Pojedine škole kubure sa prenatrpanošću, a neke, posebno na sjeveru – strahuju od praznih klupa. Nedostaje nastavnog kadra iz određenih oblasti, a ni rezultati učenika na regionalnim i svjetskim takmičenjima ne ohrabruju. Prosvjetni radnici čekaju na ispunjenje brojnih zahtjeva. Država do danas nije ustanovila štetu koju je pandemija pričinila obrazovanju
Razmišlja se o tome da nastava otpočne petog septembra, umjesto prvog – kako je predviđeno Školskim kalendarom. Ta informacija, koju je ministar prosvjete Miomir Vojinović tek ove nedjelje podijelio sa javnošću, najbolje svjedoči o tome kako teku pripreme za novu školsku godinu, od koje nas dijeli petnaestak dana.
„Vjerujem da će tih dodatnih nekoliko dana doprinijeti kvalitetnijoj pripremi za nove školske obaveze, kao i produžetku odmora, odnosno nastavku uspješne turističke sezone u našoj državi”, saopštio je ministar Vojinović. Zlonamjerni bi pomislili da rukovodi sektorom ekonomije, a ne obrazovanja.
Časovi će, prema najavama nadležnih, trajati 45 minuta. No, i to je podložno promjeni – ukoliko budu drugačije preporuke zdravstvenih vlasti.
Nezadovoljstvo buja sa svih strana. Najglasniji su u proteklom periodu bili roditelji i učenici nekadašnje OŠ „Vladimir Nazor” u podgoričkim Maslinama koja je početkom ove godine srušena zbog nebezbjednosti, jer još nije poznato kada će to naselje dobiti novu školu. Nastava i prevoz će za te učenike i ove školske godine biti organizovani po ostalim školama u gradu. Trend ispisivanja djece iz ove obrazovne ustanove, kako Monitor saznaje, traje.
Pojedine škole kubure sa prenatrpanošću. Uprava OŠ „Milorad Musa Burzan” odlučila je da učenici drugog razreda, koji su u ranijim generacijama imali časove u jutarnjoj smjeni, ove godine pohađaju nastavu poslije podne. To je izazvalo negodovanje roditelja koji smatraju da je neprimjereno da djeca tog uzrasta imaju časove do tako kasno. Iz škole objašnjavaju da zbog prostornih kapaciteta i kreiranja kvalitetnog rasporeda nastave – ne mogu svima da izađu u susret.
Na sjeveru države, mnoge obrazovne ustanove još zjape ruinirane, a strah od praznih đačkih klupa je opravdan. Ove godine će se u osnovne škole na Žabljaku, u Šavniku i Plužinama upisati svega 38 prvaka. „Prijeti opasnost da srednje obrazovanje bude ukinuto, jer neće biti djece”, kazao je nedavno za RTCG direktor Školskog centra Šavnik Bajo Zorić. Prema podacima Unije srednjoškolaca Crne Gore, broj srednjoškolaca je u konstantnom opadanju. ,,U školskoj 2017/18. godini bilo je 28.907 srednjoškolaca, a u školskoj 2020/21. godini 26.690 srednjoškolaca”, navode u analizi Problemi u školama na koje ukazuju srednjoškolci iz avgusta 2021. godine.
Iako je pandemija virusa COVID-19 ukazala na potrebu za kvalitetnom digitalnom platformom za učenje, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, prema podacima UNICEF-a od prošle godine, ima 16 učenika po jednom računaru, a dostupna IT oprema često je već zastarjela. Pored toga, 150 područnih odjeljenja škola u ruralnim područjima nema internet konekciju.
Država do danas nije ustanovila ni štetu koju je pandemija pričinila obrazovanju. Kako Monitor saznaje, Zavod za školstvo (ZZŠ), Centar za srednje stručno obrazovanje (CZSSO) i Ispitni centar, sačinili su neka istraživanja. Ministar Vojinović je najavio i prestavljanje Sveobuhvatne analize obrazovnog sistema. Svi ti rezultati će tek biti dostupni javnosti.
Zbog čega je to neophodno – upozoravaju i rezultati ovogodišnje Juniorske balkanske međunarodne matematičke olimpijade na kojoj je Crna Gora zauzela posljednje mjesto, sa osvojena samo dva boda.
Nedostaje i nastavnog kadra iz određenih predmeta. Na to da u Crnoj Gori nema dovoljno nastavnika matematike, upozorio je profesor matematike Miodrag Vučeljić iz Zavoda za školstvo na okruglom stolu koji se održao na Prirodno-matematičkom fakultetu u martu ove godine. „Ukupno je u školama njih 478, od čega su njih 163 – nestručni. Tu se ubrajaju apsolventi, inženjeri, ekonomisti, učitelji, profesori engleskog i tako dalje – šta god smislite možda će se naći tamo”, kazao je on tada.
Iako je školska godina na pragu, profesor u podgoričkoj OŠ „Branko Božović” Mitar Magovčević kaže da prosvjetari još nijesu dobili informaciju šta se dešava sa brojnim zahtjevima koje su uputili resornom ministarstvu, a koje već duže vrijeme traže. „Ne znamo šta je sa zahtjevima o povećanju koeficijenta, kao ni sa zahtjevima o plaćanju međugradskog prevoza ukoliko živimo preko pet kilometara od radnog mjesta, rješavanju stambenih pitanja zaposlenih i ljudi koji putuju, kao ni sa mnogim drugim pitanjima koja su ministru predočena”, kaže Magovčević za Monitor.
On već 12 godina putuje iz Nikšića za Podgoricu na posao o svom trošku. „Ima prosvjetara koji putuju i duže, ali nema nikoga u Ministarstvu ko bi se pozabavio ovim pitanjem. Vojinović je, za razliku od svojih prethodnika, saslušao prosvjetare i dao obećanja da će se naši problemi riješiti. Ipak, još uvijek nemamo nikakve odgovore, a školska godina počinje bez konkretnih rezultata“, napominje Magovčević.
Iz Sindikata prosvjete Crne Gore najavili su i radikalnije oblike sindikalne borbe zbog lošeg stanja u obrazovnom sistemu. ,,Ne možemo nijemo stajati i posmatrati kako se dostojanstvo naših koleginica i kolega urušava iz dana u dan, počevši od malih plata, neriješenog prevoza, mizernih naknada za naučna i nastavnička zvanja, pravne nesigurnosti, gdje još uvijek mora da nas ‘prepozna teren’ da bismo dobili rješenje na neodređeno, preko nasilja na radnom mjestu od strane roditelja i učenika, do mobinga i pritisaka na nas, kako bismo davali pojedincima nezaslužene ocjene”, naveli su nedavno na oficijalnoj Fejsbuk stranici.
Slučaj budvanskih prosvjetnih radnika, koji su tek nakon višednevnog štrajka glađu ispred Opštine Budva uspjeli da izdejstvuju da otpočne rješavanje njihovog stambenog pitanja, prema riječima Magovčevića ogolio je i rad Prosvjetne zadruge Solidarno, kao i način i dinamiku rješavanja stambenih pitanja zaposlenih u obrazovanju. ,,Njima su prosvjetari mahom nezadovoljni“, ističe Magovčević.
Globalna kriza u obrazovanju, prema istraživanju koje su sproveli UNESCO, UNICEF i Svjetska banka 2021. godine, ozbiljnija je nego što se prvobitno mislilo. „U zemljama s niskim i srednjim dohotkom broj djece koja ne mogu da čitaju i razumiju jednostavan tekst do 10. godine porašće na 70 procenata u odnosu na oko 50 procenata prije pandemije”, navodi se u izvještaju Stanje u globalnoj krizi u obrazovanju: Put do oporavka.
U tim zemljama očekuje se i povećanje siromaštva i na 70 odsto. „Više od 370 miliona djece širom svijeta propustilo je školske obroke tokom zatvaranja škola, što je za mnoge bio jedini siguran obrok, a kriza mentalnog zdravlja dostigla je neviđene nivoe”, piše u istom dokumentu.
Previše je gorućih pitanja za mali obrazovni sistem kakav je crnogorski. Ministri se ovdje brže mijenjaju, nego što nude odgovore na njih.
Andrea JELIĆ
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice