Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVA ŠKOLSKA GODINA NA PRAGU: Pitanja  bez odgovora

Objavljeno prije

na

Pojedine škole kubure sa prenatrpanošću, a neke, posebno na sjeveru – strahuju od praznih klupa. Nedostaje nastavnog kadra iz određenih oblasti, a ni rezultati učenika na regionalnim i svjetskim takmičenjima ne ohrabruju. Prosvjetni radnici čekaju na ispunjenje brojnih zahtjeva. Država do danas nije ustanovila štetu koju je pandemija pričinila obrazovanju

 

Razmišlja se o tome da nastava otpočne petog septembra, umjesto prvog – kako je predviđeno Školskim kalendarom. Ta informacija, koju je ministar prosvjete Miomir Vojinović tek ove nedjelje podijelio sa javnošću, najbolje svjedoči o tome kako teku pripreme za novu školsku godinu, od koje nas dijeli petnaestak dana.

„Vjerujem da će tih dodatnih nekoliko dana doprinijeti kvalitetnijoj pripremi za nove školske obaveze, kao i produžetku odmora, odnosno nastavku uspješne turističke sezone u našoj državi”, saopštio je ministar Vojinović. Zlonamjerni bi pomislili da rukovodi sektorom ekonomije, a ne obrazovanja.

Časovi će, prema najavama nadležnih, trajati 45 minuta. No, i to je podložno promjeni – ukoliko budu drugačije preporuke zdravstvenih vlasti.

Nezadovoljstvo buja sa svih strana. Najglasniji su u proteklom periodu bili roditelji i učenici nekadašnje OŠ „Vladimir Nazor” u podgoričkim Maslinama koja je početkom ove godine srušena zbog nebezbjednosti, jer još nije poznato kada će to naselje dobiti novu školu. Nastava i prevoz će za te učenike i ove školske godine biti organizovani po ostalim školama u gradu. Trend ispisivanja djece iz ove obrazovne ustanove, kako Monitor saznaje, traje.

Pojedine škole kubure sa prenatrpanošću. Uprava OŠ „Milorad Musa Burzan” odlučila je da učenici drugog razreda, koji su u ranijim generacijama imali časove u jutarnjoj smjeni, ove godine pohađaju nastavu poslije podne. To je izazvalo negodovanje roditelja koji smatraju da je neprimjereno da djeca tog uzrasta imaju časove do tako kasno. Iz škole objašnjavaju da zbog prostornih kapaciteta i kreiranja kvalitetnog rasporeda nastave – ne mogu svima da izađu u susret.

Na sjeveru države, mnoge obrazovne ustanove još zjape ruinirane, a strah od praznih đačkih klupa je opravdan. Ove godine će se u osnovne škole na Žabljaku, u Šavniku i Plužinama upisati svega 38 prvaka. „Prijeti opasnost da srednje obrazovanje bude ukinuto, jer neće biti djece”, kazao je nedavno za RTCG direktor Školskog centra Šavnik Bajo Zorić. Prema podacima Unije srednjoškolaca Crne Gore, broj srednjoškolaca je u konstantnom opadanju. ,,U školskoj 2017/18. godini bilo je 28.907 srednjoškolaca, a u školskoj 2020/21. godini 26.690 srednjoškolaca”, navode u analizi Problemi u školama na koje ukazuju srednjoškolci iz avgusta 2021. godine.

Iako je pandemija virusa COVID-19 ukazala na potrebu za kvalitetnom digitalnom platformom za učenje, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, prema podacima UNICEF-a od prošle godine, ima 16 učenika po jednom računaru, a dostupna IT oprema često je već zastarjela. Pored toga, 150 područnih odjeljenja škola u ruralnim područjima nema internet konekciju.

Država do danas nije ustanovila ni štetu koju je pandemija pričinila obrazovanju. Kako Monitor saznaje, Zavod za školstvo (ZZŠ), Centar za srednje stručno obrazovanje (CZSSO) i Ispitni centar, sačinili su neka istraživanja. Ministar Vojinović je najavio i prestavljanje Sveobuhvatne analize obrazovnog sistema. Svi ti rezultati će tek biti dostupni javnosti.

Zbog čega je to neophodno – upozoravaju i rezultati ovogodišnje Juniorske balkanske međunarodne matematičke olimpijade na kojoj je Crna Gora zauzela posljednje mjesto, sa osvojena samo dva boda.

Nedostaje i nastavnog kadra iz određenih predmeta. Na to da u Crnoj Gori nema dovoljno nastavnika matematike, upozorio je profesor matematike Miodrag Vučeljić iz Zavoda za školstvo na okruglom stolu koji se održao na Prirodno-matematičkom fakultetu u martu ove godine. „Ukupno je u školama njih 478, od čega su njih 163 – nestručni. Tu se ubrajaju apsolventi, inženjeri, ekonomisti, učitelji, profesori engleskog i tako dalje – šta god smislite možda će se naći tamo”, kazao je on tada.

Iako je školska godina na pragu, profesor u podgoričkoj OŠ „Branko Božović” Mitar Magovčević kaže da prosvjetari još nijesu dobili informaciju šta se dešava sa brojnim zahtjevima koje su uputili resornom ministarstvu, a koje već duže vrijeme traže. „Ne znamo šta je sa zahtjevima o povećanju koeficijenta, kao ni sa zahtjevima o plaćanju međugradskog prevoza ukoliko živimo preko pet kilometara od radnog mjesta, rješavanju stambenih pitanja zaposlenih i ljudi koji putuju, kao ni sa mnogim drugim pitanjima koja su ministru predočena”, kaže Magovčević za Monitor.

On već 12 godina putuje iz Nikšića za Podgoricu na posao o svom trošku. „Ima prosvjetara koji putuju i duže, ali nema nikoga u Ministarstvu ko bi se pozabavio ovim pitanjem. Vojinović je, za razliku od svojih prethodnika, saslušao prosvjetare i dao obećanja da će se naši problemi riješiti. Ipak, još uvijek nemamo nikakve odgovore, a školska godina počinje bez konkretnih rezultata“, napominje Magovčević.

Iz Sindikata prosvjete Crne Gore najavili su i radikalnije oblike sindikalne borbe zbog lošeg stanja u obrazovnom sistemu. ,,Ne možemo nijemo stajati i posmatrati kako se dostojanstvo naših koleginica i kolega urušava iz dana u dan, počevši od malih plata, neriješenog prevoza, mizernih naknada za naučna i nastavnička zvanja, pravne nesigurnosti, gdje još uvijek mora da nas ‘prepozna teren’ da bismo dobili rješenje na neodređeno, preko nasilja na radnom mjestu od strane roditelja i učenika, do mobinga i pritisaka na nas, kako bismo davali pojedincima nezaslužene ocjene”, naveli su nedavno na oficijalnoj Fejsbuk stranici.

Slučaj budvanskih prosvjetnih radnika, koji su tek nakon višednevnog štrajka glađu ispred Opštine Budva uspjeli da izdejstvuju da otpočne rješavanje njihovog stambenog pitanja, prema riječima Magovčevića ogolio je i rad Prosvjetne zadruge Solidarno, kao i način i dinamiku rješavanja stambenih pitanja zaposlenih u obrazovanju. ,,Njima su prosvjetari mahom nezadovoljni“, ističe Magovčević.

Globalna kriza u obrazovanju, prema istraživanju koje su sproveli UNESCO, UNICEF i Svjetska banka 2021. godine, ozbiljnija je nego što se prvobitno mislilo. „U zemljama s niskim i srednjim dohotkom broj djece koja ne mogu da čitaju i razumiju jednostavan tekst do 10. godine porašće na 70 procenata u odnosu na oko 50 procenata prije pandemije”, navodi se u izvještaju Stanje u globalnoj krizi u obrazovanju: Put do oporavka.

U tim zemljama očekuje se i povećanje siromaštva i na 70 odsto. „Više od 370 miliona djece širom svijeta propustilo je školske obroke tokom zatvaranja škola, što je za mnoge bio jedini siguran obrok, a kriza mentalnog zdravlja dostigla je neviđene nivoe”, piše u istom dokumentu.

Previše je gorućih pitanja za mali obrazovni sistem kakav je crnogorski. Ministri se ovdje brže mijenjaju, nego što nude odgovore na njih.

Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo