Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DESET KOMPANIJA KOJE SU NAJVIŠE POSLOVALE SA DRŽAVOM U 2014 . GODINI: Sve je isto, samo njihovih ima

Objavljeno prije

na

Uprava za javne nabavke nedavno je objavila Izvještaj o javnim nabavkama za 2014. godinu, u kom je Crnu Goru predstavila, maltene, kao lidera u regionu kad su u pitanju regularnost i transparentnost u toj oblasti.

Iako se u dokumentu konstatuje da problem korupcije u oblasti javnih nabavki kod nas postoji, kroz uporedne podatke sa zemljama regiona, stvara se predstava da je ovdje skoro pa raj. Za ilustraciju se, između ostalog, navodi da su u prošloj godini državni i lokalni organi i ustanove sproveli nabavke bez javnog konkursa u tek 2, 6 posto slučajeva, dok su ti procenti u komšiluku veći, i idu i do 39 posto, kao što je slučaj sa BiH.

,,Postignut je ograničen napredak u oblasti javnih nabavki. Poboljšane su efikasnost i djelotvornost sistema javnih nabavki, ali napredak u tom pravcu treba da se nastavi”, zaključuje se u Izvještaju.

Sređivanje statistike za Brisel očito je u toku. Iako se brojke koje bi mogle biti parametri o korupciji u javnim nabavkama smanjuju i peglaju, jedno ostaje isto – lista deset kompanija sa najvrijednijim poslovima sa državom u prošloj godini gotovo je identična onoj iz 2013. godine. Na njoj su opet uglavnom iste privilegovane i firme premijerovih prijatelja, kumova ili partijskih saboraca.

U vrhu liste, na prvom i trećem mjestu tradicionalno se nalaze veliki distributeri ljekova, kompanije Glosarij i Farmegra. Glosarij je tokom prošle godine anagažovan na poslovima vrijednim čak preko 20 miliona eura, dok je Farmegra dobila poslove vrijedne blizu 10 miliona eura. Gotovo identičan obim poslova sa državom te su kompanije imale i 2013. godine.

Vlasnici Farmegre su biznismeni Sreten Đikanović i Janko Radunović, koji su prema pisanju medija navodno u milosti Miomira Mugoše, bivšeg podgoričkog gradonačelnika i visokog funkcionera DPS. Osnivač firme Glosarij je biznismen Branislav Martinović, bivši direktor Bajfarma. Martinovića je na toj poziciji kasnije zamijenio Oleg Obradović, nekadašnji predsjednik Borda Prve banke i jedan od aktera afere Telekom.

Borba između te dvije kompanije bila je u pozadini nekadašnje višemjesečne nestašice insulina na tržištu. Istraživački centar Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavio je prošle godine da su Glosarij i Farmegra bile među privilegovanim firmama kojima je 2013. godine Investiciono razvojni fond (IRF) pomagao kroz dodjelu povoljnih kredita, ali i kroz otkup njihovih milionskih potraživanja, svakoj po 1, 8 miliona eura. Na čelu IRF je Zoran Vukčević, funkcioner DPS.

Glosarij je i prvi na listi najvećih pojedinačnih poslova sa državom. Radi se o jednoj nabavci ljekova vrijednoj 10 miliona eura.

Ove godine se u vrhu najvećih ponuđača nalazi i Urion, kompanija o čijem je povlaščenom položaju u poslovanju sa državom, u oblasti nabavki medicinske opreme, Monitor više puta pisao. Prema dokumentu Uprave za javne nabavke, Urion je prošle godine dobio poslove vrijedne preko četiri miliona eura, što je više za million u odnosu na 2013. godinu. Vlasnik Uriona je Milan Ćuković.

Na trećem mjestu na listi je kompanija Novi Volvox koja je tokom 2014. od države dobila poslove vrijedne preko 8 500 000 miliona eura, što je duplo više nego 2012. godine.

Jedan od vlasnika te kompanije je Vladan Ivanović, brat Miodraga Ivanovića, još jednog aktera afere Telekom, te bivšeg predsjednika Borda državne Pobjede. Ivanović je u prijateljskim odnosima sa porodicom premijera Đukanovića. Vladan Ivanović je i vlasnik kompanije Master Inženjering koja je izgradila zgradu u centru grada, u Ulici Vuka Karadžića, u kojoj je smještena Prva banka.

Novi Volvox se bavi građevinskim poslovima, a jedan od poslova na kojima ga je Vlada angažovala bili su i završni radovi na Eko zgradi u Podgorici, koja je zbog kašnjenja plaćena iz budžeta umjesto donacijom. U njenu izgradnju je pod sumnjivim okolnostima bio uključen i premijerov sin Blažo Đukanović, sa tek formiranom kompanijom BB Solar.

Novi Volvox je i u samom vrhu liste najvećih pojedinačnih poslova sa državom u prošloj godini. Radi se o poslu izgradnje elektroenergetskih vodova za Crnogorski elektroprenosni sistem, vrijednom 5.109.979 eura.

Kada je u pitanju prehrana, na listi je kompanija Veletex, koja godinama odnosi najveće sume iz budžeta u toj oblasti. Prošle godine Veletex je od države angažovan na poslovima vrijednim 3.252.000 eura . Vlasnik Veletexa Vlastimir Golubović, bio je na odborničkoj listi podgoričkog DPS –a na posljednjim lokalnim izborima.

Među najvećim ponuđačima kada je u pitanju prehrana, ranijih godina je bila i nikšićka kompanija Goranović, koja se bavi mesnom industrijom. Goranović međutim već dvije godine nije među top ten. Među najvećim ponuđačima u prošloj kao ni u godini ranije, nema ni kompanije Bemax, koja je do 2013. godine bila na samom čelu po broju poslova sa državom. Iako nije među deset najvećih ponuđača, Bemax je ipak našao svoje mjesto na listi najvrijednijih pojedinačnih poslova. Radi se o poslu izgradnje elektroenergetskih vodova za Crnogorski elektroprenosni sistem vrijednom 3. 325. 026. E, koji je Bemax radio u konzorcijumu sa Novim Volvoxom.

Izvještaj Uprave za 2015. godinu kada je u pitanju Bemax, moguće će izgledati drugačije, jer se od početka godine ređaju poslovi između države i te kompanije koja se povezuje sa kapitalom bivšeg ministra inostranih poslova Milana Roćena, što je on demantovao.

Na devetom mjestu po vrijednosti poslova sa državom u 2014. godini je Tehnogradnja Pljevlja, kompanija čiji je vlasnik Mirko Bjeković, član oštinskog odbora DPS u Pljevljima. Tehnogradnja je tokom prošle godine dobila oko dva miliona eura vrijednih poslova od države. Kada je Bjekovićev partijski kolega Filip Vuković bio na čelu tog grada, tehnogradnja je bila na listi nekoliko povlašćenih firmi kojima je Opština isplaćivala dugovanja, dok su ostali čekali.

Na desetom mjestu je građevinska kompanija Ing invest iz Danilovgrada u vlasništvu Veselina Radulovića. Ta kompanija nerijetko je u konzorcijumu za RZUP-om premijerovog brata Aleksandra Đukanovića kada konkuriše za poslove kod države. To je bio slučaj sa izgradnjom Gradskog pozorišta u Podgorici, te izradom planskih dokumenata u Budvi. Nerijetko su i u konzorcijumu sa Novim Volvoxom Ivanovića, kao na poslu izgradnje Sportske dvorane na Žabljaku.

U Upravi za javne nabavke su u jednom u pravu. U Izvještaju se konstatuje da zdravog i transparentnog sistema javnih nabavki nema bez istog takvog – pravosuđa. Koje bi utvrdilo da li su prijatelji Đukanovića i depeesovci jedini sposobni za veliki biznis u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo