Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STVARNOST NE HAJE ZA PRESUDU APELACIONOG SUDA: Crveni mulj i dalje truje Zetu i Podgoricu

Objavljeno prije

2 godine

na

Da bi opravdao nečinjenje države, Apelacioni sud u najnovijoj presudi tvrdi da zagađenja od bazenaa crvenog mulja, maltene nema, te da je država, putem komisija, učlinila sve da to spriječi. A onda dune sjever i ravnicu oboji u crveno

 

,,Truju nas godinama, a sada će i pare da nam uzmu”, riječi su Radoslava Terzića iz sela Srpska u Zeti koji se deceniju tuži sa KAP-om i državom zbog zagađenja imanja od bazena crvenog mulja. Ovog mjeseca Apalacioni sud je utvrdio da KAP i država nijesu krivi  te Terzić mora da plati blizu 20.000 eura za troškove maratonskog postupka  – KAP-u  10.500, a državi 9.300 eura.

Vijeće Apelacionog suda u sastavu Danijela Vukčević, Dijana Radulović i Ramo Striković ovim su ukinuli presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, iz oktobra prošle godine kojom su Terziću  država i KAP dužni da isplate više stotina hiljada eura štete. Od 2017. sutkinja Bošković donosi istovjetne presude, a Apelacioni sud ih ukida. Razlog za ukidanje je zastara potraživanja. Sud je kao opravdanje za ovu odluku naveo da je Terzić još 2002. godine znao da mu je imovina zagađena jer je te godine Vlada donijela odluku o eksproprijaciji susjednog sela.

Država je 2002. utvrdila zagađenost zemljišta na tom lokalitetu i na njemu zabranila bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Ubzo je i izvršila eksproprijaciju zemljišta od vlasnika. Iako je eksproprijacijom obuhvaćeno preko 20 vlasnika parcela, Terzić iz Srpske nije se našao na spisku. Sumnja da su ga zaobišli jer nije bio partijski podoban. Njegovo imanje nalazi se na istom lokalitetu, graniči sa ostalima i na 50 metara je od bazena crvenog mulja. Ostalim vlasnicima zemljišta kvadrat zemlje, eksproprijacijom, je plaćan od 11 i po do 30 eura, Terziću ni cent.

Kada je Centar za ekotoksikološka ispitivanja utvrdio da je i voda na četiri bunara, koja posjeduje na svom imanju zatrovana, Terzić više nije mogao da koristi preko 46.000 kvadrata plodne zemlje.

U presudi Privrednog suda je navedeno da je na dvije lokacije neposredno uz KAP, odloženo sedam i po miliona tona crvenog mulja. Jedan bazen ima nepropusno dno, dok je drugi bez ikakvog zaštitnog dna, te se zemljište i podzemne vode stalno zagađuju preko propisanih granica sa alkalnim vodama koje sadrže povišene vrijednosti teških metala i kancerogenih čestica.

Vještaci su utvrdili da su bazeni crvenog mulja direktni krivci povećane koncentracije nikla, hroma, arsena i aluminijuma čija je koncentracija 100 odsto veća od dozvoljene. Ukupan sadržaj policikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAH) u svim ispitivanim uzorcima je od pet do 10 puta veći od maksimalno dozvoljene koncentracije u zemljištu. PAH inače podliježe transportu na velike udaljenosti i smatra se genotoksičkim kancerogenom. PAH iz zemljišta se prenosi na čovjeka preko kože ili inhalacijom.

Zaključak vještaka Centra za ekotoksikološka ispitivanja je 2004. potpisala direktorica Ana Mišurović a on kaže da su zatrovani i zemlja i vode, te da život u naseljima u okolini KAP-a nema nikakvu perspektivu.

Država i KAP ne spore trovanje, već se pozivaju na zastaru potraživanja tužioca, a Apelacioni sud to aminuje. U presudi sutkinje Bošković nedvosmisleno se navodi da ,,država Crna Gora nije preduzela mjere na koje je obavezuju Ustav i Zakon o životnoj sredini u pogledu zaštite životne sredine”. Apelacioni sud u najnovijoj presudi ,,pobija” ovu tezu dokazima da je Vlada imenovala razne komisije koje su utvrdile stanje. Dalje Apelacioni sud utvrđuje da je pogon Glinice prestao sa radom 2009. i da se u bazenima više ne odlaže crveni mulj, da je došlo do stabilizacije slijeganja mulja, pa se od tada ,,ima smatrati da je šteta dobila konačan oblik”.

O kakvoj stabilizaciji i konačnom obliku se radi stanovnici Zete su vidjeli prilikom posljednjeg nevremena kada je ravnica bila prekrivena crvenim vjetrom. Sjeverni vjetar je sa bazena raznosio otrovnu prašinu a mještani su medijima dostavili snimke i prenijeli bojazan da će crvena prašina zatrovati poljoprivredne proizvode.

Odnos države prema ekološkoj bombi od 7,5 miliona tona, veličine 65 fudbalskih igrališta je žmurenje. Posljednje analize podzemnih voda datiraju iz 2011, a zagađenje atmosfere uzrokovano crvenom prašinom mjerilo se jednom mjesečno do 2009. godine. Protokom vremena stanje može biti samo gore.

Terzić za Monitor kaže da mu je nakon posljednjeg nevremena u bašti bilo sve crveno i uništeno. Na imanje mu je došla komisija Ministastva poljoprivrede i napravila zapisnik o šteti.

On je nakon toga Ministarstvu poljoprivrede uputio zahtjev u kome im objašnjava da je otrovna prašina uništila njegove zasade. Pa ih pita: ,,Imajući u vidu hemijski sastav iste, ja vas putem ovog pisma molim da mi odgovorite da li su plodovi sa ovih stabala opasni za kozumaciju, jer jedan dio ploda ja i prodam, te ako postoji opasnost za zdravlje ljudi konzumacijom ovih plodova, da li imam pravo na neku vrstu nadoknade štete zbog nemogućnosti da prodam svoje smokve?”.

Monitor je već pisao da mnogi poljoprivrednici ovakve proizvode redovno prodaju potrošačima kao najzdravije: ,,Na podgoričkim pijacama se već decenijama mogu kupiti poljoprivredni proizvodi koji dolaze sa zemljišta koje je zatrovano arsenom, aluminijumom, kancerogenim PAH česticama, a koji se navodnjavaju vodom koja je toliko zatrovana da je ne smije koristiti ni stoka”.

To je u jednoj od presuda utvrdio i Privredni sud: ,,Takođe valja napomenuti da je opštepoznata činjenica da na podgoričkim pijacama mještani iz područja na kome se nalaze nepokretnosti tužioca i drugih područja Zetske ravnice, nesmetano prodaju svoje proizvode, a da pri tom nije poznat niti jedan slučaj da se nakon izvršenog uzorkovanja proizvoda od strane nadležnih državnih organa, izrekla mjera zabrane stavljanja u promet tih proizvoda”.

Terzićev advokat Miloš Damjanović za Monitor tvrdi da su u ovoj presudi  počinjene ozbiljne povrede i materijalnog prava i bitnih procesnih odredbi a da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje najozbiljniji propust. ,,Mi nemamo drugog izbora osim da upoznamo javnost sa stavovima Apelacionog suda te da nastavimo sa borbom. Sljedeća na redu je revizija Vrhovnom sudu, a nakon toga, ako bude potrebe, idemo na Ustavni sud i Strazbur”.

U presudi Apelacionog suda u kojoj se navodi da je država odradila svoj posao tako što je formirala razne komisije, polemiše se sa pozivima na međunarodne izvore prava. Evropska konvencija o ljudskim pravima i praksa Evropskog suda za ljudska prava ukazuju da je država odgovorna ne samo kada direktno pričini štetu, njena odgovornost proizilazi iz pasivnog i neaktivnog postupanja njenih organa, koji su bili dužni da tužiocima omoguće nesmetano uživanje prava svojine koje je usljed zagađenja narušeno.

E tu Apelacioni sud veli – ,,država, odnosno njeni organi su postupali upravo suprotno i preduzeli niz mjera u cilju zaštite životne sredine i samim tim se i umješali u zagađivanje privatne svojine tužilaca”.

Apelacioni sud ide i korak dalje pa u najnovijoj presudi navodi ,,predmetne nepokretnosti nijesu u potpunosti uništene, već im je umanjena tržišna vrijednost, a u bazen crvenog mulja, u čijoj se blizini nalaze predmetne parcele tužioca, se više ne odlaže crveni mulj. Dakle, prestala su dejstva štetnih emisija (višegodišnjeg zagađivanja), što ukazuje da su mjere koje je preduzela tužena II (država) bile djelotvorne!”

Apelacioni sud je utvrdio da opasnosti nema. Još da neko o tome obavijesti državu pa da vrate kredit koji je 2014. uzet od Svjetske banke za sanaciju crnih ekoloških tačaka. Bar onaj dio koji se odnosi na KAP. Uzgred, ta  sanacija još nije počela. Po nalazima Apelacionog suda i ne treba jer se država potrudila i sve sredila.

To što bazeni crvenog mulja truju podzemne vode, Zetu, Moraču i Skadarsko jezero, što se trujemo jedući voće i povrće čiju prodaju i štetnost niko ne kontroliše, mala su cijena spram sudske potvrde nevinosti državnih organa i KAP-a.  Terzić će nakon višegodišnje sudanije morati da plati 20.000 eura, jer se drznuo i da na sudu dokaže ono što je svima jasno.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo