Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLAST I DRŽAVNE FINANSIJE – GODINU POSLIJE: Skuplji hljeb i jeftine igre

Objavljeno prije

na

Vladino druženje sa medijima preklopilo sa skupštinskim zasjedanjem na kome su predstavnici budžetskih korisnika iznosili stavove o sredstvima koja su im, predloženim budžetom opredijeljena za narednu godinu. Tu priču Krivokapić i njegovi ministri nijesu željeli da čuju

 

Turistička privreda ostvarila je prihod od 700 miliona eura za devet mjeseci ove godine. To je slika naše ekonomije, pohvalio se premijer Zdravko Krivokapić na druženju sa saradnicima i novinarima povodom godišnjice formiranja njegovog kabineta. „Tvrdim da će ova Vlada ostati kao jedna od najuspješnijih u istoriji Crne Gore”, zaključio je premijer. Skromno.

Vlasnici Novog duvanskog kombinata prethodno su najavili obustavu proizvodnje u Crnoj Gori. Pridružio im se, koji dan kasnije, i Veselin Pejović najavljujući da će njegov Uniprom obustaviti proizvodnju aluminijuma u Dajbabama, nezadovoljan cijenom koju mu je Elektroprivreda ponudila za neophodnu struju („aluminijum je struja u čevrstom agregatnom stanju“, definisao je, precizno, jedan od direktora KAP-a, iz vremena dok je to zaista bio kombinat, a ne fabrika elektrolize).

Novinari su, potom, od ministra finansija Milojka Spajića zatražili da prokomentariše primjedbe esnafskog sindikata koji tvrdi kako će, zaživi li Vladin projekat Evropa sad, učitelji i nastavnici imati platu jedva nešto veću od higijeničarki (čistačica) u njihovim školama. Ministar je izbjegao odgovor izgovarajući se frazom da svako zaslužuju pristojnu platu. Šteta što nije iskoristio priliku da mladima –  koje ovih dana revnosno pominje, objašnjavajući da je njegov kompletan angažman vođen željom da ih zadrži u Crnoj Gori – objasni da li je za njih bolje, u zemlji njegovih vizija, držati se knjige ili metle.

Sve su to žive slike crnogorske ekonomije. Samo je  naš premijer riješio da se drži popularnih stihova „lažu fotografije, ja se ovih slika drugačije sjećam“ (Zlatan Stipešić Džiboni). Zato se druženje pemijera Krivokapića i njegovih saradnika  sa medijima preklopilo sa skupštinskim zasjedanjem na kome su predstavnici državnih institucija, budžetskih korisnika, iznosili stavove o sredstvima koja su im, predloženim budžetom, opredijeljena za narednu, 2022. godinu. Iz Vlade su  imali ideju da mediji njihov performans, začinjen pažljivo biranim podacima, probranim video materijalom i snimljenim izjavama, prođe bez novinarskih pitanja. Tek  pod pritiskom medijske zajednice,  su se predomislil, pa su svoju prvobitnu odluku opravdali „ranije preuzetim obavezama“. Kao da je neko drugi u njihovo ime birao termin za prezentaciju jednogodišnjeg učinka Vlade.

Da su bili u parlamentu, kao što nijesu, članovi Vlade mogli su čuti predstavnika četiri željeznička preduzeća (Prevoz, Montekargo, Infrastruktura i Održavanje) koji kaže da bi, zbog nedostatka novca iz državne kase, mogla biti ugrožena bezbjednost saobraćaja na crnogorskim prugama. Rane nesreće na Bioču dovoljno su svježe da takav stav ne može proći bez odjeka. I zvaničnog komenatara.

Zanimljiv je bio i podatak da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji planirani budžet, sa ovogodišnja tri miliona, smanjen na 900 hiljada. Onaj ko je u živom prenosu čuo taj podatak, nije bio u prilici da sazna kako, na drugom kanalu, zvaničnici Vlade najavljuju da će naredne godine turisti u Crnu Goru dolazit sa novih destinacija, uz očekivani prihod od milijardu eura. Ko će otvoriti ta tržišta nijesu rekli. Očito je, samo, da Nacionalna turistička organizacija za taj posao neće imati novca.

Nije tu kraj nelogičnostima. Dok su premijer i  saradnici iz sektora bezbjednosti predstavljali aktuelnu Vladu kao nepokolebljivog borca protiv kriminala i korupcije, Mersad Mujević je u parlamentu, kao predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, obznanio kako je planirani budžet tog ministarstva za skoro četvrtinu manji od onoga što su tražili (123 miliona eura). Manje para za više muzike?

Ili je u pitanju nastavak obračuna premijera i njegovih, sve malobrojnijih, sljedbenika sa ministrom MUP-a Sergejom Sekulovićem i  direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom. Zvanično, zbog navodne nelojalnosti iskazane tokom septembarskih događaja na Cetinju, u vrijeme ustoličenja mitropolita SPC-a Joanikija. Nezvanično, zbog toga što su neke policijske akcije, koje služe na ponos Crne Gore i kojima se Vlada na sav glas hvali, sproveli ne obavještavajući vrh izvršne vlasti. Što nijesu ni morali da urade. Ali je neko, izgleda, bio zatečen. I ljut. Pa, ako nema servilnosti neće biti ni para.

Nijesu se svi žalili na predloženi budžet.

Iz Ministarstva zdravlja pozdravljaju najavu povećanja zarada i ističu kako je projektovani kapitalni budžet namijenjen zdravstvu deset puta veći od ovogodišnjeg. Zadovoljni su i u Ministarstvu odbrane. „Ta  (planirana) sredstva obezbjeđuju funkcionisanje resora i prijem novih vojnika po ugovoru i nastavak modernizacije Vojske Crne Gore (VCG)“, kazao je Veljko Mališić uz obavještenje da je u narednoj godini planiran prijem 100 novih vojnika po ugovoru. O kriterijumima za njihov prijem – naknadno.

Ni iz tužilaštva ili, kako ih premijer zove, „četvrte grane vlasti“ nijesu imali primjedbi na predloženi budžet. Ali ne zato što su zadovoljni, već zbog toga što u njihovo ime nema ko da progovori. Procedure nalažu da Vladi, u ime tužilaštva, budžet za narednu godinu predloži Tužilački savjet. Onda ga izvršna vlast, uz podrazumijevajući dijalog, pripodobi finansijskim mogućnostima. Ove godine tog prijedloga nije bilo, pošto Tužilački savjet nema kvorum za održavanje sjednice. Zato što parlamentarna većina nije u stanju da se dogovori o članovima Savjeta koje bira Skupština pod firmom „uglednih pravnika“. Tako su ostali uskraćeni za informaciju ko je napravio budžet tužilaštva. I šta tužioci misle o iznosu opredijeljenog novca.

Premijer se može izgovoriti činjenicom da nema ministra pravde. A nema ga zato što bježi iz parlamenta koji neće da glasa za Vladine prijedloge i inicijative. Osim u slučaju kada je to u njihovom ličnom interesu (osvajanje terena po dubini).

Druženja u Vladi i parlamentu ponudila su nam još pregršt zanimljivih detalja. Ministar finansija, recimo, i dalje u javni dug koji je zatekla ova Vlada računa i iznos obveznica (750 miliona) u čiju su emisiju on i njegov kolega Jakov Milatović uložili, kako reče, „nadljudske napore“. Zato ne pominje proces fiskalizacije, mada bi se svaka vlada pohvalila njegovom uspješnom implementacijom.

Da li je riječ o staljinističkom metodu brisanja sa zajedničkih fotografija  saradnika koji su u međuvremenu postali nepodobni. Ili je problem u nastavku tog procesa koji podrazumijeva javne nabavke velike vrijednosti (laički: softver za praćenje i arhiviranje poslovnih aktivnosti poreskih obveznika). Gdje su se, tvrde obaviješteni, pojavila ozbiljna trvenja između finansijera i protagonista tog postupka.

Još jedna znakovita tišina. Na promociji Vladinih rezultata nije pomenuto osnivanje d.o.o Montenegro works, preduzeća koje, prema statutu koji je ljetos usvojila Vlada, treba da savjetuje i nadzire kompanije u većinskom vlasništvu države. Prema tom opisu, novoformirano preduzeće je prava adresa za aktuelni spor između Uniproma i EPCG. Da izvagaju, preračunaju i predlože (nalože) Elektroprivredi cijenu struje koju može ponuditi vlasnicima KAP-a. Kad ono – ništa.

Izostala je i informacija o tome kada će Vlada parlamentu vratiti zakone iz svog reformskog paketa, koje je u međuvremenu povukla iz procedure. Nakon što se ispostavilo da su oni na koje se planirane zakonske izmjene odnose, za taj novitet saznali iz medija. Ministar Spajić je, u prvom momentu, insisitirao da taj paket mora biti razmatran po principu sve ili ništa. Onda je njegov dio povučen iz procedure. Znači li da je u Skupštini ostalo ništa?

Početkom sljedeće nedjelje u parlamentu počinje rasprava o nepovjerenju Vladi. Preživi li Krivokapićev kabinet, slijedi jednako neizvjesna rasprava o budžetu. Dio vladajuće većine najavljuje da neće podržati Vladin prijedlog. Odnosno, u najboljem slučaju, da će insistirati na tome da on bude suštinski izmijenjen.

U međuvremenu, pekari traže poskupljenje hljeba. Brašno je, kažu, postalo skuplje od njihovih proizvoda. Toliko o hljebu. Igara neće faliti.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo