Povežite se sa nama

Arhiva

Tri lica straha

Objavljeno prije

na

Prvo lice – Konačno smo u lokalnoj ,,kuhinjici” ekonomskih/neoliberalnih eksperimenata iskusili punu i dosljednu primjenu megatrenda razvoja koji glasi: ,,misli globalno, radi lokalno”. Radnici aluminijskog ,,mezimčeta” su dotaknuti neprikosnovenom mudrošću “prosvjetitelja”, koja je potvrdila da je ponuđeni socijalni program za njihovo permanentno izmještanje iz fabrika dobra i kvalitetna ponuda. Naravno, današnja ponuda radnicima nema nikakve dodirne i uporedne osnove u privatizaciji kompanije koju godinu unazad, dodatno je rečeno. Kako svetačko/šamanski/guru potpis nije prisutan ni na jednom dokumentu, vjerovatno je da će neznaveni dajbabski radnici prihvatiti ovaj neovisni i maksimalno principijelni ,,savjet”. Zar ne? Trebali bi da se uranački radujemo zajedno sa studentima sa donjogoričkih poljana, jer smo, eto, globalni trend snažnog, potrebnog državnog intervencionizma zbog traumatičnih efekata ,,ničim izazvane” ekonomske krize počeli da prihvatamo lokalno. Dobro je, zvanična neoliberalna mislilačka ekstremnost prihvatila je promišljanje da je socijalni segment države jedno od najvažnijih određenja bilo koje normalno organizovane zajednice pojedinaca. Drugo lice – Neobično je, ali očekivano, da u Crnoj Gori danas samo predsjednik Vlade realno razgovara o unutrašnjoj ekonomskoj krizi, dok se ukupna ,,elita”, što administrativna, što poslovna, a što akademska, trudi da uvjeri i sebe i javnost i međunarodne investitore da je najgore za nama, i da smo otporni kao ,,džeferdar Vuka Mandušića”, odnosno da smo u najboljoj mogućoj poziciji kada su buduća ekonomska održivost i perspektive razvoja u pitanju. A, ipak, pažljivo čitanje premijera ističe podatak da se javna administracija zbog krize ,,odrekla 9.5% BDP-a”, što je partnere ,,pozivalo” na sličnu investiciju. Interesantno je upitati se da li je pomenuto državno (samo)odricanje već ostvareno u prethodna dva kvartala, jer bismo se onda običnim sabiranjem, realno, suočavali sa negativnim trendovima ekonomskog rasta.

Ipak, za budući razvoj poslovne zajednice u CG je bitnija neplodnost menadžerskog ,,kukumavčenja” pred premijerom, pošto je zatraženo da vlada ,,skine” bankare sa grbače poslodavaca, jer su na zahtjeve o reprogramu uzetih kredita, čiji se anuiteti ne mogu vraćati, dobijeni odgovori ,,može, ali sa uvećanom kamatom i na osnovu reprocijenjene zaloge”. Donedavno su bankari bili ,,cool” kada su preko noći, bez biznis planova i dokazanih performansi poslovanja, odobravali milionske kredite. Međutim sada ih jedino ,,šef” može zauzdati u nakani da primjenjuju struku, posebno još kada su gospođe otišle nevoljne da naplaćuju precijenjene hipoteke. Dobro je, uzvratno je jednostavno odgovoreno ,,klizajte sa cijenama dok se ne formira nova tražnja”. Ko je posvećen dugoročnom biznisu jasno je znao šta je ,,pjesnik (čitaj: tržište) htio da kaže”.

Treće lice – Ponovno prezentovanje analize efekata privatizacije u prethodnih sedamnaest godina od strane momišićkih ekonomskih ,,stoika” je postavilo dva logička pitanja: prvo, šta ono bješe privatizovano tokom sankcija, osim ljudskog bezličja; drugo, o kakvoj analizi je riječ ako ista nema podataka, osim pratećeg opravdanja da je sve ,,transparentno i nema potrebe da se išta krije”. Dobro je, dok udarni državni funkcioneri imaju vremena da se ljute na novinare jer im ne vjeruju na riječ; tada i treba da povjerujemo u prisutnu ,,mantru” da su ekonomske/ strukturne dubioze našeg privrednog sistema riješene i da smo u sigurnim, informatičkim rukama.

Mila KASALICA

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Giljotina za ekonomiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gušenjem slobode guši se ekonomija.To ne zna crnogorski premijer, a ni njegovi ministri. Njihovu ekonomsku politiku dugo trpimo. Odakle dolaze ljudi koji vladaju? Sa brda i dolova naše male Crne Gore. To su potomci predaka koji su vitlali sa jataganima. To su djeca roditelja koji su nedavno udahnuli industrijski dim i povjerovali u san o jednakosti među ljudima. To su akteri ratova devedesetih. To su nazovi komunisti, kontrolori državnih resursa, kojima je neko na uho šapnuo: „Vrijeme je. Bogati se”. Uporedo sa procesom bogaćenja zadržana je i državna uprava. Stari čuvari novog sistema. Tržište za gladne rođake, kumove i prijatelje. Mješoviti javno – privatni sektor na crnogorski način. Način, koji guši slobodne i progresivne. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

A poslije krize?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Finansijska kriza, koja evo već više od godinu dana udara po svjetskoj privredi pokazuje znake popuštanja, pa nam omogućava da procijenimo štetu koju je iza sebe ostavila. Privrede su oslabljene, loše unutrašnje veze izašle su na vidjelo, a preduzeća u škripcu zbog manje tražnje i nedostatka kredita. Ali najgore je možda prošlo. Sa stanovišta političara, sada je ključno izvući prave pouke iz duboke recesije kako bi potezi nakon krize obezbjedili jače osnove i strukture otporne na neke buduće ekonomske šokove. To posebno važi za male privrede, koje nijesu raznolike. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Kafana u defanzivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok je godinu dana unazad globalni ekonomski i finansijski svijet proživljavao najdramatičnije dane stoljeća, pokušavajući da pojmi šta se desilo, u Crnoj Gori smo se još koji mjesec bavili kafanskim biznis pričicama da će nas ukupna kriza struke mimoići, jer – koga sljeduje da izmisli toplu vodu u ovakvo vrijeme ako ne nas. Međutim, život se uobičajeno odvija van skučenih kafanskih zidova i(li) suženih poslovnih projekcija onih kojima je bastalo. Na prve naznake krize tipična agresivnost, definisana neoliberalno, nestručno kao najvažnija tržišna komponenta, je bila usmjerena ka državi. U odsustvu strategija razvoja i poslovnih planova za podignute kompanije s ciljem umanjenja negativnih efekata krize, država je izabrana kao prirodna adresa za žalopojke i samoupravnu kuknjavu, pa se prevaziđenim modelom traži(o) oprost svakojakih poreza i prebacivanje odgovornosti u vezi zaposlenih na budžetske troškove. Drugi talas javnog napada naših privrednika/poslodavaca/biznismena targetira bankare, pošto su ove godine bankari odlučili da malo uvedu red u interno upravljanje rizicima, odnosno da dokažu/izmole svoje poslovne klijente, dužnike, da je u njihovom interesu da im knjige i izvještaji budu transparentni i kvalitetni, puni suštinskih, a ne friziranih podataka. (više…)

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo