Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DVOSTRUKI ARŠINI PORESKIH VLASTI: Kažnjavanje neistomišljenika preče od budžeta

Objavljeno prije

na

Država Crna Gora je, krajem prošle godine, kod svojih poreskih obveznika imala 720 miliona nenaplaćenog poreskog duga. Do ove informacije došla je Državna revizorska institucija (DRI) tako što je zvaničnim podacima Poreske uprave (dug od 552 miliona) dodala neuračunate dugove državnih organa (86 miliona), reprogramirane poreze od 26 miliona, odložena poreska plaćanja od 40 miliona, nerealizovana preusmjeravanja od 8,6 miliona i osam miliona eura koje crnogorskoj državnoj kasi duguje nekadašnje Savezno ministarstvo odbrane.

Uglavnom, nenaplaćeni poreski dug težak je približno petinu procijenjenog bruto društvenog proizvoda za prošlu godinu (MONSTAT ga vaga malo iznad 3,4 milijarde eura). Ako vam je lakše da zamislite – to je malo više ili malo manje od vrijednosti radova na prvoj dionici autoputa Bar – Boljare. Još samo jedno poređenje: država je, za dvije decenije, u procesu privatizacije – od prodaje Trebjese, preko Jugopetrola, Telekoma, Željezare, Solane, HTP Boka i HTP Ulcinjska Rivijera, KAP-a do EPCG – prihodovala 800 miliona eura.

,,Poreska uprava, sa postojećim modelom naplate i raspoloživim ljudskim resursima, nije u mogućnosti da obezbijedi efikasnu naplatu poreskog duga”, konstatuje DRI u svom Izvještaju. Evidencija obaveza po osnovu poreskog duga koju vodi Poreska uprava nije jedinstvena i nije u dovoljnoj mjeri sistematična i ažurna, zaključak je revizorskog tima DRI koji su predvodili članovi Senata Državne revizorske institucije dr Milan Dabović i dr Branislav Radulović.

Medijski izvještaji daju im za pravo. Prema podacima koje su predstavnici Poreske uprave obznanili jesenas u parlamentu, ukupan iznos nenaplaćenog, a dospjelog poreskog duga iznosio je 537 miliona. Koji mjesec ranije, krajem 2013. i početkom 2014. godine baratalo se poreskim dugom od 358 i 330 miliona. Konačno, premijer Milo Đukanović je krajem marta, na premijerskom satu, saopštio da poreski dug iznosi 420 miliona eura.

U mnoštvu nepoznanica koje povlači ova priča dvije se izdvajaju. Ko je, kako i zašto omogućio da nenaplaćena državna potraživanja po osnovu poreza dostignu ove rezmjere? I drugo, šta je od pomenutih 720 miliona iznos koji je moguće naplatiti?

Dio odgovora na oba pitanja nudi nam tzv. crna lista poreskih dužnika. Riječ je, zapravo, o dvije liste koje možemo pronaći na sajtu Poreske uprave.

Na prvoj imamo popis 200 najvećih poreskih dužnika. Tri prva mjesta, sa ukupnim dugom od 58 miliona eura, zauzimaju tri kompanije u stečaju – Duvanski kombinat, Pantomarket i Zavala invest. Nema nade da će država na ime ovih potraživanja naplatiti i jedan jedini cent. Tri sljedeće kompanije sa popisa: Ave Marija Koljčević, Merkur i Vektra Montenegro (ukupan dug 14,5 miliona) egzistiraju samo na papiru.

Drugi spisak PU odnosi se na neuredne platiše poreza i doprinosa po osnovu ličnih primanja zaposlenih. Na listi prednjači, navodno, uspješna kompanija u državnom vlasništvu i jedan od najvećih (ne)zvaničnih sponzora jednog paradržavnog sportskog projekta – Rudnik uglja Pljevlja. Slijede: Rudnici boksita, Radoje Dakić, Montenegro airlines, Duvanski kombinat, Željezara Nikšić, Komunalno preduzeće iz Bara i Vektra Boka. Prema podacima PU u stečaju su tri od pomenutih osam preduzeća. O vjerodostojnosti tog podatka dovoljno govori činjenica da se AD Radoje Dakić službeno vodi kao aktivno preduzeće. Dok njegovi radnici uličnim protestima od države, kao većinskog vlasnika, potražuju novac za 75-80 zarada koje im nijesu isplaćene.

Pošto su zvanični podaci sporiji od stvarnosti, u međuvremenu je i AD Vektra Boka otišla u stečaj. Tako da je sada, na vrhu te liste, odnos aktivnih i preduzeća koja su zapala u stečaj 4:4. Dok vjerovatnoća da će državna kasa odatle zakučiti neki novac teži nuli.

Kako nastaje, kako se njeguje i zašto se naplaćuje poreski dug u Crnoj Gori?

Tri nedavne odluke Privrednog suda, svaka na svoj način, bacaju dodatno svjetlo na postavljena pitanja. Kao što mnogo govore i o motivima tzv. donosilaca odluka – ljudi koji vedre i oblače našim životima bez obzira na svoju funkciju, zvanje i znanje.

Nema desetak dana kako je HTP Vektra Boka, vlasništvo finansijski posrnulog tajkuna Dragana Brkovića, otišla u stečaj. Odluku o pokretanju stečajnog postupka donio je stečajni sudija i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. On je, konačno, usvojio zahtjev Crnogorske komercijalne banke koja je, u novembru 2011. godine, tražila uvođenje stečaja u nekad najvećem hotelijerskom preduzeću u Bokokotorskom zalivu zbog nevraćenog kredita od tri miliona eura. Potraživanja CKB su, u međuvremenu, narasla za milion eura.

Kao posljedica odluke o uvođenju stečaja bez posla je ostalo 120 radnika Boke. Njima kompanija i njen vlasnik Dragan Brković već duguju doprinose za penziono osiguranje od 2010. godine do danas. Ujedno, prema podacima PU Vektra Boka državi – na ime neplaćenih poreza i doprinosa – duguje oko tri miliona eura. To, ipak, nije bio razlog da se izvršna vlast na bilo koji način umiješa u ovaj postupak. Taman posla da su ga inicirali. Očito su prijateljsko poslovne veze Brkovića i Đukanovića jače od svih propisa, pravila i državnih interesa.

Poznavaoci propisa znaju da, kako god to kome zvučalo, mogući gubitak radnih mjesta nije nešto o čemu bi Privredni sud trebalo da vodi posebnog računa. Da je drugačije, nikada ne bi bile donijete odluke o uvođenju stečaja u KAP, Željezaru, Rudnike boksita, Solanu, Fjord… kojima su izgubljene stotine i hiljade radnih mjesta. Izuzeci, međutim, postoje.

Privredni sud je nedavno odložio prinudno iseljenje kazina Avala iz istoimenog hotela, iako su vlasnici hotela Avala imali pravosnažno sudsko rješenje.

Sudija Privrednog suda Snežana Pavličić je u maju prošle godine presudila da su vlasnici kazina dužni da napuste zauzeti prostor u hotelu Avala zbog dugogodišnjeg neplaćanja zakupa. Njenu odluku potvrdili su Apelacioni, a potom i Vrhovni sud.

A onda, posljednjeg dana roka za iseljenje, Privredni sud donosi rješenje kojim se iseljenje odlaže do daljnjeg. Odluka je obrazložena navodnom zabrinutošću za sudbinu 60-ak radnika kazina i štetom koju će to preduzeće pretrpjeti usljed iseljenja (kao da drugo preduzeće ne trpi jednaku, ili još veću štetu zbog nezakonite uzurpacije ekskluzivnog prostora na budvanskoj obali).

Ali Privredni sud ima i svjež kontraprimjer.

Paralelno sa slučajem Vektra, Blažo Jovanić je vodio postupak u kome se, na zahtjev Poreske uprave, odlučivalo o uvođenju stečaja u TV Vijesti. Vjerujem da znate priču: PU je zatražila uvođenje stečajnog postupka nad TV Vijesti zbog duga od nekih 300 hiljada eura. Na stranu sada što sličan zahtjev nije upućen i za sva druga preduzeća koja su, proljetos, državi dugovala taj ili još veći iznos.

Važno je da su vlasnici TV obezbijedili novac i izmirili dug, nakon čega je PU povukla svoj zahtijev, a račun preduzeća je odblokiran. Jovanić je, prema nezvaničnim informacijama Monitora, prvo pokušao pronaći i animirati druge povjerioce TV Vijesti kako bi nastavio priču o uvođenju stečaja. Pošto mu to nije pošlo za rukom, on je na ročištu održanom početkom nedjelje donio odluku o obustavljanju postupka ali je, mimo do sada poznate sudske prakse, javnosti predočio niz odabranih finansijskih podataka iz kojih se mogao izvesti jedan jedini zaključak – ta firma, sa 80-ak zaposlenih – nema svijetlu poslovnu budućnost.

,,Očito je da se sve radi sa jednim ciljem – da se zaplaše naši gledaoci i partneri” , smatra član borda TV Vijesti Željko Ivanović sporeći navedene podatke o dugovima. ,,Svaki bi privredni sud, čak i da su tačni ovi podaci, izbjegao njihovo iznošenje u javnost, jer time urušava jedan privredni subjekat i njegove pokušaje da se konsoliduje”.

Čudi, zaista, da se sudija Jovanić ovog puta nije osvrnuo na sudbuni zaposlenih u televiziji Vijesti. Ili ne čudi, ako znamo da je u pitanju sudija koji je već stekao zavidnu slavu nizom osporavanih presuda. Pomenimo samo neke od njih: Jovanić je presudio da se Lutriji i Džek potu, čiji su vlasnici Sava Grbović i Branislav-Brano Mićunović, iz državnog budžeta isplati više od dva miliona eura zbog navodnog nezakonitog postupanja državnih organa. On je, po tužbi vlasnika Željezare, osudio dnevni list Vijesti zato što je na svojim stranicama prenio stavove poslanika Nebojše Medojevića o privatizaciji te kompanije. On je i našem nedjeljniku presudio po tužbi Stanka Subotića Caneta. I da ne nabrajamo dalje.

Ovdašnja vlast i njene sluge nečijem su biznisu majka, a nečijem maćeha. I to nema nikakve veze sa proklamovanim respektom prema stranim investitorima, ukidanjem biznis barijera, EU i NATO integracijama. Jedina vodilja u toj priči je interes najmoćnijih. I vještina njihovih saradnika da obave povjerene zadatke. Zato će poreski dugovi nastaviti da rastu. Kao što će broj solventnih firmi i njihovih radnika nastaviti da se smanjuje. Jer oni žive san: Crna Gora – jedna poslovna adresa.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo