Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TUŽILAŠTVO JOŠ ISTRAŽUJE DIVLJU GRADNJU NA OBALI MORA: Sin Vesne Medenice se „oslobodio“ nelegalne kuće u Krašićima

Objavljeno prije

na

Miloš Medenica i njegovi partneri optuživani su za prekoračenje građevinske dozvole, a sa tim teretom je objekat i upisan u katastar

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) istražuje više slučajeva zloupotreba u državnom preduzeću Morsko dobro ali i nelegalne gradnje u priobalnom području. Sve je počelo hapšenjem direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i šefice tivatskog katastra Ane Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala objekte u zoni morskog dobra u katastar.

U nastavku kod tužioca su privedeni bivši direktor preduzeća Morsko dobro Predrag Jelušić, ali i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatne osobe. Svi se brane sa slobode.

Protiv čelnika Morskog dobra još traje istraga, dok je u predmetu Kovačevića počelo suđenje. Osim Kovačevića, koji se nalazi u bjekstvu, i Lakićević-Grdinić, okrivljeni su Veselin Tomašević, Krsto Pavićević, Danilo Jovanović, Danko Kovačević, Sanja Popović, Aleksandar Boljević i podgorička kompanija Geo&Arh. Sumnja se da je Kovačević preko Sanje Popović angažovao njenog brata od strica Aleksandra Boljevića da za određeni novčani iznos prinudi drugog suvlasnika kuće u Bogišićima da mu proda svoj dio, za iznos koji je ispod realne vrijednosti. Vrijednost vile koju je Kovačević želio da prisvoji u potpunosti, sa zemljištem, u zoni morskog dobra, procijenjena je na 690.000 eura.

U slučaju bivših čelnika Morskog dobra istraga još traje. Više izvora Monitora potvrdilo je da se tužilaštvo bavi divljom gradnjom u zoni tog preduzeća, ali i protivpravnom uknjižbom državne imovine na privatna lica. U tim istragama pominje se više bivših i sadašnjih državnih funkcionera i velikih biznismena.

Zbog toga je interesantan momenat u kom je  biznismen Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, odlučio da proda nedovršenu vilu u tivatskom naselju  Krašići. Medenica je kuću prodao deceniju nakon što je dobio građevinsku dozvolu. Mediji su pisali o prekoračenju građevinske dozvole i optužbi mještana da je uzurpirao šetalište, zbog čega je prije godinu i po reagovala inspekcija.

Prema katastarskoj evidenciji, turski državljanin se kao vlasnik vile u Krašićima, kod Tivta, uknjižio početkom avgusta, a kao osnov sticanja navedena je kupovina. Riječ je o vili sa podrumom, suterenom i prizemljem, koja u osnovi ima 55 kvadrata i dvorište od 105 metara kvadratnih. Međutim, i dalje je ostao teret na troetažnu vilu – prekoračenje dozvoljene površine, koji je upisan na dupleks od 96 kvadrata u suterenu i nestambeni prostor od 71 kvadrat na prizemlju.

Pravni eksperti tvrde da se ništa ne mijenja u pogledu legalizacije objekta. Kupac, prema zakonu, nasljeđuje sva prava i obaveze u vezi sa građevinom, izuzev ako se ugovorom nijesu dogovorili drugačije. Objekat u postojećim gabaritima ne može biti legalizovan nezavisno od toga ko je vlasnik.

Medenica ima i ugovor o zajedničkoj izgradnji. Nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja je u julu 2012. godine, kada je na njegovom čelu bio Predrag Sekulić, izdalo građevinsku dozvolu za gradnju turističkih vila Medenici i njegovim partnerima – Radu Arsiću i Željku Koviniću. Dozvoljena je gradnja turističkih vila sa podrumom, suterenom i prizemljem, čija ukupna građevinska površina nadzemnih etaža je 259,92 kvadrata, a podruma 159,57.

U junu 2020. je Urbanističko-građevinska inspekcija, posredstvom izvršne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), kojim je tada, nakon ostavke ministra Pavla Radulovića, koordinirao premijer Marković, srušila bespravno izgrađene zidove na trasi javnog šetališta u Krašićima. Zidovi kojima je praktično prekinuto javno šetalište sagrađeni su ispred vila u izgradnji Medenice i njegovog poslovnog partnera, tivatskog biznismena Arsića. Prethodno je u aprilu te godine MANS podnio Višem državnom tužilaštvu u Podgorici krivične prijave protiv Medenice i Arsića, zbog sumnje da su uzurpirali dio državne svojine u Krašićima i na njoj nelegalno gradili.

,,Navedeno ukazuje na osnovanu sumnju da su Medenica i Arsić počinili krivična djela koja im se ovom prijavom stavljaju na teret, time sto su gradili objekte bez prijave i dokumentacije za građenje, ali i na tuđem (državnom) zemljištu”, pisalo je u prijavi kojom se Medenica i Arsić sumnjiče da su počinili krivična djela – ,,protivpravno zauzimanje zemljišta” i ,,građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje”.

Izgradnja u Krašićima godinama je bila predmet novinskih napisa, zbog urbanističkog haosa koji se tamo dešavao, jer su zgrade praktično ulazile u more. Nelegalna gradnja je doživjela ekspanziju tokom mandata ministra Branimira Gvozdenovića od novembra 2006. do 2010. Vrhovno državno tužilaštvo je samo u tom periodu od MANS-a dobilo tri krivične prijave protiv Gvozdenovića.

I guverner Centralne banke Radoje Žugić optuživan je zbog nelegalne gradnje u Tivtu. Bivša viceguvernerka Irena Radović je, u sudskom postupku protiv njega, iznijela detalje da je Žugić od nje tražio da stavi potpis na nelegalnu izgradnju objekta od skoro šest hiljada kvadratnih metara. Poslanik Pokreta za promjene (PZP) Nebojša Medojević je, nakon hapšenja Kovačevića, saopštio da i Žugić i Medenica imaju kuće u zoni morskog dobra.

Pored Tivta, veliko stjecište nelegalne gradnje je Ulcinj, odnosno Ada Bojana. MANS je zbog nelegalne gradnje u zoni morskog dobra na tom lokalitetu podnio  krivičnu prijavu protiv aktuelnog gradonačelnika Ulcinja Ljora Nrekića. MANS je dostavio krivične prijave i protiv Vladana Lakovića i Sabra Buzukovića bivših načelnika područne jedinice (PJ) Uprave policije Ulcinj, zbog sumnje da su, pojedinačno, tokom vršenja funkcije načelnika policije uzurpirali državno zemljište na  Bojani. Niko od njih još nije procesuiran.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, direktno nadležan za sprječavanje i sankcionisanje divlje gradnje  ima nelegalnu kuću u Budvi. On je javno priznao da je nelegalno gradio i da u toj kući sada živi njegov sin. I premijer Zdravko Krivokapić  je optuživan za divlju gradnju. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Petar Ivanović objelodanio je dokumente koji navodno dokazuju da  premijer u Bijeloj izdaje nelegalnu kuću od 143 kvadratna metra.

Možda u umiješanosti i pripadnika nove vlasti u divlju gradnju  leži odgovor zašto se toj zanimaciji još ne staje na kraj.

 

Carević najpoznatiji budvanski divlji graditelj

Trenutno najpoznatiji budvanski divlji graditelj je i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević. Istraživači Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) otkrili su da kompanija u vlasništvu  Carevića, preko pet godina uzurpira blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta u opštini Kotor. On je, kako navode, na državnoj zemlji napravio poljoprivredni kompleks, suprotno zakonu i bez građevinske dozvole.

Budva se, osim metropolom turizma, naziva i „metropolom divlje gradnje“. Među prvim većim aferama sa divljom gradnjom, desila se ona u tom gradu 2008. godine, kada je i donesena odluka da se divlja gradnja proglasi krivičnim djelom. Riječ je o izgradnji 20 ekskluzivnih vila, koje je u Zavali (Budva) gradila ruska Miraks grupa, a u projekat je navodno bio umiješan i tada visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović. Tadašnje Ministarstvo za ekonomski razvoj je zapečatilo radove zbog protivzakonite gradnje.

 

Zakon nije dao rezultate u legalizaciji

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata dosad nije dao nikakve rezultate na polju legalizacije, pa tako od 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju, u državi trenutno imamo svega 734 legalizovana objekta. Ukoliko se uzmu u obzir neformalni podaci o broju od 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, to znači da u prethodne dvije godine nijesmo uspjeli da legalizujemo nijedan odsto divljih objekata u državi.

Prema Izvještaju o stanju uređenja prostora za 2019. godinu najviše objekata bez građevinske dozvole nalazi  se u Podgorici – njih 17.142. Upotrebnu dozvolu na nivou glavnog grada nema 43 objekta, a prekoračenje je konstatovano kod 1.234.

Potom slijedi Ulcinj sa 4.754 objekta bez dozvole, dva bez upotrebne i sa 69 prekoračenja u gradnji. Na trećem mjestu po broju „divljih” objekata u državi jeste Bar, u kojem 4.723 zdanja nemaju građevinsku dozvolu.

U Herceg Novom 2.629 objekata nema građevinsku dozvolu, 85 upotrebnu, a na 171 je registrovano prekoračenje u dozvoljenoj gradnji. U Tivtu 2.363 objekta nemaju građevinsku dozvolu, 170 upotrebnu, a prekoračenje je konstatovano na 201 zdanju. Bijelo Polje ima 1.971 objekat sagrađen bez dozvole, a 124 bez upotrebne.

U Budvi je 1.271 objekat bez građevinske dozvole, 260 bez upotrebne, dok u Danilovgradu 1.099 objekata nema dozvolu za gradnju, a sedam za upotrebu. U Kotoru su 1.004 bez građevinske dozvole i 187 bez upotrebne. U Plavu 990 objekata nije građeno sa građevinskom dozvolom, dok upotrebnu nema jedan objekat.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MOŽE LI  PAD VLADE ZAUSTAVITI PROGRAM EVROPA SAD: Stare slabosti i novi rizici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar Milojko  Spajić brine da će nasljednici upropastiti njegov program. Iz vlasti i opozicije uvjeravaju suprotno. Veći je problem što mi, do danas, o Evropi sad i realizaciji tog projekta ne znamo dovoljno. A i ono što znamo, možda nije tačno

 

Ministar finansija Milojko Spajić skoknuo je u srijedu do Pljevalja, da na protestu podrži sebe i svoju Vladu. Onda je tvitnuo: ,,Moji Pljevljaci su već osjetili benefite projekta Evropa sad! Nisu krili zadovoljstvo zbog toga, ali ni strah da će politička previranja vratiti njihove plate na staro. Mi smo im, zato, obećali da ćemo se boriti da do toga ne dođe”.

Zahuhtala politička borba ne može biti alibi za očitu neistini: Pljevljaci, kao i svi ostali građani Crne Gore koji imaju posao i valjan ugovor o radu, tek treba da osjete benefite Spajićevog programa. Sa januarskom platom koja će im, uz povišicu, biti isplaćena u februaru, ukoliko se nešto ne iskomplikuje. A ima dosta toga što bi moglo krenuti naopako, posebno budu li nadležni, umjesto javnog interesa, brinuli svoje brige. Samo što bi neke posljedice osjetili prije, a neke kasnije.

Nakon političara i ekonomskih analitičara, na temu rizika koje nosi program Evropa sad počeli su naglas razmišljati poslodavci. Dragan Bokan, vlasnik Volija i član Odbora udruženja za trgovinu u Privrednoj komori, pred usvajanje budžeta je upozorio da će ishitreno obećana povišica dovesti do zatvaranja jednog broja preduzeća, dok bi neka mogla ,,izlaz tražiti u sivoj ekonomiji”.

Ubrzo nakon novogodišnjih praznika, sindikalci su upozorili na kontrapaket mjera kojima su nesavjesni poslodavci naumili zadržati novac koji bi morao završiti na računima njihovih radnika. Jedni su se odlučili za potpisivanje aneksa ugovora o radu kojim zapošljeni prihvataju (samo formalno) skraćenje radnog vremena, a time i proporcionalno smanjenje plate. Drugi su radnicima predočili obavezu da dio uvećane zarade koja će se isplaćivati preko računa, poslodavcima vrate u kešu. Šta su smislili treći, četvrti… tek treba da vidimo kada dođe vrijeme za isplatu zarada po novom obračunu.

Dosta je, naravno, i onih koji neće posezati za raznoraznim trikovima. Zato što žele da posluju legalno i radnicima omoguće pristojnu zaradu i penziono osiguranje. Ili zato što nemaju problema sa povećanjem plata pošto njihovi radnici, u manjem ili većem broju, nemaju ugovore o radu već ugovore o djelu kojih se povišica ne dotiče. Porazno je saznaje da se država, njene institucije i preduzeća u njenom vlasništvu, nalazi među takvima (vidjeti boks).       

Onda su se Evrope sad ponovo dohvatili političari. Pa se i ministar finansija pridružio onima koji sve češće i glasnije postavljaju pitanje šta će biti sa obećanim povećanjem zarada. Iako je ono, u međuvremenu, postalo dio zakonskih rješenja usvojenih krajem prošle godine, skupa sa Zakonom o budžetu za 2022. Dileme su ostale. Do kada će povišica  trajati? Koliko će koštati državu, poslodavce i radnike koji bi umjesto najavljenog uvećanja zarade mogli dobiti otkaz ili, makar formalno, skraćenje radnog vremena?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Iz JP NPCG još tvrde da prate stanje populacije ove vrste, i da je ono za sada stabilno.

Poslije 40 godina, na Orjenu su primijećene divokoze. Hercegnovljanin Ćiro Preočanin je jednu snimio i tako donio dokaz o njihovom povratku u taj park prirode. Divokoze su u tom predjelu često viđane do početka druge polovine 20. vijeka. Iz Lovačkog društva Orjen, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Planinskog kluba Munika, Alpinističkog kluba Niskogorci i Planinarskog kluba Subra ovim su povodom upozorili na obavezu čuvanja zaštićenih vrsta divljači, i kazali da se nadaju da se naoružani ljudi, koji se kreću kroz prirodu, neće usuditi da zajednicu sablazne ubistvom ove životinje. „U suprotnom, objavićemo javno imena onih koji naprave to krivično djelo. Od Uprave policije (UP) zahtijevati trajno oduzimanje oružja toj osobi i svima koji sa njom budu u društvu, a potom ćemo javnost obavijestiti o sadržini krivične prijave i izvještavati o kvalitetu postupanja policije, tužilaštva i suda po toj prijavi”, kazali su u zajedničkom saopštenju.

Direktor Ozona upozorava na rizike od medijskog eksponiranja ugroženih vrsta. „Današnja brzina širenja informacija može da bude kontraproduktivna, naročito u zemljama u kojima ekokriminal ima višedecenijski trend rasta. Vjerujem da je mnogo više nas koji se obradujemo kada se na nekim lokacijama pojave ili vrate određene vrste. Na, nažalost, nije zanemarljiv broj ni onih kojima to daje motiv za nezakonite radnje”.

Iako nadležne institucije poput NPCG-e javnost informišu o stabilnosti brojnosti, pa čak i trendovima rasta, Perović kaže da je stanje veoma zabrinjavajuće. „Recimo, kada su medvjed, vuk, divokoza ili srne u pitanju, gotovo svake godine imamo slučajeve brutalnog krivolova vrsta koje imaju zakonsku zaštitu. I one, koje su dozvoljene za lov, tokom zabrana postaju žrtve kriminalaca koji koriste neefikasan rad u većini nadležnih institucija, naročito sudske vlasti koja je najznačajnija u  sistemu. Zabrinuti smo zbog ignorantskog odnosa institucija prema onima koji prijave problem i pruže dokaze za ekokriminal”.

Primjer za to je i krivolov na Skadarskom jezeru, koji se i dalje dešava, iako su ga prijavljivale brojne NVO organizacije koje se bave zaštitom prirode.

Odgovarajuće reakcije nije bilo ni kada je, prethodnog ljeta na teritoriji Opštine Nikšić, kao posljedica većinom namjerno izazvanih požara, došlo do raseljavanja značajnog broja vrsta sa prostora Pustog lisca.

Valja podsjetiti i na krivolov na planinama Golije, kada su pronađeni odstrijeljeni srndaći, tj. njihove glave u namjenski pripremljenom prostoru, što je dokaz organizovanog ekokriminala. Ni taj užasan prizor nije alarmirao nadležne.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović u februaru prošle godine, u slučaju ubistva mečke u Beranama obećao je da će preduzeti konkretne mjere da se problem riješi. Gotovo godinu kasnije, plana za subijanje krivolova nema, a spisak žrtava raste.

Evroazijska vidra je zaštićena vrsta i na pojedinim listama međunarodnih konvencija i direktiva, kao što su Bernska konvencija ili Evropska direktiva o staništima. Jedna je od Natura 2000 vrsta. Prema Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), na mediteranskom dijelu Evrope označena je kao skoro ugrožena.

„Jednom smo dobili i snimke srne koja preplivava vještačku akumulaciju Slano jezero i traži spas na ostrvu, što je bilo veoma potresno za gledati. Mnogo je primjera, a bojim se da ćemo ih imati još. Dok god su N.N. lica prisutna u simulacijama procedura, sve su vrste ugrožene u šumama i vodama Crne Gore”, zaključuje Perović.

Nemoćnom sistemu, džaba zakoni.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo