloga, a to nije naš odnos prema kandidatima”, saopštio je Predrag Bulatović (DF) i pozvao na opšti dijalog vezano za Ustavni sud, VDT i Sudski savjet.

Božena Jelušić (URA) je navela da su članovi Sudskog savjeta trebalo da se izaberu „juče“ i da blokada pravosuđa traje od 2018.

„Izgleda nikome nije suštinski stalo da se odblokira put ka EU“, ocijenila je i dodala da nikakva odgovornost nije porasla, osim „partijskih očnjaka“. Izgleda. Samo što to uključuje i vođu pokreta URA-e.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo