Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVA ŠKOLSKA GODINA NA PRAGU: Pitanja  bez odgovora

Objavljeno prije

na

Pojedine škole kubure sa prenatrpanošću, a neke, posebno na sjeveru – strahuju od praznih klupa. Nedostaje nastavnog kadra iz određenih oblasti, a ni rezultati učenika na regionalnim i svjetskim takmičenjima ne ohrabruju. Prosvjetni radnici čekaju na ispunjenje brojnih zahtjeva. Država do danas nije ustanovila štetu koju je pandemija pričinila obrazovanju

 

Razmišlja se o tome da nastava otpočne petog septembra, umjesto prvog – kako je predviđeno Školskim kalendarom. Ta informacija, koju je ministar prosvjete Miomir Vojinović tek ove nedjelje podijelio sa javnošću, najbolje svjedoči o tome kako teku pripreme za novu školsku godinu, od koje nas dijeli petnaestak dana.

„Vjerujem da će tih dodatnih nekoliko dana doprinijeti kvalitetnijoj pripremi za nove školske obaveze, kao i produžetku odmora, odnosno nastavku uspješne turističke sezone u našoj državi”, saopštio je ministar Vojinović. Zlonamjerni bi pomislili da rukovodi sektorom ekonomije, a ne obrazovanja.

Časovi će, prema najavama nadležnih, trajati 45 minuta. No, i to je podložno promjeni – ukoliko budu drugačije preporuke zdravstvenih vlasti.

Nezadovoljstvo buja sa svih strana. Najglasniji su u proteklom periodu bili roditelji i učenici nekadašnje OŠ „Vladimir Nazor” u podgoričkim Maslinama koja je početkom ove godine srušena zbog nebezbjednosti, jer još nije poznato kada će to naselje dobiti novu školu. Nastava i prevoz će za te učenike i ove školske godine biti organizovani po ostalim školama u gradu. Trend ispisivanja djece iz ove obrazovne ustanove, kako Monitor saznaje, traje.

Pojedine škole kubure sa prenatrpanošću. Uprava OŠ „Milorad Musa Burzan” odlučila je da učenici drugog razreda, koji su u ranijim generacijama imali časove u jutarnjoj smjeni, ove godine pohađaju nastavu poslije podne. To je izazvalo negodovanje roditelja koji smatraju da je neprimjereno da djeca tog uzrasta imaju časove do tako kasno. Iz škole objašnjavaju da zbog prostornih kapaciteta i kreiranja kvalitetnog rasporeda nastave – ne mogu svima da izađu u susret.

Na sjeveru države, mnoge obrazovne ustanove još zjape ruinirane, a strah od praznih đačkih klupa je opravdan. Ove godine će se u osnovne škole na Žabljaku, u Šavniku i Plužinama upisati svega 38 prvaka. „Prijeti opasnost da srednje obrazovanje bude ukinuto, jer neće biti djece”, kazao je nedavno za RTCG direktor Školskog centra Šavnik Bajo Zorić. Prema podacima Unije srednjoškolaca Crne Gore, broj srednjoškolaca je u konstantnom opadanju. ,,U školskoj 2017/18. godini bilo je 28.907 srednjoškolaca, a u školskoj 2020/21. godini 26.690 srednjoškolaca”, navode u analizi Problemi u školama na koje ukazuju srednjoškolci iz avgusta 2021. godine.

Iako je pandemija virusa COVID-19 ukazala na potrebu za kvalitetnom digitalnom platformom za učenje, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, prema podacima UNICEF-a od prošle godine, ima 16 učenika po jednom računaru, a dostupna IT oprema često je već zastarjela. Pored toga, 150 područnih odjeljenja škola u ruralnim područjima nema internet konekciju.

Država do danas nije ustanovila ni štetu koju je pandemija pričinila obrazovanju. Kako Monitor saznaje, Zavod za školstvo (ZZŠ), Centar za srednje stručno obrazovanje (CZSSO) i Ispitni centar, sačinili su neka istraživanja. Ministar Vojinović je najavio i prestavljanje Sveobuhvatne analize obrazovnog sistema. Svi ti rezultati će tek biti dostupni javnosti.

Zbog čega je to neophodno – upozoravaju i rezultati ovogodišnje Juniorske balkanske međunarodne matematičke olimpijade na kojoj je Crna Gora zauzela posljednje mjesto, sa osvojena samo dva boda.

Nedostaje i nastavnog kadra iz određenih predmeta. Na to da u Crnoj Gori nema dovoljno nastavnika matematike, upozorio je profesor matematike Miodrag Vučeljić iz Zavoda za školstvo na okruglom stolu koji se održao na Prirodno-matematičkom fakultetu u martu ove godine. „Ukupno je u školama njih 478, od čega su njih 163 – nestručni. Tu se ubrajaju apsolventi, inženjeri, ekonomisti, učitelji, profesori engleskog i tako dalje – šta god smislite možda će se naći tamo”, kazao je on tada.

Iako je školska godina na pragu, profesor u podgoričkoj OŠ „Branko Božović” Mitar Magovčević kaže da prosvjetari još nijesu dobili informaciju šta se dešava sa brojnim zahtjevima koje su uputili resornom ministarstvu, a koje već duže vrijeme traže. „Ne znamo šta je sa zahtjevima o povećanju koeficijenta, kao ni sa zahtjevima o plaćanju međugradskog prevoza ukoliko živimo preko pet kilometara od radnog mjesta, rješavanju stambenih pitanja zaposlenih i ljudi koji putuju, kao ni sa mnogim drugim pitanjima koja su ministru predočena”, kaže Magovčević za Monitor.

On već 12 godina putuje iz Nikšića za Podgoricu na posao o svom trošku. „Ima prosvjetara koji putuju i duže, ali nema nikoga u Ministarstvu ko bi se pozabavio ovim pitanjem. Vojinović je, za razliku od svojih prethodnika, saslušao prosvjetare i dao obećanja da će se naši problemi riješiti. Ipak, još uvijek nemamo nikakve odgovore, a školska godina počinje bez konkretnih rezultata“, napominje Magovčević.

Iz Sindikata prosvjete Crne Gore najavili su i radikalnije oblike sindikalne borbe zbog lošeg stanja u obrazovnom sistemu. ,,Ne možemo nijemo stajati i posmatrati kako se dostojanstvo naših koleginica i kolega urušava iz dana u dan, počevši od malih plata, neriješenog prevoza, mizernih naknada za naučna i nastavnička zvanja, pravne nesigurnosti, gdje još uvijek mora da nas ‘prepozna teren’ da bismo dobili rješenje na neodređeno, preko nasilja na radnom mjestu od strane roditelja i učenika, do mobinga i pritisaka na nas, kako bismo davali pojedincima nezaslužene ocjene”, naveli su nedavno na oficijalnoj Fejsbuk stranici.

Slučaj budvanskih prosvjetnih radnika, koji su tek nakon višednevnog štrajka glađu ispred Opštine Budva uspjeli da izdejstvuju da otpočne rješavanje njihovog stambenog pitanja, prema riječima Magovčevića ogolio je i rad Prosvjetne zadruge Solidarno, kao i način i dinamiku rješavanja stambenih pitanja zaposlenih u obrazovanju. ,,Njima su prosvjetari mahom nezadovoljni“, ističe Magovčević.

Globalna kriza u obrazovanju, prema istraživanju koje su sproveli UNESCO, UNICEF i Svjetska banka 2021. godine, ozbiljnija je nego što se prvobitno mislilo. „U zemljama s niskim i srednjim dohotkom broj djece koja ne mogu da čitaju i razumiju jednostavan tekst do 10. godine porašće na 70 procenata u odnosu na oko 50 procenata prije pandemije”, navodi se u izvještaju Stanje u globalnoj krizi u obrazovanju: Put do oporavka.

U tim zemljama očekuje se i povećanje siromaštva i na 70 odsto. „Više od 370 miliona djece širom svijeta propustilo je školske obroke tokom zatvaranja škola, što je za mnoge bio jedini siguran obrok, a kriza mentalnog zdravlja dostigla je neviđene nivoe”, piše u istom dokumentu.

Previše je gorućih pitanja za mali obrazovni sistem kakav je crnogorski. Ministri se ovdje brže mijenjaju, nego što nude odgovore na njih.

Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo