Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TUŽILAŠTVO JOŠ ISTRAŽUJE DIVLJU GRADNJU NA OBALI MORA: Sin Vesne Medenice se „oslobodio“ nelegalne kuće u Krašićima

Objavljeno prije

na

Miloš Medenica i njegovi partneri optuživani su za prekoračenje građevinske dozvole, a sa tim teretom je objekat i upisan u katastar

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) istražuje više slučajeva zloupotreba u državnom preduzeću Morsko dobro ali i nelegalne gradnje u priobalnom području. Sve je počelo hapšenjem direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i šefice tivatskog katastra Ane Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala objekte u zoni morskog dobra u katastar.

U nastavku kod tužioca su privedeni bivši direktor preduzeća Morsko dobro Predrag Jelušić, ali i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatne osobe. Svi se brane sa slobode.

Protiv čelnika Morskog dobra još traje istraga, dok je u predmetu Kovačevića počelo suđenje. Osim Kovačevića, koji se nalazi u bjekstvu, i Lakićević-Grdinić, okrivljeni su Veselin Tomašević, Krsto Pavićević, Danilo Jovanović, Danko Kovačević, Sanja Popović, Aleksandar Boljević i podgorička kompanija Geo&Arh. Sumnja se da je Kovačević preko Sanje Popović angažovao njenog brata od strica Aleksandra Boljevića da za određeni novčani iznos prinudi drugog suvlasnika kuće u Bogišićima da mu proda svoj dio, za iznos koji je ispod realne vrijednosti. Vrijednost vile koju je Kovačević želio da prisvoji u potpunosti, sa zemljištem, u zoni morskog dobra, procijenjena je na 690.000 eura.

U slučaju bivših čelnika Morskog dobra istraga još traje. Više izvora Monitora potvrdilo je da se tužilaštvo bavi divljom gradnjom u zoni tog preduzeća, ali i protivpravnom uknjižbom državne imovine na privatna lica. U tim istragama pominje se više bivših i sadašnjih državnih funkcionera i velikih biznismena.

Zbog toga je interesantan momenat u kom je  biznismen Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, odlučio da proda nedovršenu vilu u tivatskom naselju  Krašići. Medenica je kuću prodao deceniju nakon što je dobio građevinsku dozvolu. Mediji su pisali o prekoračenju građevinske dozvole i optužbi mještana da je uzurpirao šetalište, zbog čega je prije godinu i po reagovala inspekcija.

Prema katastarskoj evidenciji, turski državljanin se kao vlasnik vile u Krašićima, kod Tivta, uknjižio početkom avgusta, a kao osnov sticanja navedena je kupovina. Riječ je o vili sa podrumom, suterenom i prizemljem, koja u osnovi ima 55 kvadrata i dvorište od 105 metara kvadratnih. Međutim, i dalje je ostao teret na troetažnu vilu – prekoračenje dozvoljene površine, koji je upisan na dupleks od 96 kvadrata u suterenu i nestambeni prostor od 71 kvadrat na prizemlju.

Pravni eksperti tvrde da se ništa ne mijenja u pogledu legalizacije objekta. Kupac, prema zakonu, nasljeđuje sva prava i obaveze u vezi sa građevinom, izuzev ako se ugovorom nijesu dogovorili drugačije. Objekat u postojećim gabaritima ne može biti legalizovan nezavisno od toga ko je vlasnik.

Medenica ima i ugovor o zajedničkoj izgradnji. Nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja je u julu 2012. godine, kada je na njegovom čelu bio Predrag Sekulić, izdalo građevinsku dozvolu za gradnju turističkih vila Medenici i njegovim partnerima – Radu Arsiću i Željku Koviniću. Dozvoljena je gradnja turističkih vila sa podrumom, suterenom i prizemljem, čija ukupna građevinska površina nadzemnih etaža je 259,92 kvadrata, a podruma 159,57.

U junu 2020. je Urbanističko-građevinska inspekcija, posredstvom izvršne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), kojim je tada, nakon ostavke ministra Pavla Radulovića, koordinirao premijer Marković, srušila bespravno izgrađene zidove na trasi javnog šetališta u Krašićima. Zidovi kojima je praktično prekinuto javno šetalište sagrađeni su ispred vila u izgradnji Medenice i njegovog poslovnog partnera, tivatskog biznismena Arsića. Prethodno je u aprilu te godine MANS podnio Višem državnom tužilaštvu u Podgorici krivične prijave protiv Medenice i Arsića, zbog sumnje da su uzurpirali dio državne svojine u Krašićima i na njoj nelegalno gradili.

,,Navedeno ukazuje na osnovanu sumnju da su Medenica i Arsić počinili krivična djela koja im se ovom prijavom stavljaju na teret, time sto su gradili objekte bez prijave i dokumentacije za građenje, ali i na tuđem (državnom) zemljištu”, pisalo je u prijavi kojom se Medenica i Arsić sumnjiče da su počinili krivična djela – ,,protivpravno zauzimanje zemljišta” i ,,građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje”.

Izgradnja u Krašićima godinama je bila predmet novinskih napisa, zbog urbanističkog haosa koji se tamo dešavao, jer su zgrade praktično ulazile u more. Nelegalna gradnja je doživjela ekspanziju tokom mandata ministra Branimira Gvozdenovića od novembra 2006. do 2010. Vrhovno državno tužilaštvo je samo u tom periodu od MANS-a dobilo tri krivične prijave protiv Gvozdenovića.

I guverner Centralne banke Radoje Žugić optuživan je zbog nelegalne gradnje u Tivtu. Bivša viceguvernerka Irena Radović je, u sudskom postupku protiv njega, iznijela detalje da je Žugić od nje tražio da stavi potpis na nelegalnu izgradnju objekta od skoro šest hiljada kvadratnih metara. Poslanik Pokreta za promjene (PZP) Nebojša Medojević je, nakon hapšenja Kovačevića, saopštio da i Žugić i Medenica imaju kuće u zoni morskog dobra.

Pored Tivta, veliko stjecište nelegalne gradnje je Ulcinj, odnosno Ada Bojana. MANS je zbog nelegalne gradnje u zoni morskog dobra na tom lokalitetu podnio  krivičnu prijavu protiv aktuelnog gradonačelnika Ulcinja Ljora Nrekića. MANS je dostavio krivične prijave i protiv Vladana Lakovića i Sabra Buzukovića bivših načelnika područne jedinice (PJ) Uprave policije Ulcinj, zbog sumnje da su, pojedinačno, tokom vršenja funkcije načelnika policije uzurpirali državno zemljište na  Bojani. Niko od njih još nije procesuiran.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, direktno nadležan za sprječavanje i sankcionisanje divlje gradnje  ima nelegalnu kuću u Budvi. On je javno priznao da je nelegalno gradio i da u toj kući sada živi njegov sin. I premijer Zdravko Krivokapić  je optuživan za divlju gradnju. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Petar Ivanović objelodanio je dokumente koji navodno dokazuju da  premijer u Bijeloj izdaje nelegalnu kuću od 143 kvadratna metra.

Možda u umiješanosti i pripadnika nove vlasti u divlju gradnju  leži odgovor zašto se toj zanimaciji još ne staje na kraj.

 

Carević najpoznatiji budvanski divlji graditelj

Trenutno najpoznatiji budvanski divlji graditelj je i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević. Istraživači Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) otkrili su da kompanija u vlasništvu  Carevića, preko pet godina uzurpira blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta u opštini Kotor. On je, kako navode, na državnoj zemlji napravio poljoprivredni kompleks, suprotno zakonu i bez građevinske dozvole.

Budva se, osim metropolom turizma, naziva i „metropolom divlje gradnje“. Među prvim većim aferama sa divljom gradnjom, desila se ona u tom gradu 2008. godine, kada je i donesena odluka da se divlja gradnja proglasi krivičnim djelom. Riječ je o izgradnji 20 ekskluzivnih vila, koje je u Zavali (Budva) gradila ruska Miraks grupa, a u projekat je navodno bio umiješan i tada visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović. Tadašnje Ministarstvo za ekonomski razvoj je zapečatilo radove zbog protivzakonite gradnje.

 

Zakon nije dao rezultate u legalizaciji

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata dosad nije dao nikakve rezultate na polju legalizacije, pa tako od 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju, u državi trenutno imamo svega 734 legalizovana objekta. Ukoliko se uzmu u obzir neformalni podaci o broju od 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, to znači da u prethodne dvije godine nijesmo uspjeli da legalizujemo nijedan odsto divljih objekata u državi.

Prema Izvještaju o stanju uređenja prostora za 2019. godinu najviše objekata bez građevinske dozvole nalazi  se u Podgorici – njih 17.142. Upotrebnu dozvolu na nivou glavnog grada nema 43 objekta, a prekoračenje je konstatovano kod 1.234.

Potom slijedi Ulcinj sa 4.754 objekta bez dozvole, dva bez upotrebne i sa 69 prekoračenja u gradnji. Na trećem mjestu po broju „divljih” objekata u državi jeste Bar, u kojem 4.723 zdanja nemaju građevinsku dozvolu.

U Herceg Novom 2.629 objekata nema građevinsku dozvolu, 85 upotrebnu, a na 171 je registrovano prekoračenje u dozvoljenoj gradnji. U Tivtu 2.363 objekta nemaju građevinsku dozvolu, 170 upotrebnu, a prekoračenje je konstatovano na 201 zdanju. Bijelo Polje ima 1.971 objekat sagrađen bez dozvole, a 124 bez upotrebne.

U Budvi je 1.271 objekat bez građevinske dozvole, 260 bez upotrebne, dok u Danilovgradu 1.099 objekata nema dozvolu za gradnju, a sedam za upotrebu. U Kotoru su 1.004 bez građevinske dozvole i 187 bez upotrebne. U Plavu 990 objekata nije građeno sa građevinskom dozvolom, dok upotrebnu nema jedan objekat.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo