Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSUĐIVANJE TUĐE PAMETI: Plagiraj, bićeš ministar

Objavljeno prije

na

Profesor Milenko Popović podnio je ostavku na poziciju u Senatu privatnog Univerziteta Mediteran zbog odluke iz kraja prošle godine da nema osnova u zakonu da komisija tog univerziteta utvrđuje da li su ministarka nauke Sanja Vlahović i član Savjeta mladih DPS-a Milan Babović plagirali naučne radove. Univerzitet je takvom odlukom stao iza dokazanog plagijata zbog koga je od ministarke Vlahović izvinjenje i ostavku tražio i autor čijim se radom nezakonito poslužila, direktor Međunarodnog centra za istraživanje turizma i ugostiteljstva iz Velike Britanije profesor Dimitrios Buhalis. Deset redovnih profesora u Senatu tako je stalo iza plagijatora i plagijata, krivičnog djela, (in)direktno poručivši akademskoj i ostaloj zajednici, naročito mladima: krađa se isplati.

Komisija Univerziteta Mediteran, na čijem čelu je esenpeovac Srđa Božović u obrazloženju odluke navela je da nemaju osnova da se bave plagijatom ministarke jer, navodno, Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom i drugim aktima Univerziteta koji se primjenjuju u datoj situaciji, nijesu regulisana osnovna pitanja plagijata. Milenko Popović kaže da niko nije pominjao jedno drugo tijelo, Etički odbor, što je moguće na osnovu Kodeksa akademske etike koji je donio bivši rektor Univerziteta Mediteran i bivši ministar Slobodan Backović.

Monitor je pozvao Mediteran, najvišu instancu u toj ustanovi, rektora Nenada Vukovića, kako bi ga pitali kako to da nemaju mehanizme da ispitaju da li je neki rad plagijat, kako to da slučaj nije ,,otišao” na Etički odbor, kako komentariše izlazak profesora Popovića iz Senata… Rektor je odbio da bilo šta prokomentariše. O naše pozive i telefonske poruke oglušio se i predsjednik Komisije Univerziteta Mediteran, Božović.

Milenko Popović za naš nedjeljnik, kaže da smatra neophodnim da precizira da je njegova odluka, ostavka na mjesto člana Senata donijeta još u januaru, nakon decembarske sjednice, te da ne želi da ulazi u to zašto je baš sada udarno dospjela u javnost. Pojašnjava da je dokaze koji su pomenuti u javnosti dostavio svim članovima Senata putem mejla i da je riječ o „dva relevantna dokaza, koji imaju težinu koja ukazuje da je riječ o dokazima van svake sumnje, koji skoro 100 odsto dokazuju da je riječ o teškom plagijatu.”

Popović smatra da je svima jasno kakve su društvene posljednice svega. „Ovim šaljete poruku društvu, pogotovu u okviru akademske zajednice, o tome kako se uspijeva, kako se može uspjeti.”

On kaže da namjerno nije želio da pomene imena članova Komisije, imena članova Senata. „Imena nijesu važna. Mnogo je važniji mehanizam koji je uticao da takve odluke donesu. Da se vidi ko je uticao, ko je vršio pritisak i kako se to desilo te da se pored toga što će se sankcionisati oni koji su uticali na takvo donošenje odluka, da se razmisli o tome u kom pravcu treba mijenjati zakonsku regulativu koja reguliše djelatnost visokog obrazovanja, kako se ovakve stvari ne bi dešavale, a dešavaju se u ogromnim razmjerama.”

Da je problem uzeo maha smatra i redovni profesor UCG, sa Fakulteta dramskih umjetnosti dr Darko Antović. Za Monitor kaže: „Nas to toliko okružuje, da prosto ne možemo da vjerujemo da se takav oblik ponašanja pojavljuje. Ali na račun toga ljudi napreduju, stiču zvanja, titule, odjednom postaju predavači, a nerijetko se ne završava na tome, nego se pojavljuju i kao ministri.”

Antović kaže da se direktno sreo sa slučajem plagiranja. „Prije par godina sam imao slučaj među studentima postdiplomskih studija kod magistarskog rada koji mi je bio sumnjiv. Među predatim verzijama magistarskih radova naišao sam na taj rad za koji sam smatrao da apsulutno ne odgovara profilu studenta. Onda sam pronašao da je skoro 70 odsto rada prepisano. Najveći dio prepisan je iz magistarskog rada odbranjenog i objavljenog od strane studenta u Ljubljani koji je studirao turizam”.

Antović kaže da je rad vratio studentu i sa njime obavio razgovor, što je uslijedilo nakon toga što je obavijestio dekanat i članove Vijeća fakulteta na kome se to dešavalo, a gdje je Antović bio gostujući profesor.

,,Nije uslijedila odgovarajuća reakcija, ili se smatralo da ću to ja, kao iskusni profesor i naučni radnik da riješim. Pošto rad još nije prošao zvaničnu proceduru verifikacije, studentu sam objasnio grešku u pristupu radu i prekršaj koji je napravio. Student je prihvatio kritičke ocjene i poslije skoro godinu dana izašao je sa potpuno novom, originalnom verzijom, koja je verifikovana i sa moje strane, kao mentora, ali i od drugih članova komisije. Onda, negdje na jesen prošle godine, pokrenuta je priča sa jednim od saradnika ili predavača na privatnom fakultetu za turizam u Baru. Prema navodima iz štampe rad tog mladića je plagijat takođe istog onog magistarskog rada iz Ljubljane.”

Antović pozdravlja gest profesora Popovića.

,,Ne postoji nikakvo opravdanje te institucije, da nemaju zakonsku osnovu da nešto proglase plagijatom ili da ga osude. To apsolutno nije tačno. Principi metodologije naučno istraživačkog rada i metodologije izrade i objavljivanja naučnog rada su opšteprihvaćeni u svijetu i to je osnova ovog problema. Uostalom zašto je na toj instituciji formirana komisija koja je trebalo da otkrije istinu ako nije imala na osnovu čega da radi! Postoji nešto što je utvrđena akademska etika u naučnim i obrazovnim krugovima, pa i ponašanje u svim tim slučajevima. Ako se institucija, koja bi trebalo da bude naučno-obrazovna ogluši pokrije se nekakvim pravilnikom kojeg nema, onda mislim da treba ispitati svrhu njenog djelovanja.”

Profesor Popović u cijelom slučaju vidi još jednu nelogičnost, činjenicu da u javnosti nije bilo mnogo govora o slučaju sa državnog Univerziteta, kada se na Pravnom fakultetu desio plagijat ogromnih razmjera. U taj plagijat je uključen i profesor sa jednog beogradskog Univerziteta. Onaj koji je prepisao ogroman dio rada (bivši direktor policije Veselin Veljović – prim. aut.) to je učinio upravo iz udžbenika za postdodiplomske studije svog mentora.

„O tome se ništa više ne čuje. O tome se mora progovoriti, jer kada se prećutkuje, cijela ova priča koristi se za obračun između onih koji imaju mišljenje da su privatni fakulteti ti koji generiraju ovakva ponašanja, a ne državni. Po meni, stvar je mnogo ozbiljnija, mnogo kompleksnija.”

Dok Interpol, na osnovu zahtjeva crnogorskog tužilaštva, ispituje plagijat ministarke Vlahović, mladi žanju četvrt vijeka sijanu mudrost po aršinu depeesa: ko krade – ima, ko plagira – zna.

Vlahović bljesnula nakon prelaska na privatni fakultet

,,Što se tiče, ministarke nauke, u normalnim zemljama dovoljno je da se i pomene neko u tom kontekstu pa da ta osoba podnese ostavku. Najmanje to, ako se već vladajuća oligarhija kune u evropske vrijednosti. Sjećam se kada je sedamdesetih godina prošlog vijeka ministar saobraćaja Švajcarske podnio ostavku zbog kašnjenja vozova, minut. Da ne pominjem kako bi u ovom slučaju neko trebao da se zastidi zašto je to uradio, a ne da to ističe kao vrlinu i nekoliko puta izjavljuje da je to završena stvar”, kaže za Monitor profesor Darko Antović.

,,Ako ovo treba da bude primjer, onda šta da očekujemo od onih koje neki nazivaju sitnom boranijom, a koja se bori za puko preživljavanje. Ta osoba, ministarka, je bila i u ovoj mojoj kotorskoj sredini, radila na ovdašnjem Fakultetu za turizam, a onda poslije odlaska odjednom bljesnula. Prema sjećanju kolega, ja tada nisam bio angažovan, u okviru državnog Univerziteta ta osoba je imala skroman položaj, a onda je odjednom otišla na privatni fakultet u Baru, pa je u kratkom vremenu postala asistent, magistrirala, doktorirala, izabrana za docenta, pa za dekana, i najzad se vrtoglavo penje do sfera vrhova politike.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo