Povežite se sa nama

MONITORING

Strah, osveta, inat

Objavljeno prije

na

Kako prije deceniju, kada je opozicija preuzela Nikšić, tako danas. Koalicija na čijem čelu je Milo Đukanović svim silama pokušava da oteža eventualnu primopredaju vlasti i, već sada, zagorča politički život budućoj garnituri. Osim straha od polaganja računa i sopstvene krivične odgovornosti bivši predsjednik Nebojša Radojičić sa družinom, demonstrira i logiku inata: ,,Kada tonemo i vi ćete sa nama!”

Kako je to izgledalo 2002. godine? Opstrukcije na svakom nivou: prethodna vlast, u ulozi opozicije, bojkotovala je rad lokalnog parlamenta i putem tužbi pokušala da ospori legitimitet nove; višedecenijski problem deponije dobio je izrazitu političku dimenziju, a izostala je pomoć republičke vlasti; „iznenada” je nastupio veliki broj blokada opštinskog računa; naplaćena su milionska potraživanja, uglavnom za asfaltiranje u toku izborne kampanje; aktivirani dugovi čak iz osamdesetih godina; aktivirani računi za struju. DPS je, nema sumnje, time postigao što je želio: plate zaposlenih u lokalnoj upravi kasnile su, budžet je bilo nemoguće realizovati. Riječju – zastoj.

Danas, u iščekivanju formiranja opozicione vlasti, ista matrica: ostavljanje tereta. Procurilo je u javnost – Opština je odmah nakon izbora sastavila sistematizaciju za 208 novih radnih mjesta! Ne samo to: prema izvorima Monitora zaposlenima se značajno i sistematski podižu koeficijenti. U stilu: Odlazim, a volim te.

Predstavnik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić za Monitor kaže da se izborni gubitnici u Nikšiću ponašaju u stilu „e sad mi više nijesmo glavni, ali ćete zato vi naslijediti sve probleme koje smo stvorili”.

„Uvjeren sam u to da vlast DPS-a nikada nije čisto rješavala stvari. Uvijek je u ovom ili onom obliku, bilo zloupotreba. Zašto bi sada radili drugačije? Zašto bi sada, odjednom, bili pošteni? Zbog čega bi sada neko nastupao iskreno, otvoreno i lokal-patriotski, kada to do sada nije bio slučaj?”

Janko Vučinić kaže da je opozicija navikla na to: „Godinama se tako ponašaju, tako znamo da će sjutra, kada mi dođemo na vlast u Nikšiću, sve uraditi kako bi nas opstruirali, kako bi nam nametnuli što veći teret, a sve kako bi pokazali da Nikšić ne bi mogao da funkcioniše bez njih”. Poslije Mila – potop.

Nakon deset godina vlasti DPSDP u Nikšiću, situacija u gradu još je gora, smatra bivša predsjednica opštine, tada liberal, sada pripadnica Pozitivne Crne Gore, Vera Miljanić. „Izborni rezultati su izraz nezadovoljstva građana Nikšića zbog neodgovorne i nestručne lokalne vlasti, velike prezaduženosti, duga od preko 21 milion eura, koji se nezvanično procjenjuje na tridesetak miliona, velike kreditne prezaduženosti, nesavjesnog raspolaganja imovinom grada, neisplaćivanja pet plata zaposlenima, višemjesečne blokade računa, neizgrađene gradske infrastrukture, zapuštenosti Javnih ustanova i javnih preduzeća, zbog korupcije, neprofesionalizma i politizacije u organima lokalne uprave, kao i velikih socijalnih problema – nezaposlenosti, alkoholizma, narkomanije”, nabraja Miljanićka.

Ne tako davno, oko dvadeset hiljada ljudi bilo je vezano za proizvodnju u Nikšiću. Danas, tek nešto više od hiljadu. Ugašene su velike firme, propala profitabilna preduzeća, uništena privreda. Grad na umoru.

„To je posljedica vlasti DPS – SDP-a, naročito u posljednjih deset godina. Riječ je o rapidnom propadanju i siguran sam da ni jedan grad u Crnoj Gori nije devastiran kao Nikšić, koji je na dnu po svakom pitanju”, ubijeđen je Bulajić.

Stoga, dva su ključna pitanja za opoziciju u Nikšiću, naravno, mimo onoga o kojem u ovom trenutku niko ne želi da priča a tiče se problematike formiranja vlasti: prvo, šta opozicija planiraja da učini i, drugo, šta se, imajući u vidu ograničenja u vezi sa lokalnom samoupravom, realno može učiniti.

Direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević vjeruje da je najbitnije da se provjeri status imovine i status investicija koje se odnose, prije svega, na srušenu zgradu gradskog Parlamenta, pijacu, bivši Dom vojske, Dom revolucije… najuže jezgro koje je devastirano. „Potrebno je angažovati i vještake građevinske struke da utvrde koliko je utrošeno u izgradnju mnogih objekata, kao što je kapela, i te nalaze uporediti sa novcem koji je za te projekte dala vlast DPS-a”.

Da je u Nikšiću neophodno izvršiti reviziju postojećeg stanja i problema, smatra i Vera Miljanić. Detaljno opisuje šta se sve „mora”. „Mora se pokazati pravo stanje u opštinskom bužetu; funkcioneri lokalne vlasti moraju snositi odgovornost za svoj dosadašnji rad u zakonskoj proceduri; mora se utvrditi stvarno stanje imovine grada; mora se donijeti kratkoročni i dugoročni razvojni plan; u lokalnoj upravi mora se izvršiti revizija broja zaposlenih i utvrditi mogućnosti njihovog smanjenja; pojedini sekretarijati se moraju reorganizovati i učiniti efikasnim; neophodno je sprovesti reviziju rada i reorganizaciju Javnih preduzeća i Javnih ustanova; izdaci i troškovi moraju biti kontrolisani i uvesti mjere štednje…” Što se mora, nije lako.

Spisak moranja tu se ne završava. Bulajić naglašava da se mora formirati jak tim u opštini koji će naći načina da se privuku investicije.

„Da se u opštini stvori privlačan ambijent za preduzetnike i da otpočnu grinfild investicije kojima bi se otvorila nova radnja mjesta, koja, opet, stvaraju novu vrijednost. Svjesni smo da to ne može da se ostvari preko noći, pa i da je idealno vrijeme, znamo da tu treba mnogo posla. Biće potrebno mnogo muke”.

Mora se spasiti i Željezara, dodaje Vučinić: „Ukoliko sa SNP-om i Pozitivnom formiramo vlast u Nikšiću, ni po koju cijenu nećemo dozvoliti da se Željezara ugasi jer bi to praktično značilo kraj nikšićke privrede, a samim tim i grada”.

Pored svih evidentiranih problema grada, opozicione partije moraju da pokažu da Nikšić zaslužuje odgovornu i stručnu lokalnu vlast, smatra Vera Miljanić.

„Vlast koja će zasnivati svoj rad na stručnosti, profesionalizmu i odgovornosti, javnosti i transparentnosti, depolitizaciji i departizaciji, na eliminisanju svih vidova korupcije i kriminala u organima lokalne uprave i javnim preduzećima”.

Sve se to mora, ali, da li se sve to i može? Zakon o lokalnoj samoupravi prvi je limitirajući faktor. Najvjerovatnija republička parlamentarna većina, drugi. Treba znati da su opštine, pa i opština Nikšić, direktno zavisne od centralne vlasti. Zbog toga je prostor djelovanja buduće vlasti vrlo skučen, smatraju sagovornici Monitora.

„To nije slučajno. Ono što je prvo potrebno da bi jedna opština barem pokušala normalno funkcionisanje jeste izmjena zakona o lokalnoj samoupravi, tj. decentralizacija opština. Ni u jednoj zemlji razvijene demokratije ne postoji sistem lokalne samouprave kakav je kod nas. Stvar je sistema. Kada se na Zapadu inauguriše novi gradonačelnik on, recimo, bira prvog policajca grada. Možda je nevjerovatno, ali to smo već imali u socijalizmu koji sada svi kritikujemo”, kaže Strahinja Bulajić.

Predstavnici političkih partija, još nijesu rekli svoje. Građani Nikšića jesu, nedvosmisleno. Hoće: promjene.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo