Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKA DEPONIJA „PRIVREMENA“ VEĆ TRI DECENIJE: Gomilanje smeća i problema

Objavljeno prije

na

Ni pored obećanja starih osam godina, Kolašinci nijesu uspjeli da sa obale Tare izmjeste privremeno odlagalište otpada. U tom gradu još nije uspostavljen ni sistem selektivnog odlaganja smeća

 

Kolašinska deponija u Bakovićima, na kojoj se već tri decenije odlaže otpad, formalno je „privremeno skladište komunalnog otpada“. Izgradnja reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, deponije čvrstog otpada, kao i deponije za građevinski otpad ponovo su u zvaničnim planovima lokalnog Komunalnog preduzeća za ovu godinu. Međutim, jasno je da poslovi na rješavanju tih  višedecenijskih problema ne mogu biti ni započeti  tokom preostalih  šest mjeseci ove godine.

Isti poslovi bili su u svim  lokalnim planovima od 2013. do 2020. godine.  Novca za njihovu relizaciju nema ni na vidiku, ali iz Komunalnog preduzeća kažu da je neophodno što prije unaprijediti cijeli sistem upravljanja otpadom.

Deponija je na obali Tare, a u neposrednoj blizini industrijske i biznis zone. Na Bakovićima je lani deponovano oko 3.630 tona otpada. To je, u odnosu na prethodnu godinu više za 629 tona. Ove godine, procjenjuju u Komunalnom, takođe se očekuje značajno povećanje količine  smeća odloženog u Bakovićima.

Iz Komunalnog preduzeća Kolašin su više puta objašnjavali kako im je jako  zahtjevno održavanje te lokacije. Minulih godinu i po te teškoće su, tvrde, udvostručene. Investicioni bum uslovio je i značajno povećanje građevinskog otpada. Na području kolašinske opštine trenutno se gradi nekoliko stambenih zgrada i desetak hotela. Kako kaže direktor Komunalnog  Milivoje Bulatović, to zahtijeva nalaženje novih i adekvatnih lokacija za odlaganje otpada sa gradilišta.

„Jasno je da riječ o velikim količinama građevinskog otpada. Jedini je spas što je pronađeno rješenje, pa se dio otpada sa gradilišta regionalnog puta ka Beranama odlaže u Sportskoj zoni. Taj materijal tamo služi kao podloga za buduće  sportske terene pored šetališta na Tari. No, i pored toga, velika količina otpada sa gradiilišta završava na Bakovićima“, objašnjava Bulatović.

On kaže da odlagalište u Bakovićima ne može još dugo služiti toj namjeni.  Svakodnevno, objašnjava on, kopaju se, takozvane kade u kojima se odlaže smeće. S obzirom na to da je mehanizacija Komunalnog, sve do početka ljeta, angažovana na čišćenju puteva, za to je neophodno iznajmljivanje mašina privatnika. To su dodatni troškovi za preduzeće i građane.

„Lokacija Bakovića je inače raznovrsna po svom korišćenju. Još u posljednjim decenijama prošlog vijeka na tom području su počeli da se gradne industrijski i privredni objekti. Nakon što je Drijenak, kao industrijska zona, popunjen sa drvoprerađivačkim kapacitetima, metalo-prerađivački kapaciteti kao i ostale preduzetničke djelatnosti su se locirale na Bakovićima“, podsjećaju iz Komunalnog preduzeća.

Bulatović objašnjava da je u Bakovićima panirana izgradnja reciklažnog dvorišta. Prema njegovim riječima, kada se relizuje projekat regionalne deponije za sjeverne opštine, Komunalno bi koristilo i transfer stanicu u Mojkovcu.  No, sve to treba  dočekati, a uz otpad, na kolašinskoj deponiji svakodnevno se uvećavaju i problemi održavanja tog prostora.

Još  2013. godine, tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković, obećao je da  da će u okviru DUP industriske zone, prostor odlagališta dobiti drugu namjenu. „Dok se ne napravi rješenje deponija za nekoliko opština, naša deponija će biti na jednom drugom lokalitetu. Ta lokacija, siguran sam, biće mnogo pogodinja nego što je ova, pošto će biti dalje od magistrale i od rijeke. Već tokom ove kalendarske godine otpad će se odlagati na tom novom lokalitetu.  Mjesto gdje se sada odlaže smeće biće ozelenjeno“, kazao je prije osam godina predsjednik  Opštine.

Planom o upravljanju otpadom u maju 2017. godine definisano je da će se  privremena deponija u Bakovićima koristiti samo do 2020. godine.  U međuvremenu,  bila je predviđena i „modernizacija i adaptacija prema međunarodnim standardima“.

Tada su iz lokalne uprave govorili: „Privremena lokacija za odlaganje otpada u Bakovićima kod Kolašina, već duži niz godina stvara probleme mještanima iz okoline. Takvo stanje je neodrživo, naročito u ljetnjim mjesecima kada se deponija zapali. Za implementaciju programa skladištenja otpada Opština će  morati, kroz razne izvore, da obezbijedi 230.000 eura…“.

Iz NVO Green home su, u nekoliko navrata,  podsjećali kako je kolašinska lokalna uprava ranije propustila da iskoristi dostupne mogućnosti finansiranja. Prije svega iz EU fondova, kako bi bili riješeni problemi sistema upravljanja otpadom.  Ta organizacija je upozoravala  i na opasnost sagorijevanja otpada na odlagalištima, kao što je kolašinsko. U Bakovićima svakog ljeta izbijaju požari, a naročito je alarmantno stanje bilo 2015. godine, kada je deponija gorjela sedam dana.

Bulatović za Monitor kaže da Komunalno preduzeće čini napore da „aplicirajući kod međunarodnih institucija u EU dobije sredstva za rješavanje mnogih problema u toj oblasti“.  Prije svega, kaže on, treba nabaviti polupodzemne kontejnere.

„Prva faza obuhvatila bi uže gradsko jezgro, a potom i sva naselja, osim ruralnog dijela opštine. Nastojaćemo da što uspješnije apliciramo za finansijska sredstva iz kapitalnog budžeta države i sredstva iz evropskih fondova“, objašnjava naš sagovornik.

U Službi menadžera Opštine tvrde da je veliki problem što u Kolašinu ne postoji  mogućnost za selektivno odlaganje otpada. Iako je odavno najavljena relizacija i tog projekata, on sada zavisi od toga kako će Evropska komisija procijeniti predlog projekta poslat iz Kolašina. Uspostavljanje sistema selektivnog odlaganja otpada koštalo bi, kazali su Monitoru u Službi mendžera, oko 650.000 eura.

„Selektivno odlaganje otpada sada u Kolašinu nije moguće, jer ne postoji potrebna infrastruktura, tehnička opremljenost, ali ni izgrađena svijest građana. Poseban problem predstavlja neadekvatno odlaganje otpada na mjestima koja za to nijesu predviđena. Na tim lokacijama, a to su najčešće vodotoci u ruralnom području, stvaraju se neuređene deponije“, kažu iz te službe.

Tvrde i da je neadekvatno razrađen sistem sakupljanja otpada, što se ogleda u nedovoljnom broju kontejnera, koji, takođe, nijesu postavljeni na adekvatnim lokacijama.

                                                 Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo