Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STUDENTI UDRUŽENI DA SPASU NIKŠIĆKI FILOZOFSKI FAKULTET: Bunt zuji Nikšićem

Objavljeno prije

na

Upisni su rokovi, a tamni se oblaci nadvili nad Filozofskim fakultetom u Nikšiću: milionski dugovi, gašenje pojedinih odsjeka, otvaranje paralelnih u drugim gradovima kao nelojalna konkurencija postojećim. Sve ovo dovelo je nikšićki fakultet u najtežu situaciju u njegovoj poluvjekovnoj istoriji.

Da spriječe dalje propadanje pokušaće novoformirana organizacija Omladinsko studentska asocijacija iliti skraćeno OSA.

Najnoviji atak Filozofski fakultet, smatraju studenti, je najava premijera Mila Đukanovića, da će se na njegovom privatnom univerzitetu uskoro formirati odsjek za Engleski jezik i književnost. Ovakav potez bi doveo, smatraju u studentskoj organizaciji, do gašenja najatraktivnijeg odsjeka u Nikšiću, a samim tim i do gašenja fakulteta.

To je još jedan dokaz da je profit pojedinca važniji od javnog interesa, tradicije i sudbine čitavog grada, smatra student Vladan Raičević.

,,Ako su čelnici Univerziteta najavili moguće gašenje, kako oni kažu neodrživih odsjeka, onda bi ovaj potez ‘nosioca crnogorskih reformi’ doveo do gašenja davno zapaljene luče. Uostalom, specijalnost umišljenih crnogorskih reformista je da umjesto luče pale svijeću. Kad su je upalili privredi, zašto je ne bi uždili i obrazovanju? Zapanjujuća je perfidnost, organizovanost i sinhronizacija na tom planu. Takvoj destrukciji naše budućnosti mora se stati na kraj”, kaže Raičević.

Raičević je jedan od inicijatora osnivanja OSE . On vjeruje, kao i većina njegovih kolega da postoji pozitivna energija studenata koji hoće promjene, samo je treba u dobrom pravcu usmjeriti.

,,Protiv sramotnih namjera jedina reakcija je pobuna. Prosječan student u Crnoj Gori nije svjesan sadašnjeg trenutka, ali i ne čudi. U državi je godinama stvaran ambijent koji poprima elemente apatije. To bestrašće se može otkloniti samo ako se studenti probude i realno sagledaju svoje šanse u budućnosti. Mladi u Crnoj Gori su marginalizovani, njihova budućnost je neizvjesna, a mogućnosti ograničene katastrofalnom ekonomskom politikom”. kaže Raičević.

,,Mladi nasljeđuju dugove i kredite koje godinama stvara i ostavlja nesposobna vlast, vođena samo ličnim interesima. Perspektiva koju nudi vlast je ispod dostojanstva. Lažima i sitnim prevarama kupuju svoje vrijeme, trošeći živote mladih generacija. Prošla su vremena državničkih priča, lažnog patriotizma i slavopojanja. Kao i svuda u normalnom svijetu, omladina treba da traži uslove za školovanje, rad i život. Bježanje od stvarnosti dovodi do situacije da je odlazak u inostranstvo jedini realan izlaz”.

OSU će, kažu njeni osnivači, činiti svi samosvjesni studenti crnogorskog Univerziteta, koji će stati u njegovu odbranu i odbranu svoje budućnosti.

Dio organizacije će biti i svršeni studenti koji se već duže nalaze na Birou za zapošljavanje.

,,Spona sadašnjosti i budućnosti je na Univerzitetu. Moramo je naći, jer su je reformisti namjerno prekinuli. Moramo biti svjesni i sadašnjeg trenutka i budućnosti koja dolazi. Nećemo mirno dopustiti da skakavci pojedu naše godine, kao što su ih pojeli generacijama prije nas. Vlast bez ideje ne radi za našu budućnost. Troši naše vrijeme, zadužuje nas, rasprodaje što se prodati može, a ostavlja nam slabo plaćene poslove ili čak ni to”, ogorčeni su osnivači ove organizacije.

Oni obećavaju da će OSA imati ekspoziture na svim univerzitetskim jedinicama u Crnoj Gori.

Biće vruća jesen, kaže Raičević.

NESLOBODA NA UNIVERZITETU

Dužnost svakog studenta kao i profesora ponaosob je da stanu u zaštitu javnog interesa smatraju u OSI, ali je po njima u stvarnosti to potpuno drugačije. ,,Danas neki profesori, sa maskama, guše moral, slobodu i suprotstavljanje nakaznom pseudodržavnom poretku. Zašto? Da bi ostvarili svoj lični, primitivni i sebični, i interes vrhuške režima. Konformisti koji uživaju sve privilegije”, kaže Raičević. ,,Represija koju trpe profesori od strane političke uprave poprima karakteristike nevjerovatnog nasilja. Postavlja se pitanje zašto žrtve ćute? Ko će biti sve dok ne podignu glas i pokažu da su elita ovoga društva. Ako kažemo da dobar čovjek čini ono što mora i sluša svoj razum, onda nam je svima zadatak jasan. A to je stati u odbranu fakulteta i Univerziteta Crne Gore kao atributa države i nacije”, poručuju iz OSE.

Bato PEROVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo