Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSUĐIVANJE TUĐE PAMETI: Plagiraj, bićeš ministar

Objavljeno prije

na

Profesor Milenko Popović podnio je ostavku na poziciju u Senatu privatnog Univerziteta Mediteran zbog odluke iz kraja prošle godine da nema osnova u zakonu da komisija tog univerziteta utvrđuje da li su ministarka nauke Sanja Vlahović i član Savjeta mladih DPS-a Milan Babović plagirali naučne radove. Univerzitet je takvom odlukom stao iza dokazanog plagijata zbog koga je od ministarke Vlahović izvinjenje i ostavku tražio i autor čijim se radom nezakonito poslužila, direktor Međunarodnog centra za istraživanje turizma i ugostiteljstva iz Velike Britanije profesor Dimitrios Buhalis. Deset redovnih profesora u Senatu tako je stalo iza plagijatora i plagijata, krivičnog djela, (in)direktno poručivši akademskoj i ostaloj zajednici, naročito mladima: krađa se isplati.

Komisija Univerziteta Mediteran, na čijem čelu je esenpeovac Srđa Božović u obrazloženju odluke navela je da nemaju osnova da se bave plagijatom ministarke jer, navodno, Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom i drugim aktima Univerziteta koji se primjenjuju u datoj situaciji, nijesu regulisana osnovna pitanja plagijata. Milenko Popović kaže da niko nije pominjao jedno drugo tijelo, Etički odbor, što je moguće na osnovu Kodeksa akademske etike koji je donio bivši rektor Univerziteta Mediteran i bivši ministar Slobodan Backović.

Monitor je pozvao Mediteran, najvišu instancu u toj ustanovi, rektora Nenada Vukovića, kako bi ga pitali kako to da nemaju mehanizme da ispitaju da li je neki rad plagijat, kako to da slučaj nije ,,otišao” na Etički odbor, kako komentariše izlazak profesora Popovića iz Senata… Rektor je odbio da bilo šta prokomentariše. O naše pozive i telefonske poruke oglušio se i predsjednik Komisije Univerziteta Mediteran, Božović.

Milenko Popović za naš nedjeljnik, kaže da smatra neophodnim da precizira da je njegova odluka, ostavka na mjesto člana Senata donijeta još u januaru, nakon decembarske sjednice, te da ne želi da ulazi u to zašto je baš sada udarno dospjela u javnost. Pojašnjava da je dokaze koji su pomenuti u javnosti dostavio svim članovima Senata putem mejla i da je riječ o „dva relevantna dokaza, koji imaju težinu koja ukazuje da je riječ o dokazima van svake sumnje, koji skoro 100 odsto dokazuju da je riječ o teškom plagijatu.”

Popović smatra da je svima jasno kakve su društvene posljednice svega. „Ovim šaljete poruku društvu, pogotovu u okviru akademske zajednice, o tome kako se uspijeva, kako se može uspjeti.”

On kaže da namjerno nije želio da pomene imena članova Komisije, imena članova Senata. „Imena nijesu važna. Mnogo je važniji mehanizam koji je uticao da takve odluke donesu. Da se vidi ko je uticao, ko je vršio pritisak i kako se to desilo te da se pored toga što će se sankcionisati oni koji su uticali na takvo donošenje odluka, da se razmisli o tome u kom pravcu treba mijenjati zakonsku regulativu koja reguliše djelatnost visokog obrazovanja, kako se ovakve stvari ne bi dešavale, a dešavaju se u ogromnim razmjerama.”

Da je problem uzeo maha smatra i redovni profesor UCG, sa Fakulteta dramskih umjetnosti dr Darko Antović. Za Monitor kaže: „Nas to toliko okružuje, da prosto ne možemo da vjerujemo da se takav oblik ponašanja pojavljuje. Ali na račun toga ljudi napreduju, stiču zvanja, titule, odjednom postaju predavači, a nerijetko se ne završava na tome, nego se pojavljuju i kao ministri.”

Antović kaže da se direktno sreo sa slučajem plagiranja. „Prije par godina sam imao slučaj među studentima postdiplomskih studija kod magistarskog rada koji mi je bio sumnjiv. Među predatim verzijama magistarskih radova naišao sam na taj rad za koji sam smatrao da apsulutno ne odgovara profilu studenta. Onda sam pronašao da je skoro 70 odsto rada prepisano. Najveći dio prepisan je iz magistarskog rada odbranjenog i objavljenog od strane studenta u Ljubljani koji je studirao turizam”.

Antović kaže da je rad vratio studentu i sa njime obavio razgovor, što je uslijedilo nakon toga što je obavijestio dekanat i članove Vijeća fakulteta na kome se to dešavalo, a gdje je Antović bio gostujući profesor.

,,Nije uslijedila odgovarajuća reakcija, ili se smatralo da ću to ja, kao iskusni profesor i naučni radnik da riješim. Pošto rad još nije prošao zvaničnu proceduru verifikacije, studentu sam objasnio grešku u pristupu radu i prekršaj koji je napravio. Student je prihvatio kritičke ocjene i poslije skoro godinu dana izašao je sa potpuno novom, originalnom verzijom, koja je verifikovana i sa moje strane, kao mentora, ali i od drugih članova komisije. Onda, negdje na jesen prošle godine, pokrenuta je priča sa jednim od saradnika ili predavača na privatnom fakultetu za turizam u Baru. Prema navodima iz štampe rad tog mladića je plagijat takođe istog onog magistarskog rada iz Ljubljane.”

Antović pozdravlja gest profesora Popovića.

,,Ne postoji nikakvo opravdanje te institucije, da nemaju zakonsku osnovu da nešto proglase plagijatom ili da ga osude. To apsolutno nije tačno. Principi metodologije naučno istraživačkog rada i metodologije izrade i objavljivanja naučnog rada su opšteprihvaćeni u svijetu i to je osnova ovog problema. Uostalom zašto je na toj instituciji formirana komisija koja je trebalo da otkrije istinu ako nije imala na osnovu čega da radi! Postoji nešto što je utvrđena akademska etika u naučnim i obrazovnim krugovima, pa i ponašanje u svim tim slučajevima. Ako se institucija, koja bi trebalo da bude naučno-obrazovna ogluši pokrije se nekakvim pravilnikom kojeg nema, onda mislim da treba ispitati svrhu njenog djelovanja.”

Profesor Popović u cijelom slučaju vidi još jednu nelogičnost, činjenicu da u javnosti nije bilo mnogo govora o slučaju sa državnog Univerziteta, kada se na Pravnom fakultetu desio plagijat ogromnih razmjera. U taj plagijat je uključen i profesor sa jednog beogradskog Univerziteta. Onaj koji je prepisao ogroman dio rada (bivši direktor policije Veselin Veljović – prim. aut.) to je učinio upravo iz udžbenika za postdodiplomske studije svog mentora.

„O tome se ništa više ne čuje. O tome se mora progovoriti, jer kada se prećutkuje, cijela ova priča koristi se za obračun između onih koji imaju mišljenje da su privatni fakulteti ti koji generiraju ovakva ponašanja, a ne državni. Po meni, stvar je mnogo ozbiljnija, mnogo kompleksnija.”

Dok Interpol, na osnovu zahtjeva crnogorskog tužilaštva, ispituje plagijat ministarke Vlahović, mladi žanju četvrt vijeka sijanu mudrost po aršinu depeesa: ko krade – ima, ko plagira – zna.

Vlahović bljesnula nakon prelaska na privatni fakultet

,,Što se tiče, ministarke nauke, u normalnim zemljama dovoljno je da se i pomene neko u tom kontekstu pa da ta osoba podnese ostavku. Najmanje to, ako se već vladajuća oligarhija kune u evropske vrijednosti. Sjećam se kada je sedamdesetih godina prošlog vijeka ministar saobraćaja Švajcarske podnio ostavku zbog kašnjenja vozova, minut. Da ne pominjem kako bi u ovom slučaju neko trebao da se zastidi zašto je to uradio, a ne da to ističe kao vrlinu i nekoliko puta izjavljuje da je to završena stvar”, kaže za Monitor profesor Darko Antović.

,,Ako ovo treba da bude primjer, onda šta da očekujemo od onih koje neki nazivaju sitnom boranijom, a koja se bori za puko preživljavanje. Ta osoba, ministarka, je bila i u ovoj mojoj kotorskoj sredini, radila na ovdašnjem Fakultetu za turizam, a onda poslije odlaska odjednom bljesnula. Prema sjećanju kolega, ja tada nisam bio angažovan, u okviru državnog Univerziteta ta osoba je imala skroman položaj, a onda je odjednom otišla na privatni fakultet u Baru, pa je u kratkom vremenu postala asistent, magistrirala, doktorirala, izabrana za docenta, pa za dekana, i najzad se vrtoglavo penje do sfera vrhova politike.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo