Od Andrijevice, preko Plava pa do Berana i svih sjevernih opština, drvoprerađivači ističu da se ne osjeća promjena vlasti i da šumama i dalje gazduju stari koncesionari
Mještani Andrijevice i sela Trešnjevo, Slatina i Zabrđe, okupljeni oko nevladinog udruženja Vodovod Čeoča glava, podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivičnu prijavu protiv koncesionara šuma, preduzeća Boj komerc, odnosno vlasnika Dragana Bojovića. Oni traže da Tužilaštvo reaguje jer je Bojović u zoni sanitarne zaštite, u mjestu Rujišta na planini Gradišnici, posjekao više hiljada kubika čamovine i ugrozio izvorišta seoskih vodovoda.
U krivičnoj prijavi terete i pojedine radnike Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica, kao i još jedan broj pojedinaca koji su učestvovali u povredi zone sanitarne zaštite.
Mještani su ODT u Beranama priložili mapu zone sanitarne zaštite, kao i fotografije sa terena na kojima se vide posljedice sječe. Podsjetili su da je Elaborat o zoni sanitarne zaštitite vodovoda Trešnjevo urađen dvije godine ranije, kao i da su prošle godine sa njim upoznati i Uprava za šume i koncesionar Bojović.
Jedan od mještana Miloš Čukić, objašnjava da je u zoni sanitarne zaštite posječeno oko osam stotina kubika čamoviine, ali napominje da će se prave razmjere i sječe i štete znati kada stručnjaci izađu na teren i izvrše vještačenje.
„Tužilaštvo smo upoznali i sa činjenicom da je zonu sanitarne zaštite, prema zapisniku inženjera Nikole Spahića, još trebalo proširiti, s obzirom na to da se njome obuhvata sedam izvorišta iz kojih se pravi kaptaža za vodovod Trešnjevo” – kaže Čukić.
Prema njegovim riječima, ovim neodgovornim činom koncesionara ugroženo je vodosnabdijevanje za stotinu domaćinstava u podnožju planine Gradišnice.
Mještani su o svemu obavijestili i Područno odjeljenje Uprave za šume i zatražili da i oni utvrde odgovornost za pričinjenu štetu.
„Mi ne želimo da oštetimo koncesionara. Uprava za šume je njemu morala da obezbijedi drugo odjeljenje za sječu, u zamjenu za ovo koje se od prošle godine našlo u zoni zaštite. Ali, mislimo da je koncesionar ovo svjesno uradio, jer je posljednja godina koncesije, pa grabi što se ugrabiti može” – kaže Čukić.
Nakon što su predali krivičnu prijavu, mještani Trešnjeva i susjednih sela su napravili blokadu na planini Gradišnici i zabranili dalju sječu, ali i odvoz već posječenih stabala na tom području.
„Blokadu ćemo držati sve dok se svi nadležni državni organi ne izjasne o ovome što se dogodilo. Treba da se zna da uprkos kadrovskim promjenama nije došlo do zaustavljanja haotičnog stanja u šumama” – kaže Čukić.
Mještanima ovih sela nije prvi put da blokiraju puteve na planini Gradišnici. Oni su prije dvije godine to učinili tvrdeći da koncesionari, ali isto tako i šumokradice i nesavjesni pojedinci, transportujući balvane teškim kamionima, konstantno uništavaju put ka izletištu i ljetovalištu na planini Gradišnici, čiju je izgradnju finansirala Evropska unija.
„Tajkuni i lopovi su, ostavljajući pustoš u šumama, na brojnim mjestima izlomili asfaltnu podlogu zbog čega se otežano saobraća do planine i obližnjih izletišta. Zato smo prinuđeni da blokiramo dalji odvoz balvana s ovog područja ukoliko koncesionari ne ispoštuju pravila po kojima je dozvoljen transport tereta samo do dvadeset tona” – kazao je tada mještanin Branko Kastratović.
Da je bespravna sječa, odnosno krađa šumske građe u Andrijevici veoma prisutna govori i činjenica da je zbog tih krivičnih djela u dijelu Gradišnice i Jelovice ranije suspendovan jedan šumar, a prijava je proslijeđena Odsjeku za privredni kriminal Centra bezbjednosti Berane.
Predstavnici Koordinacionog međuresorskog tima za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu, konstatovali su odavno da je takozvana gazdinska jedinica Gradišnica – Jelovica označena kao prostor sa najvećim nelegalnim aktivnostima na području opštine Andrijevica.
Ovih dana i u Plavu su drvoprerađivači iz te opštine podigli glas protiv koncesionara Pelengić trade iz Bijelog Polja.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović potvrdio je da je u toku formiranje nezavisne komisije koja će imati zadatak da na licu mjesta preispita kako se gazdovalo državnim šumama na području Plava i da li su prilikom eksploatacije drvne mase poštovani koncesioni ugovori.
Stijović je rekao da se na ovakav potez odlučio nakon sastanka sa drvoprerađivačima Plava koji tvrde da je kompanija Pelengić trejd, kao koncesionar, posljednjih godina, uz odobravanje odgovornih iz Uprave za šume pribjegavala nezakonitim radnjama prilikom eksploatacije drvne mase.
„Formiraćemo komisiju u kojoj će se naći i predstavnik Opštine Plav s ciljem da se ispita šta je sve to rađeno u šumama u kojima je, po tvrdnjama drvoprerađivača, bilo određenih nepravilnosti” – kazao je Stijović i poručio da se ugovori koje je koncesionar potpisao sa Upravom za šume, kao i sudske odluke, moraju poštovati.
Stijović je rekao da je koncesionar Pelengić trejd potpisao ugovor sa Upravom za šume i da se taj ugovor mora poštovati.
„Кoncesionaru se mora omogućiti da postupi po tom ugovoru. Takođe, moraju se ispoštovati sudska rješenja koja su na snazi, a na komisiji je da utvrdi da li je neko odstupio od onog što je zakonom propisano, odnosno onog što je ugovorom definisano” – naglasio je Stijović.
Nakon sastanka sa ministrom drvoprerađivači sa područja Plava su apelovali da koncesionar ne ulazi u šumu koja se prostire u dijelu Čakora dok komisija ne izvrši nadzor i sačini izvješataj o onom što je zatekla na terenu.
„Ukoliko komisija, u kojoj treba da se nađu i predstavnici drvoprerađivača, bude radila nezavisno i bez pritisaka iz određenih centara moći, mi ćemo prihvatiti sve što ona bude konstatovala. Međutim, ako primijetimo da će u cijeloj priči preovladati interesi i uticaji moćnika koji su svih ovih godina na nemilosrdan način krčmili državne šume, mi ćemo se ponovo samoorganizovati i braniti ovo malo drvne mase što je ostalo iza koncesionara. Do tada apelujemo da koncesionar ne ulazi u šume Čakora i time podgrijava i ovako napetu situaciju, jer mi smo odlučni da stanemo na kraj bezakonju sa kojim se suočavamo” – naveli su drvoprerađivači Plava.
Oni su apelovali na nadležne institucije da, poštujući preporuke o razvoju sjevera Crne Gore, omoguće lokalnom stanovništvu pristup državnim šumama.
„Godinama u Plavu ne može da se kupi najobičnija daska, jer se drvna masa odvozi u druge opštine, a lokalno stanovništvo je prinuđeno da drvo za ogrijev kupuje u drugim gradovima. Znači, mi smo kod šume bez šume, jer je privilegovanim koncesionarima sa strane dozvoljeno da koriste kompletnu drvnu masu. U takvoj situaciji ni mi drvoprerađivači ne možemo da dođemo do sirovine za rad” – istakli su drvoprerađivači.
Vlasnik preduzeća Pelengić trejd Ratko Pelengić je nedavno kazao da traži da mu se omogući da radi onako kako je to definisano ugovorom koji je sklopio sa Upravom za šume: „Ja protiv građana nemam ništa, već samo tražim da mi se omogući da radim onako kako je to definisano koncesionim ugovorom i da se postupi po nalogu pravosudnih organa i inspekcijskih službi” .
Od Andrijevice, preko Plava pa do Berana i svih sjevernih opština, drvoprerađivači ističu da se još uvijek ne osjeća promjena vlasti i da šumama gazduju stari koncesionari – pet dobro poznatih tajkuna i njihovih sitnih privezaka. Nove vlasti očigledno čekaju da im isteknu zakonski ugovori koje su ranije ugrabili da sklope, kako ne bi dolazili u situaciju da sa njima vode sudske sporove.
Mnogo se nezadovoljstva nakupilo, a velika su očekivanja bila. Očigledno da promjene stižu sporo. Presporo, rekli bi mali drvoprerađivači sa sjevera.
Tufik SOFTIĆ
HORIZONTI3 sedmice
DANAS, SJUTRA2 sedmice
INTERVJU2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice