Izdvojeno
VLAST I DRŽAVNE FINANSIJE – GODINU POSLIJE: Skuplji hljeb i jeftine igre

Vladino druženje sa medijima preklopilo sa skupštinskim zasjedanjem na kome su predstavnici budžetskih korisnika iznosili stavove o sredstvima koja su im, predloženim budžetom opredijeljena za narednu godinu. Tu priču Krivokapić i njegovi ministri nijesu željeli da čuju
Turistička privreda ostvarila je prihod od 700 miliona eura za devet mjeseci ove godine. To je slika naše ekonomije, pohvalio se premijer Zdravko Krivokapić na druženju sa saradnicima i novinarima povodom godišnjice formiranja njegovog kabineta. „Tvrdim da će ova Vlada ostati kao jedna od najuspješnijih u istoriji Crne Gore”, zaključio je premijer. Skromno.
Vlasnici Novog duvanskog kombinata prethodno su najavili obustavu proizvodnje u Crnoj Gori. Pridružio im se, koji dan kasnije, i Veselin Pejović najavljujući da će njegov Uniprom obustaviti proizvodnju aluminijuma u Dajbabama, nezadovoljan cijenom koju mu je Elektroprivreda ponudila za neophodnu struju („aluminijum je struja u čevrstom agregatnom stanju“, definisao je, precizno, jedan od direktora KAP-a, iz vremena dok je to zaista bio kombinat, a ne fabrika elektrolize).
Novinari su, potom, od ministra finansija Milojka Spajića zatražili da prokomentariše primjedbe esnafskog sindikata koji tvrdi kako će, zaživi li Vladin projekat Evropa sad, učitelji i nastavnici imati platu jedva nešto veću od higijeničarki (čistačica) u njihovim školama. Ministar je izbjegao odgovor izgovarajući se frazom da svako zaslužuju pristojnu platu. Šteta što nije iskoristio priliku da mladima – koje ovih dana revnosno pominje, objašnjavajući da je njegov kompletan angažman vođen željom da ih zadrži u Crnoj Gori – objasni da li je za njih bolje, u zemlji njegovih vizija, držati se knjige ili metle.
Sve su to žive slike crnogorske ekonomije. Samo je naš premijer riješio da se drži popularnih stihova „lažu fotografije, ja se ovih slika drugačije sjećam“ (Zlatan Stipešić Džiboni). Zato se druženje pemijera Krivokapića i njegovih saradnika sa medijima preklopilo sa skupštinskim zasjedanjem na kome su predstavnici državnih institucija, budžetskih korisnika, iznosili stavove o sredstvima koja su im, predloženim budžetom, opredijeljena za narednu, 2022. godinu. Iz Vlade su imali ideju da mediji njihov performans, začinjen pažljivo biranim podacima, probranim video materijalom i snimljenim izjavama, prođe bez novinarskih pitanja. Tek pod pritiskom medijske zajednice, su se predomislil, pa su svoju prvobitnu odluku opravdali „ranije preuzetim obavezama“. Kao da je neko drugi u njihovo ime birao termin za prezentaciju jednogodišnjeg učinka Vlade.
Da su bili u parlamentu, kao što nijesu, članovi Vlade mogli su čuti predstavnika četiri željeznička preduzeća (Prevoz, Montekargo, Infrastruktura i Održavanje) koji kaže da bi, zbog nedostatka novca iz državne kase, mogla biti ugrožena bezbjednost saobraćaja na crnogorskim prugama. Rane nesreće na Bioču dovoljno su svježe da takav stav ne može proći bez odjeka. I zvaničnog komenatara.
Zanimljiv je bio i podatak da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji planirani budžet, sa ovogodišnja tri miliona, smanjen na 900 hiljada. Onaj ko je u živom prenosu čuo taj podatak, nije bio u prilici da sazna kako, na drugom kanalu, zvaničnici Vlade najavljuju da će naredne godine turisti u Crnu Goru dolazit sa novih destinacija, uz očekivani prihod od milijardu eura. Ko će otvoriti ta tržišta nijesu rekli. Očito je, samo, da Nacionalna turistička organizacija za taj posao neće imati novca.
Nije tu kraj nelogičnostima. Dok su premijer i saradnici iz sektora bezbjednosti predstavljali aktuelnu Vladu kao nepokolebljivog borca protiv kriminala i korupcije, Mersad Mujević je u parlamentu, kao predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, obznanio kako je planirani budžet tog ministarstva za skoro četvrtinu manji od onoga što su tražili (123 miliona eura). Manje para za više muzike?
Ili je u pitanju nastavak obračuna premijera i njegovih, sve malobrojnijih, sljedbenika sa ministrom MUP-a Sergejom Sekulovićem i direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom. Zvanično, zbog navodne nelojalnosti iskazane tokom septembarskih događaja na Cetinju, u vrijeme ustoličenja mitropolita SPC-a Joanikija. Nezvanično, zbog toga što su neke policijske akcije, koje služe na ponos Crne Gore i kojima se Vlada na sav glas hvali, sproveli ne obavještavajući vrh izvršne vlasti. Što nijesu ni morali da urade. Ali je neko, izgleda, bio zatečen. I ljut. Pa, ako nema servilnosti neće biti ni para.
Nijesu se svi žalili na predloženi budžet.
Iz Ministarstva zdravlja pozdravljaju najavu povećanja zarada i ističu kako je projektovani kapitalni budžet namijenjen zdravstvu deset puta veći od ovogodišnjeg. Zadovoljni su i u Ministarstvu odbrane. „Ta (planirana) sredstva obezbjeđuju funkcionisanje resora i prijem novih vojnika po ugovoru i nastavak modernizacije Vojske Crne Gore (VCG)“, kazao je Veljko Mališić uz obavještenje da je u narednoj godini planiran prijem 100 novih vojnika po ugovoru. O kriterijumima za njihov prijem – naknadno.
Ni iz tužilaštva ili, kako ih premijer zove, „četvrte grane vlasti“ nijesu imali primjedbi na predloženi budžet. Ali ne zato što su zadovoljni, već zbog toga što u njihovo ime nema ko da progovori. Procedure nalažu da Vladi, u ime tužilaštva, budžet za narednu godinu predloži Tužilački savjet. Onda ga izvršna vlast, uz podrazumijevajući dijalog, pripodobi finansijskim mogućnostima. Ove godine tog prijedloga nije bilo, pošto Tužilački savjet nema kvorum za održavanje sjednice. Zato što parlamentarna većina nije u stanju da se dogovori o članovima Savjeta koje bira Skupština pod firmom „uglednih pravnika“. Tako su ostali uskraćeni za informaciju ko je napravio budžet tužilaštva. I šta tužioci misle o iznosu opredijeljenog novca.
Premijer se može izgovoriti činjenicom da nema ministra pravde. A nema ga zato što bježi iz parlamenta koji neće da glasa za Vladine prijedloge i inicijative. Osim u slučaju kada je to u njihovom ličnom interesu (osvajanje terena po dubini).
Druženja u Vladi i parlamentu ponudila su nam još pregršt zanimljivih detalja. Ministar finansija, recimo, i dalje u javni dug koji je zatekla ova Vlada računa i iznos obveznica (750 miliona) u čiju su emisiju on i njegov kolega Jakov Milatović uložili, kako reče, „nadljudske napore“. Zato ne pominje proces fiskalizacije, mada bi se svaka vlada pohvalila njegovom uspješnom implementacijom.
Da li je riječ o staljinističkom metodu brisanja sa zajedničkih fotografija saradnika koji su u međuvremenu postali nepodobni. Ili je problem u nastavku tog procesa koji podrazumijeva javne nabavke velike vrijednosti (laički: softver za praćenje i arhiviranje poslovnih aktivnosti poreskih obveznika). Gdje su se, tvrde obaviješteni, pojavila ozbiljna trvenja između finansijera i protagonista tog postupka.
Još jedna znakovita tišina. Na promociji Vladinih rezultata nije pomenuto osnivanje d.o.o Montenegro works, preduzeća koje, prema statutu koji je ljetos usvojila Vlada, treba da savjetuje i nadzire kompanije u većinskom vlasništvu države. Prema tom opisu, novoformirano preduzeće je prava adresa za aktuelni spor između Uniproma i EPCG. Da izvagaju, preračunaju i predlože (nalože) Elektroprivredi cijenu struje koju može ponuditi vlasnicima KAP-a. Kad ono – ništa.
Izostala je i informacija o tome kada će Vlada parlamentu vratiti zakone iz svog reformskog paketa, koje je u međuvremenu povukla iz procedure. Nakon što se ispostavilo da su oni na koje se planirane zakonske izmjene odnose, za taj novitet saznali iz medija. Ministar Spajić je, u prvom momentu, insisitirao da taj paket mora biti razmatran po principu sve ili ništa. Onda je njegov dio povučen iz procedure. Znači li da je u Skupštini ostalo ništa?
Početkom sljedeće nedjelje u parlamentu počinje rasprava o nepovjerenju Vladi. Preživi li Krivokapićev kabinet, slijedi jednako neizvjesna rasprava o budžetu. Dio vladajuće većine najavljuje da neće podržati Vladin prijedlog. Odnosno, u najboljem slučaju, da će insistirati na tome da on bude suštinski izmijenjen.
U međuvremenu, pekari traže poskupljenje hljeba. Brašno je, kažu, postalo skuplje od njihovih proizvoda. Toliko o hljebu. Igara neće faliti.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
ZAŠTO GUBIMO STOTINE MILIONA IZ EVROPSKIH FONDOVA: Partijska pamet

Partijski apetiti razlog su oslabljene administracije koja nije sposobna da povuče dovoljno sredstava iz evropskih fondova, ali i vlasti koja po istom tom ključu planira infrastrukturne projekte i koči reforme. Kako prije avgusta 2020, tako i danas
Prošlo je gotovo neprimjetno. U ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije (EK) navodi se da je Crna Gora izgubila grant od skoro pola miliona eura (400.000), za izgradnju migrantskog centra u Božaju. Iako su iz Brisela i u prošlogodišnjem izvještaju podsjetili da se sa tim poslom kasni. Očito, nije pomoglo.
“Crna Gora nije na vrijeme pripremila tendersku dokumentaciju, zbog čega nije došlo do realizacije tog projekta“, navodi se u Izvještaju. U međuvremenu, konstatuje EK, iz državnog budžeta izdvojeno je 640.000 eura za povećanje i renoviranje postojećih kapaciteta centara za migrante. U prevodu, crnogorski građani platili su nesposobnost vlasti i administracije. Koja se tim povodom nije ni oglasila. Za izgubljeni grant ne bi ni saznali da nije bilo izvještaja Evropske komisije.
Uobičajeno, Brisel i ove godine konstatuje brojna kašnjenja u razvoju saobraćajne i energetske infrasktrukture.To, upozoravaju, ukazuje na „slabost u izradi projekata, donošenju odluka i sposobnosti upravljanja“. EK konstatuje da se moraju razviti „institucionalne politike za zadržavanje i zapošljavanje kvalifikovanog kadra za upravljanje infrastrukturnim projektima“.
Nijesu to jedina upozorenja. U Izvještaju za 2023. godine, konstatuje se u okviru poglavlja koje se tiče poljoprivrede, a koje posebno zavisi o evropskih fondova i sledeće: “U narednom periodu Crna Gora treba da ubrza trošenje fondova EU u okviru IPARD II kako bi se izbeglo poništavanje obaveza i započela implementaciju IPARD III programa”.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
PLJEVALJSKA DF VLAST – ČUVARI NAJGORE ĐUKANOVIĆEVE BAŠTINE: Srpstvo buja dok grad propada

Pljevaljska lokalna vlast nastavlja praksu ograđivanja ulica i trgova imenima ljudi čiji životi se dovode u vezu sa percipiranom borbom za srpstvo. I velikosrpstvo
Prije nedjelju dana je osvanula vijest da će Savjet za davanje naziva ulica i trgova Opštine Pljevlja u skupštinsku proceduru poslati prijedlog da se Bobovska ulica u naselju Balibegovo brdo preimenuje u Ulicu pilota Eldina Hrapovića. Poručnik Hrapović, rođeni Pljevljak, je bio među tri prve žrtve kratkotrajnog slovenačkog rata kada je njihov helikopter oboren iznad Ljubljane 27.juna 1991. Još jedna ulica u Pljevljima treba dobiti ime po sugrađaninu Vukomanu Vulu Tešoviću, koji je kao vojnik na odsluženju vojnog roka poginuo na karauli Košare 10. maja 1999. tokom ratnog sukoba na Kosovu.
Ovim imenovanjima pljevaljska lokalna vlast nastavlja praksu ograđivanja ulica i trgova imenima ljudi čiji životi se dovode u vezu sa percipiranom borbom za srpstvo. Dok su dvojica gorepomenutih, osobe nespornih biografija, silom prilika akteri dešavanje iz 90-tih, mnogi drugi „heroji“ su i te kako problematični. Glavna ulica u Pljevljima već 20 i nešto godina nosi ime srbijanskog i jugoslovenskog kralja Petra I Karađorđevića,. Ulica koje je siječe je nazvana po Nikoli Pašiću, dugogodišnjem premijeru Kraljevine Srbije. Obojica su tvorci krvave post-Versajske Jugoslavije pod velikosrpskom dominacijom u kojoj je nasilno nestala Crna Gora kao država. Nesrpski narodi su takođe gaženi i porobljeni u ime srbijanske dinastije „oslobodilaca i ujedinitelja“.
Najblamantniji Pljevljak čije ime „krasi“ raskrsnicu koja će biti pretvorena u trg sa bistom je drugi patrijarh Srpske crkve (SPC) od njenog osnivanja, Varnava Rosić koji je na tom mjestu bio od 1930 do 1937. godine. Nedugo pošto je izabran za gradonačelnika krajem aprila ove godine, dr Dario Vraneš iz Nove srpske demokratije je podržao ranije zahtjeve ne samo prosrbijanskih stranaka, već i opstinskog odbora navodno građanskih Demokrata (još 2017.god.) i odbornika Ermina Harbića (2019.godine.) iz DPS-a.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000
Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.
Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.
Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.
Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.
Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada. ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
Izdvojeno1 sedmica
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
INTERVJU1 sedmica
DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem
-
DRUŠTVO2 sedmice
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to
-
DRUŠTVO3 sedmice
KO ĆE DA PLATI 300.000 EURA: Sječa direktora škola dolazi na naplatu