Povežite se sa nama

MONITORING

Volja na provjeri

Objavljeno prije

na

Petnaestak dana nakon izbora na sve se strane pregovara. Na državnom nivou, očekuje se usaglašavanje detalja između koalicije Evropska Crna Gora i partija manjinskih naroda, u Kotoru trguju DPS i SDP. To smo već gledali: DPS će ostalima udijeliti koliko bude morao, obećaće brda i doline. Ishod je krajnje izvjestan.

U Nikšiću se čeka dogovor Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Pozitivne. Vijesti oko tih pregovora mijenjaju se iz sata u sat, jedan od sastanaka biće održan dok se ovaj broj Monitora bude štampao. Ne pregovara se o raspodjeli plijena, već o uspostavljanju saradnje kakva u Crnoj Gori dosad nije viđena. Ishod još nije izvjestan.

Lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović ocijenio je da razgovori o formiranju lokalne vlasti u Nikšiću idu u dobrom pravcu. „Ne pomišljamo na nove izbore”, kazao je Pajović i naglasio kako vjeruje da se kroz otvoren i iskren dijalog može doći do rješenja koje je prihvatljivo za sve. Kao uslov za početak pregovora, Pozitivna je tražila poštovanje deset principa među kojima su: poštovanje nezavisnosti i suverenosti Crne Gore i rezultata referenduma, poštovanje državnih simbola kako je predviđeno Ustavom, depolitizacija, izbjegavanje revanšizma, borba protiv kriminala i korupcije. Od budućih koalicionih partnera očekuju jasan otklon od politike Slobodana Miloševića, prihvatanje saradnje sa zemljama u regionu, uključujući i Kosovo, i osudu svih zločina na prostoru bivše Jugoslavije, sa akcentom na osudu genocida u Srebrenici.

Mnogi su već primijetili da se uslovima Pozitivne u načelu nema šta prigovoriti, osim da im nije mjesto đe su. Ovako, više liče na borbeni gard, nego na pruženu ruku saradnje. Nikšić je druga po veličini opština u Crnoj Gori, po propadanju je takođe u samom vrhu. Glas protiv vlasti Mila Đukanovića Nikšićani sigurno nijesu dali zato što očekuju da će se nova lokalna vlast uspješnije baviti kosovskom temom ili nasljedstvom Slobodana Miloševića. Obrazloženje Pozitivne da želi, prije početka saradnje, raščistiti temeljne stvari, zvuči logično, međutim ako se ne bude vodilo računa o onome šta je i gdje na dnevnom redu, cijela akacija se može pretvoriti u nepoštovanje volje birača. Onih koji su u Nikšiću, gdje živi preko 11 odsto građana Crne Gore, htjeli drugu vlast.

Funkcioner Nove Goran Danilović kazao je da su u toj partiji odlučni da na sljedećim sastancima sa predstavnicima Pozitivne riješe sve nesporazume koji su u međuvremenu postali predmet javne pažnje. „Opozicija treba da riješi svoje probleme na način da niko ne trpi političku štetu zbog naših razlika. Lokalni izbori su završeni, građani su rekli svoje i ne treba produžavati lokalnu izbornu utakmicu jer se to od nas ne očekuje”, zaključio je on. Iz te partije ranije su kazali da nijedno ,,personalno rješenje” neće pretpostaviti opozicionoj saradnji.

Iz SNP-a su rekli da treba nastaviti pregovore sa Pozitivnom Crnom Gorom i Demokratskim frontom i poštovati volju građana iskazanu na lokalnim izborima.

Nije samo o Nikšiću riječ. Rezultati izbora su pokazali da partije izvan Đukanovićevog krila imaju većinu i u Podgorici. U tim gradovima živi blizu 260 hiljada građana Crne Gore. U Nikšiću opozicija može pokazati kako treba smijeniti vlast.

DPS, dabome, preži. Nosilac liste Evropski Nikšić, Radivoje Nikčević, ocijenio je da pregovori Pozitivne i Demokratskog fronta za formiranje lokalne vlasti traju neprimjereno dugo. „Kada nijesu u stanju da se dogovore o formiranju vlasti na lokalnom nivou, kako bi to tek učinili na državnom, da su bili u toj poziciji. Čekajući rasplet, DPS je kao najjača partija spremna za ponavljanje lokalnih izbora”, rekao je Nikčević.

Gledajući u dvorište opozicije, funkcioner DPS-a nije primijetio da njegova stranka „neprimjereno dugo” pati što ne može da klonira Mila Đukanovića. Pa da jedan bude premijer, jedan predsjednik, jedan šef partije. I pride jedan – biznismen.

Predstavnici Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force potpisali su u Tivtu platformu kojom su definisali dugoročnu saradnju i zajednički nastup prilikom formiranja parlamentarne većine sa koalicijom Evropska Crna Gora.

Predstavnik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić objasnio je da platforma sadrži temeljne principe za unapređenje položaja manjinskih naroda i poboljšanja njihovog ekonomskog i socijalnog položaja u sredinama u kojima žive. Pored toga, kako je kazao, principi sadrže i zalaganje za ubrzavanje evropskih integracija i jačanje pravne države. Platforma je upućena koaliciji Evropska Crna Gora i odgovor se očekuje. Budući da je riječ o stvarima koje su DPS-u na srcu i magli koja se prosipa godinama, nema sumnje da će se dogovoriti. Mustafić je novinarima kazao da se platforma ne bavi kadrovskim rješenjima.

O šuškanju da manjinske partije žele mjesto potpredsjednika Skupštine izjasnio se funkcioner DPS-a Zoran Jelić. „Ukoliko dođe do predloga da predstavnik manjinskih naroda bude potpredsjednik parlamenta svakako ću to podržati”. Istovremeno, Jelić je ukazao da DPS ni u ovom sazivu neće podržati kandidata opozicije za potpredsjednika parlamenta ukoliko ne poštuje Ustav i državne simbole.

Između predstavnika srpskih partija i Bošnjačke stranke oko pitanja državnih simbola postoji bitna razlika – u stilu. Niko od Bošnjaka nije sjedio za vrijeme intoniranja himne i nije cijepao Ustav. Simboli im se ne sviđaju. Pošto mu Bošnjačka stranka treba, principijelni DPS odbija da primijeti dio programa budućih koalicionih partnera u kojem jasno piše da ,,aktuelni državni simboli, posebno grb i zastava, ne reprezentuju adekvatno realnost i potrebe multinacionalne i viševjerske države kakva je Crna Gora i nijesu usklađeni sa njihovim ustavnim sadržajem i određenjem”.

,,Zalažemo se da se sa grba i zastave uklone monarhistička i vjerska obilježja i tako usklade sa Ustavom i upodobe sa našim realnim društvenim bićem i potrebama. Tako će državni simboli postati ono što trebaju biti – naši u punom značenju te riječi”, zapisala je Bošnjačka stranka u programu koji je ponudila biračima. Biće baš zanimljivo vidjeti hoće li jasno od DPS-a tražiti da se taj krst makne i da se u škole fakultativno uvede vjeronauka.

Isto tako, budući da su u Program upisali da je ,,nužno obezbijediti srazmjerno učešće pripadnika svih naroda i manjina koji žive u Crnoj Gori u organima i službama javne vlasti i tako omogućiti njihov djelotvorni uticaj na proces odlučivanja” predstavnike Bošnjačke stranke čeka da se založe, na primjer za to da u ANB-u bude više Srba. U toj službi radi 275 Crnogoraca, po pet Bošnjaka i Srba, šest Albanaca i tri Muslimana. Baš srazmjerno.

Koliko se zna, manjinske partije u Platformu nijesu upisale ni zahtjeve za formiranje opština Petnjica, Gusinje, Malesija. Možda ne žele da sjekiraju koalicionog partnera za kojeg se ta priča ne može povoljno završiti. DPS može, na primjer, zbog glasova u Petnjici, biti drastično poražen u Beranama. Slično je sa Tuzima i Podgoricom. Odavno je, takođe, poznato da oko opštine Tuzi ne postoji saglasnost između Bošnjačke stranke i albanskih partija. Kome od manjinskih partnera će se u konačnici prikloniti DPSDP?

Glasove koje DPS na ovim izborima nije uspio da osvoji pljačkom, darovale su mu partije manjinskih naroda, prije svih Bošnjačka stranka, izbornom prevarom. Na predstavnicima Demokratskog fronta, Pozitivne i SNP-a je da ne ponište rezultate izbora koji, uprkos svemu, mogu značiti nadu za Crnu Goru.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRED 31. GODIŠNJICU ZLOČINA U ŠTRPCIMA: Otmica istine u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ostala je nepoznanica da li su vlasti u Podgorici bile obaviještene o onome što se sprema na pruzi Beograd – Bar. A mogle su biti. U tadašnjoj saveznoj vladi premijera Milana Panića na poziciji ministra unutrašnjih poslova bio je DPS kadar – Pavle Bulatović

 

Narednog utorka, 27. februara, navršiće se 31 godina kako su iz brzog voza 671 Lovćen na liniji Beograd –Bar, u stanici Štrpci na teritotiji BiH, pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske pod nazivom Osvetnici, oteli 20 putnika. Zarobljene su odveli, opljačkali pa ubili. Njihova tijela bacili su u Drinu. Do danas su, u jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve planirane i, pokazaće se, najavljene otmice dominantno su bili državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad KapetanovićIljaz LičinaFehim BakijuŠećo SoftićRifat HusovićHalil ZupčevićSenad ĐečevićJusuf RastoderIsmet BabačićAdem AlomerovićMuhedin HanićSafet PreljevićDžafer TopuzovićRasim ĆorićFikret MemovićFevzija ZekovićNijazim KajevićZvjezdan Zuličić i jedna neidntifikovana osoba. Među žrtvama je i Tomo Buzov, prenzionisani oficir i Hrvat po nacionalnosti, koji se, jedini, usprotivio odvođenju putnika. Pitao je uniformisane otmičare  “Ljudi šta to radite?”.

Njihova otmica praktično je bila najavljena. Pripadnici Osvetnika četiri mjeseca ranije, na gotovo identičan način, oteli su 16 Bošnjaka (15 muškaraca i jedna žena) iz sela Sjeverin (Srbija) koji su autobusom pošli u Priboj, gdje su pozvani da nakon tri mjeseca prime platu. Autobus je išao uobičajenom (jedinom) trasom i zaustavljen je u selu Mioče (opština Rudo, BiH). Putnici bošnjačke nacionalnosti su izvedeni i kamionom odvezeni u motel Vilina vlas u Višegradu. Tu su, nekoliko dana kasnije, ubijeni, a njihova tijela bačena u Drinu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REFORMSKI KURS MANDIĆEVE NOVE: Slavljenje komšijskih praznika i kriminala

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za Daria Vraneša, gradonačelnika multietničkih i viševjerskih Pljevalja,  Pljevlja su  „srpska zemlja i rasadnik srpskog naroda kroz vjekove“. Ta srpska zemlja „još uvijek ima mnogo neprijatelja …i nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod.“    Ove misli izrekao je na proslavi Dana državnosti Republike Srbije , koji je organizovala pljevaljska opština

 

 

U srijedu veče je u Pljevljima, u organizaciji Opštine Pljevlja, u sali Centra za kulturu održana Svečana akademija povodom 220 godina od Prvog srpskog ustanka i 189 godina od donošenja Sretenjskog ustava Knjaževine Srbije. Pozivnice za  događaj je potpisao gradonačelnik Dario Vraneš. Skup je počeo intoniranjem srbijanske himne Bože pravde, a onda je mileševski episkop  Atanasije Rakita, u čijoj jurisdikciji su Pljevlja, blagoslovio prisutne. Gradonačelnik Vraneš je podsjetio na značaj ustanka u Srbiji 1804. i da je u četvrtak „i praznik pljevaljskih Srba, nas koje od naše etničke matice dijeli prevoj koji se zove Jabuka (na granici sa Srbijom)“.

Na praznik Sretenja 15. februara Karađorđe Petrović je u Orašcu podigao ustanak protiv otomanske vlasti. Na isti dan je 1835. proglašen ustav tadašnje Srbije a od 2002. godine se slavi i kao Dan državnosti Republike Srbije.

„U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“ istakao je prvi čovjek Pljevalja. Za njega su  multetnička i viševjerska Pljevlja „srpska zemlja i rasadnik srpskog naroda kroz vjekove“. Ta srpska zemlja „još uvijek ima mnogo neprijatelja …i nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“.

Četiri dana ranije Vraneš je na TV Vijesti rekao da se nada da će se taj srbijanski praznik „u Pljevljima proslavljati vječno“ i da se time ne podriva ustavni poredak Crne Gore. Dan nakon toga Vraneš je odćutao pitanje Vijesti koliko će novca građane koštati proslava srbijanskog državnog praznika. Umjesto toga pitao je novinara „zašto se bruka“ i da treba da „radi neki časni posao“ – očigledno smatrajući  novinarstvo nečasnim zanimanjem kad nije u službi njegovih političkih mentora iz Beograda.

Vraneš je doktor medicine po struci i specijalizirani hirurg opšte prakse, što je plemenito zanimanje.  No istovremeno se opredijelio i za politiku i  služenje  srbijanskoj autokratiji. Izabran je za gradonačelnika Pljevalja krajem aprila 2023. godine na listi Nove srpske demokratije (NSD) čiji predsjednik je Andrija Mandić  aktuelni šef Skupštine Crne Gore. Vranešov izbor je podržao i Pokret Evropa Sad (PES) i Demokrate sa kojima je u koaliciji u lokalnoj skupštini.

Vraneš se nakon izbora brzo bacio na identitetska pitanja. Najavio je podizanje spomenika i pravljenje trga Patrijarhu Varnavi na istoimenoj ulici jer se radi o „jednom od najvećih pravoslavnih duhovnika“ i „najslavnijem Pljevljaku svih vremena“. Patrijarh Varnava Rosić je bio drugi patrijarh Srpske crkve (SPC) od njenog osnivanja 1921. godine i stolovao je od 1930. do 1937.  Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima (i optužbama da je otrovan) kao srpski ultranacionalista i oponent Vlade Milana Stojadinovića.  Vlada je nastojala stvoriti političku stabilnost u višenacionalnoj Kraljevini Jugoslaviji tako što bi dala jednaka prava Katoličkoj crkvi kroz potpisivanje posebnog ugovora sa Vatikanom (konkordat). Varnava Rosić je nesporno  (na osnovu njegovih intervjua štampi tog vremena) bio antisemita i vatreni podržavalac Adolfa Hitlera i njegove nacističke stranke.

Vraneš je kasnije položio vijenac na mjesto gdje su partizani strijeljali 25 četnika i nacističkih kolaboracionista 1944.godine rekavši prošlog ljeta da je opština odala poštu i da su se „pomolili Bogu i zapalili svijeću za sve heroje koji su bili u četničkom pokretu i koji su život dali za slobodu“. Četnici su, služeći fašistima, u pljevaljskom kraju tokom rata počinili brojne zločine protiv civilnog stanovništva, pogotovo protiv muslimana.

Vraneš je pokušao promijeniti i Dan opštine sa 20.novembra (kada je 1944. oslobođen od nacista) na vjerski praznik Svete Petke (27. oktobar) kada je u 1918. u grad ušla srbijanska vojska. Na dan srbijanskih (vrlo vjerovatno pokradenih) izbora 17. decembra „brat Dario Vraneš, predsednik opštine Pljevlja, (je) dao snažnu podršku listi Aleksandar Vučić-Prijepolje ne sme da stane“ stoji u objavi Opštinskog odbora Srpske napredne stranke (SNS) u Prijepolju uz objavljene fotografije. Njegov partijski šef Andrija Mandić je  skoknuo do Beograda da lično čestita izbornu „pobedu“ srbijanskom vođi Aleksandru Vučiću.

Mandić je rekao da je pozvan od Vučića i za Dan državnosti i da će se „naravno odazvati“ pozivu ne odgovorivši da li tamo ide u državnom ili partijskom svojstvu. I Mandićev koalicioni partner, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je najavio prisustvo nakon poziva Vučića. DNP je u saopštenju objavila da je „savremena Srbija dostojna svojih slavnih predaka (i) nastavlja slobodarsku politiku odbrane nacionalnih interesa i teritorijalnog suvereniteta“.

Na posljednje izlive srpstva Vraneša pljevaljska podružnica PES-a je odgovorila da „opština Pljevlja nema nadležnosti da slavi praznike drugih država pa ni naše komšijske i drage Srbije“ te da Vraneš „kao gradonačelnik Pljevalja, ima obavezu da se fokusira na rješavanje nagomilanih lokalnih problema u našem gradu, i prestane da stvara nepotrebne krize i tenzije, sa svrhom da sitno politički poentira“.

I PES i Demokrate su rekle da ih niko nije konsultirao oko proslave srbijanskog  praznika. Demokrate su naglasile da „obilježavanje datuma iz istorije i kulturnog nasljeđa svih naroda koji žive u opštini mora biti isključivo uz poštovanje Ustava Crne Gore“, uz obazrivo „trošenju javnog novca u dijelu kulturnih događaja“. Premijer Milojko Spajić, koji je rodom iz ovog grada, se do sada nije oglasio, kao ni Mandić kao predsjednik parlamenta.

Pljevlja grcaju u nevoljama. Enormno zagađenje vazduha – među najvećim u Evropi, raseljavanje osiromašenog stanovništva i njegovo korištenje  kao regrutni centar za narko kartele čiji neki od glavnih operativaca su iz ovog grada  predstavljaju ogromni izazov kojim se Mandićeva stranka ne bavi, makar na vidljiv način.

Posebno je zabrinjavajući i indikativan  njihov odnos prema prirodi režima u Srbiji. Vučićeva vlast je istog (i sada vjerovatno goreg) karaktera nego doskorašnja vlast njegovog prijatelja i saveznika – Mila Đukanovića. Đukanovićev režim je  proganjao NSD i Demokratski front (DF) nekad uz Vučićevu  pomoć. Montirana afera Državni udar protiv Mandića i Kneževića je dobila na legitimitetu nakon što su policijski doušnici i saradnici vlasti u Srbiji svjedočili protiv njih, a u korist režima Đukanovića. Prvi sporazumi o „priznanju krivice“ su sklopljeni sa srbijanskim molerima, nadničarima, i šoferima koji su dovučeni iz Srbije, da navodno zauzmu Skupštinu.  Priznanja su uslijedila nakon što je srpska ambasada pritisnula svoje građane u pritvoru da potpišu lažna priznanja krivice kao jedini način izlaska na slobodu. Rukovodstvo bivšeg DF-a dobro zna da su stradali upravo etnički Srbi čije osude su dogovorile i sredile vlasti „dva oka u glavi“.

Slučaj osuđenog vođe kriminalne organizacije i ranijeg vladara Budve Svetozara Marovića je svima poznat. Ni Mandić niti bilo ko iz prosrpskog bloka se nisu nikada usudili uputiti poziv Vučiču da prestane štititi kriminalca i da ga pošalje na izdržavanje zatvorske kazne. Nedavna objava prepiske sa SKY aplikacije koje je Crnoj Gori poslao Europol o poslovima Andreja Vučića, brata srbijanskog predsjednika, i narko bosa Zvonka Veselinovića (po procurjelim izvještajima same srpske policije) i proslava njihove prve zarađene milijarde je izazvala osude Milana Kneževića i ad hominem napade na Vijesti jer su se usudili tako nešto objaviti.

Odlasci DF-ovih političara u Beograd na skupove SNS političara i ministara koji otvoreno sarađuju sa narko bosovima i koji su upleteni u veliki broj korupcionaških afera u najmanju ruku izaziva sumnju da njihova borba protiv kriminalne Đukanovićeve vladavine nije vjerodostojna. Prozivanje Đukanovića za Pandora papire a istovremeno ćutanje na iste takve  kada su u pitanju Vučićevi ljudi je simptomatično.

Ponašanje NSD-a i manjih srpskih partija u slučaju uhapšenog gradonačelnika Budve Mila Božovića zbog članstva u kriminalnoj organizaciji i trgovine narkoticima još više problematizira njihovu deklarativnu borbu za pravnu državu. Poslanik NSD-a Jovan Vučurović je ne nedavnoj sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost ponovo probao preseliti slučaj iz sudnice (čiji glavni pretres tek treba početi) u medije i skrenuti pažnju sa gorućih problema. Vučurović je optužio tužilaštvo, koje slučaj bazira na istim prepiskama sa SKY aplikacije kao i protiv osoba bliskih DPS-u, da je hapšenje Božovića „politički motivisano“ i da „iza toga svega stoje strane adrese koje su tu odigrale najvažniju ulogu“. Vučurevićeva „poruka Vladimiru Novoviću je da se prestane sa progonom Mila Božovića, kao da je okorjeli kriminalac“.

Na kraju će mnogi zaključiti  da bivši DF i nema problem sa kriminalom koliko ima problem sa crnogorskim prefiksom. Srpski kriminal i jednopartijska država koja krade izbore, štiti OKG bosove i oslobađa ubice novinara je prihvatljiva alternativa DPS-u.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo