Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DVOSTRUKI ARŠINI PORESKIH VLASTI: Kažnjavanje neistomišljenika preče od budžeta

Objavljeno prije

na

Država Crna Gora je, krajem prošle godine, kod svojih poreskih obveznika imala 720 miliona nenaplaćenog poreskog duga. Do ove informacije došla je Državna revizorska institucija (DRI) tako što je zvaničnim podacima Poreske uprave (dug od 552 miliona) dodala neuračunate dugove državnih organa (86 miliona), reprogramirane poreze od 26 miliona, odložena poreska plaćanja od 40 miliona, nerealizovana preusmjeravanja od 8,6 miliona i osam miliona eura koje crnogorskoj državnoj kasi duguje nekadašnje Savezno ministarstvo odbrane.

Uglavnom, nenaplaćeni poreski dug težak je približno petinu procijenjenog bruto društvenog proizvoda za prošlu godinu (MONSTAT ga vaga malo iznad 3,4 milijarde eura). Ako vam je lakše da zamislite – to je malo više ili malo manje od vrijednosti radova na prvoj dionici autoputa Bar – Boljare. Još samo jedno poređenje: država je, za dvije decenije, u procesu privatizacije – od prodaje Trebjese, preko Jugopetrola, Telekoma, Željezare, Solane, HTP Boka i HTP Ulcinjska Rivijera, KAP-a do EPCG – prihodovala 800 miliona eura.

,,Poreska uprava, sa postojećim modelom naplate i raspoloživim ljudskim resursima, nije u mogućnosti da obezbijedi efikasnu naplatu poreskog duga”, konstatuje DRI u svom Izvještaju. Evidencija obaveza po osnovu poreskog duga koju vodi Poreska uprava nije jedinstvena i nije u dovoljnoj mjeri sistematična i ažurna, zaključak je revizorskog tima DRI koji su predvodili članovi Senata Državne revizorske institucije dr Milan Dabović i dr Branislav Radulović.

Medijski izvještaji daju im za pravo. Prema podacima koje su predstavnici Poreske uprave obznanili jesenas u parlamentu, ukupan iznos nenaplaćenog, a dospjelog poreskog duga iznosio je 537 miliona. Koji mjesec ranije, krajem 2013. i početkom 2014. godine baratalo se poreskim dugom od 358 i 330 miliona. Konačno, premijer Milo Đukanović je krajem marta, na premijerskom satu, saopštio da poreski dug iznosi 420 miliona eura.

U mnoštvu nepoznanica koje povlači ova priča dvije se izdvajaju. Ko je, kako i zašto omogućio da nenaplaćena državna potraživanja po osnovu poreza dostignu ove rezmjere? I drugo, šta je od pomenutih 720 miliona iznos koji je moguće naplatiti?

Dio odgovora na oba pitanja nudi nam tzv. crna lista poreskih dužnika. Riječ je, zapravo, o dvije liste koje možemo pronaći na sajtu Poreske uprave.

Na prvoj imamo popis 200 najvećih poreskih dužnika. Tri prva mjesta, sa ukupnim dugom od 58 miliona eura, zauzimaju tri kompanije u stečaju – Duvanski kombinat, Pantomarket i Zavala invest. Nema nade da će država na ime ovih potraživanja naplatiti i jedan jedini cent. Tri sljedeće kompanije sa popisa: Ave Marija Koljčević, Merkur i Vektra Montenegro (ukupan dug 14,5 miliona) egzistiraju samo na papiru.

Drugi spisak PU odnosi se na neuredne platiše poreza i doprinosa po osnovu ličnih primanja zaposlenih. Na listi prednjači, navodno, uspješna kompanija u državnom vlasništvu i jedan od najvećih (ne)zvaničnih sponzora jednog paradržavnog sportskog projekta – Rudnik uglja Pljevlja. Slijede: Rudnici boksita, Radoje Dakić, Montenegro airlines, Duvanski kombinat, Željezara Nikšić, Komunalno preduzeće iz Bara i Vektra Boka. Prema podacima PU u stečaju su tri od pomenutih osam preduzeća. O vjerodostojnosti tog podatka dovoljno govori činjenica da se AD Radoje Dakić službeno vodi kao aktivno preduzeće. Dok njegovi radnici uličnim protestima od države, kao većinskog vlasnika, potražuju novac za 75-80 zarada koje im nijesu isplaćene.

Pošto su zvanični podaci sporiji od stvarnosti, u međuvremenu je i AD Vektra Boka otišla u stečaj. Tako da je sada, na vrhu te liste, odnos aktivnih i preduzeća koja su zapala u stečaj 4:4. Dok vjerovatnoća da će državna kasa odatle zakučiti neki novac teži nuli.

Kako nastaje, kako se njeguje i zašto se naplaćuje poreski dug u Crnoj Gori?

Tri nedavne odluke Privrednog suda, svaka na svoj način, bacaju dodatno svjetlo na postavljena pitanja. Kao što mnogo govore i o motivima tzv. donosilaca odluka – ljudi koji vedre i oblače našim životima bez obzira na svoju funkciju, zvanje i znanje.

Nema desetak dana kako je HTP Vektra Boka, vlasništvo finansijski posrnulog tajkuna Dragana Brkovića, otišla u stečaj. Odluku o pokretanju stečajnog postupka donio je stečajni sudija i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. On je, konačno, usvojio zahtjev Crnogorske komercijalne banke koja je, u novembru 2011. godine, tražila uvođenje stečaja u nekad najvećem hotelijerskom preduzeću u Bokokotorskom zalivu zbog nevraćenog kredita od tri miliona eura. Potraživanja CKB su, u međuvremenu, narasla za milion eura.

Kao posljedica odluke o uvođenju stečaja bez posla je ostalo 120 radnika Boke. Njima kompanija i njen vlasnik Dragan Brković već duguju doprinose za penziono osiguranje od 2010. godine do danas. Ujedno, prema podacima PU Vektra Boka državi – na ime neplaćenih poreza i doprinosa – duguje oko tri miliona eura. To, ipak, nije bio razlog da se izvršna vlast na bilo koji način umiješa u ovaj postupak. Taman posla da su ga inicirali. Očito su prijateljsko poslovne veze Brkovića i Đukanovića jače od svih propisa, pravila i državnih interesa.

Poznavaoci propisa znaju da, kako god to kome zvučalo, mogući gubitak radnih mjesta nije nešto o čemu bi Privredni sud trebalo da vodi posebnog računa. Da je drugačije, nikada ne bi bile donijete odluke o uvođenju stečaja u KAP, Željezaru, Rudnike boksita, Solanu, Fjord… kojima su izgubljene stotine i hiljade radnih mjesta. Izuzeci, međutim, postoje.

Privredni sud je nedavno odložio prinudno iseljenje kazina Avala iz istoimenog hotela, iako su vlasnici hotela Avala imali pravosnažno sudsko rješenje.

Sudija Privrednog suda Snežana Pavličić je u maju prošle godine presudila da su vlasnici kazina dužni da napuste zauzeti prostor u hotelu Avala zbog dugogodišnjeg neplaćanja zakupa. Njenu odluku potvrdili su Apelacioni, a potom i Vrhovni sud.

A onda, posljednjeg dana roka za iseljenje, Privredni sud donosi rješenje kojim se iseljenje odlaže do daljnjeg. Odluka je obrazložena navodnom zabrinutošću za sudbinu 60-ak radnika kazina i štetom koju će to preduzeće pretrpjeti usljed iseljenja (kao da drugo preduzeće ne trpi jednaku, ili još veću štetu zbog nezakonite uzurpacije ekskluzivnog prostora na budvanskoj obali).

Ali Privredni sud ima i svjež kontraprimjer.

Paralelno sa slučajem Vektra, Blažo Jovanić je vodio postupak u kome se, na zahtjev Poreske uprave, odlučivalo o uvođenju stečaja u TV Vijesti. Vjerujem da znate priču: PU je zatražila uvođenje stečajnog postupka nad TV Vijesti zbog duga od nekih 300 hiljada eura. Na stranu sada što sličan zahtjev nije upućen i za sva druga preduzeća koja su, proljetos, državi dugovala taj ili još veći iznos.

Važno je da su vlasnici TV obezbijedili novac i izmirili dug, nakon čega je PU povukla svoj zahtijev, a račun preduzeća je odblokiran. Jovanić je, prema nezvaničnim informacijama Monitora, prvo pokušao pronaći i animirati druge povjerioce TV Vijesti kako bi nastavio priču o uvođenju stečaja. Pošto mu to nije pošlo za rukom, on je na ročištu održanom početkom nedjelje donio odluku o obustavljanju postupka ali je, mimo do sada poznate sudske prakse, javnosti predočio niz odabranih finansijskih podataka iz kojih se mogao izvesti jedan jedini zaključak – ta firma, sa 80-ak zaposlenih – nema svijetlu poslovnu budućnost.

,,Očito je da se sve radi sa jednim ciljem – da se zaplaše naši gledaoci i partneri” , smatra član borda TV Vijesti Željko Ivanović sporeći navedene podatke o dugovima. ,,Svaki bi privredni sud, čak i da su tačni ovi podaci, izbjegao njihovo iznošenje u javnost, jer time urušava jedan privredni subjekat i njegove pokušaje da se konsoliduje”.

Čudi, zaista, da se sudija Jovanić ovog puta nije osvrnuo na sudbuni zaposlenih u televiziji Vijesti. Ili ne čudi, ako znamo da je u pitanju sudija koji je već stekao zavidnu slavu nizom osporavanih presuda. Pomenimo samo neke od njih: Jovanić je presudio da se Lutriji i Džek potu, čiji su vlasnici Sava Grbović i Branislav-Brano Mićunović, iz državnog budžeta isplati više od dva miliona eura zbog navodnog nezakonitog postupanja državnih organa. On je, po tužbi vlasnika Željezare, osudio dnevni list Vijesti zato što je na svojim stranicama prenio stavove poslanika Nebojše Medojevića o privatizaciji te kompanije. On je i našem nedjeljniku presudio po tužbi Stanka Subotića Caneta. I da ne nabrajamo dalje.

Ovdašnja vlast i njene sluge nečijem su biznisu majka, a nečijem maćeha. I to nema nikakve veze sa proklamovanim respektom prema stranim investitorima, ukidanjem biznis barijera, EU i NATO integracijama. Jedina vodilja u toj priči je interes najmoćnijih. I vještina njihovih saradnika da obave povjerene zadatke. Zato će poreski dugovi nastaviti da rastu. Kao što će broj solventnih firmi i njihovih radnika nastaviti da se smanjuje. Jer oni žive san: Crna Gora – jedna poslovna adresa.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo