Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZBOR DIREKTORA U ZAVODU ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ: Diskriminacija i na konkursu

Objavljeno prije

na

Sabahudin Pupović, specijalista interne medicine tvrdi da je njegov protivkandidat za direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković, koji je doskora bio v.d. direktora ove ustanove, za sebe naštelovao konkurs. Sve to je aminovalo Ministarstvo zdravlja. Pupović se žalio Upravnoj inspekciji i Ombusmanu, a najavljuje i tužbu

 

Ministarstvo zdravlja je krajem prošlog mjeseca za direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć imenovalo Vuka Nikovića, dotadašnjeg v.d. ove ustanove.

Pored Nikovića, koji je specijalista urgentne medicine, na konkursu za ovo mjesto se prijavio i Sabahudin Pupović, specijalista interne medicine. Ministarstvo zdravlja je odbilo Pupovića jer ne ispunjava ,,poseban uslov” a to je da je specijalista urgentne medicine.

I prije imenovanja Ministarstva zdravlja, Pupović je zbog uslova na konkursu uputio pritužbe Upravnoj inspekciji i Ombusmanu zbog diskriminacije.

Zavod je pod v.d. vođstvom Nikovića u avgustu donio Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. I nacrtao uslov da direktor izađe iz v.d. stanja – za mjesto direktora predviđen je uslov da to bude isključivo specijalista urgentne medicine.

,,Takvim konkursom, koji ima za cilj da njemu lično obezbijedi lakši izbor na funkciju, isključene su kolege drugih specijalnosti uključujući one koje se tiču rada, organizacije i menadžmenta u zdravstvu, ali i kolege drugih specijalnosti koje su jednako kvalifikovane da obavljaju ovu, prevashodno menadžersku poziciju”, naveo je Pupović u pritužbi.

On ovaj uslov naziva apsurdnim i navodi da se na čelu puno ozbiljnijih sistema nalaze ljekari različitih specijalnosti – Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović, specijalista neurolog, ili direktor Urgentnog centra dr Nebojša Brnović, specijalista interne medicine…

,,Vjerujem da je ovakvo postupanje JZU ZHMPCG diskriminatorsko, te da jedino ima za cilj da obezbijedi da sadašnji v.d. direktora što lakše postane direktor ove institucije, a da se druge kolege ljekari diskriminišu zbog nemogućnosti prijave na konkurs”, navodi Pupović i traži od Upravne inspekcije i Ombusmana da preduzmu aktivnosti koje bi dovele do zakonitog Pravilnika i konkursa za izbor direktora.

Iz Zavoda su Monitoru odgovorili da je sve bilo po zakonu i Pravilniku. ,,Konkurs za izbor direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć raspisan je u skladu sa uslovima utvrđenim Pravilnikom o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta broj: 7991/1 od 12. 08. 2021. godine na koji je Ministarstvo zdravlja Crne Gore dalo saglasnost 16. avgusta 2021. godine pod brojem: 1-502/21-1127/8. Aktuelnom sistematizacijom jasno su propisani uslovi za zasnivanje radnog odnosa za svako radno mjesno, a samim tim precizno su navedeni i uslovi za obavljanje poslova radnog mjesta direktora Zavoda. Svako ko je ispunjavao uslove propisane sistematizacijom, mogao se prijaviti na konkurs koji je trajao petnaest dana”.

Iz Zavoda i Ministarstva zdravlja Monitoru nijesu odgovorili da li su raniji Pravilnici predviđali ovako preciznu odredbu i uslov da direktor mora biti specijalista urgentne medicine.

Bivša vlast je, nakon izbornog poraza, na mjesto direktora Zavoda postavila specijalistu interne medicine Suada Numanovića, koji je bio poznatiji kao poslanik DPS-a i bivši ministar rada i socijalnog staranja. I tada Pupović kao protivkandidat nije prošao, kao ni hirurg Urgentnog centra Vesna Mitrić-Lakušič.

Zavodom je osnovan 2009. godine i do septembra prošle godine na njegovom čelu je bio Saša Stefanović. Da određenih pomaka ima pokazuju novinski članci iz 2014. kada su se ljekari Ognjen Novosel i Novak Praščević žalili na odluku Upravnog odbora Zavoda, kojom je Saša Stefanović ponovo izabran za direktora, tvrdeći da oni imaju bolje kvalifikacije. Novosel je naveo da konkurs za direktora nije bio dostupan na internetu, što je za cilj imalo da se za njega ne sazna. Sada je to mnogo transparentnije, sa jasno preciziranim ,,posebnim uslovima”.

Doktora Pupovića je bivši direktor Stefanović otpustio u oktobru 2018. Formalni razlog je bio što je iskoristio godišnji odmor. Korišćenje godišnjeg odmora, koji je tadašnja uprava Zavoda vodila kao neopravdane izostanke, bio je samo povod. Motiv je bio to što su Pupović  i više njegovih kolega više puta javno upozoravali na teške uslove za rad i tražio od menadžmenta Zavoda, ali i tadašnjeg Ministarstva zdravlja da se posvete rješavanju nagomilanih problema.

Nakon dvije godine – Vrhovni sud je potvrdio odluke Osnovnog suda u Plavu i Višeg u Bijelom Polju da je Pupović, a prije otkaza i rukovodilac plavske Hitne pomoći, nezakonito otpušten. Ipak, tadašnji direktor Stefanović nije ispoštovao odluke Osnovnog i Višeg suda da Pupovića vrati na prethodno radno mjesto, već ga je rasporedio u andrijevačku jedinicu Hitne pomoći. Nakon toga Pupović je dao otkaz u Zavodu.

Pored Pupovića, na meti tadašnje uprave našle su se i njegove kolege koje su ga podržavale u nastojanju da se poboljšaju uslovi rada. O problemima i zloupotrebana u Zavodu u medijima su govorili mnogi doktori. Sam Pupović je više puta isticao da zbog svega toga ,,treba ispitati rad bivšeg direktora”.

,,Bilo je očekivanja, ali u posljednjih godinu dana ništa nije urađeno”, kaže Pupović za Monitor. On navodi da kao i za vrijeme bivšeg direktora stanje nije poboljšano, te je i dalje hodnik najveća ordinacija u Plavu, da u tom gradu šoferi Hitne pomoći spavaju u kombiju, a da na primjer u Nikšiću i dalje nemaju vozila pa da pomoć traže od vatrogasaca i policije. ,,Sve je ostalo isto. Nije napravljena revizija poslovanja bivše uprave, niti su ispitane sumnjive diplome. Iako smo se nadali boljitku, do njega nije došlo”, zaključuje Pupović.

Očekuje da dobije odgovore od Upravne inspekcije i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. I najavljuje tužbu zbog diskriminatorskog konkursa.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NI U CRNOJ GORI NEMA MJESTA ZA LUKAŠENKOVE KRITIČARE: Za naš MUP Bjelorusija je demokratska država

Objavljeno prije

na

Objavio:

U rješenju MUP-a Crne Gore koje je potpisao Radovan Popović, pomoćnik ministra Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance izgleda da je Bjelorusija demokratska država u kojoj je život bezbjedan i prepun mogućnosti. U Popovićevom rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5.juna ove godine, odbija se zahtjev za međunarodnu zaštitu bjeloruskom državljaninu V.I jer „ne postoji opravdan strah od progona“ u matičnoj zemlji

 

Nedavno je Viši sud u Beogradu ponovo presudio da se Andrej Gnjot, bjeloruski reditelj, novinar i opozicioni aktivista treba izručiti totalitarnom režimu u Minsku na osnovu Interpolove potjernice koje su bjeloruske vlasti raspisale za njim. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 30. oktobra prošle godine gdje je sletio iz Tajlanda. Bjelorusiju je napustio u junu 2021. godine nakon što je doznao da mu Lukašenkova zloglasna tajna služba sprema procesuiranje zbog veza sa opozicijom. Gnjot se formalno tereti za utaju poreza od oko 300 hiljada eura. U zemlji nikada nije dobio poziv za saslušanje po tom osnovu. Utaju je navodno vršio između 2012. i 2018. godine na osnovu zakona koji je donešen tek 2019.  Gnjot je te optužbe odbacio kao “politički motivirane”. Jedan je od osnivača Slobodnog udruženja sportista Bjelorusije (SUSB) osnovanog nakon pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020.,  koji su doveli do masovnih protesta građana i krvave represije režima čiji najbliži saveznik je Putinova Rusija. SUSB je svojom kampanjom uspio da se Bjelorusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet obustavi finansije bjeloruskom Nacionalnom olimpijskom komitetu, na čijem je čelu bio predsjednik Lukašenko, o čemu je Monitor već pisao. Diktator se osvetio SUSB-u tako što ga je proglasio za „ekstremističku organizaciju“. Advokat udruženja Aleksandar Danilevič je osuđen na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima udruženja osim Gnjota koji je pobjegao.

U prvoj presudi Višeg suda od 7. decembra 2023. odlučeno je da Gnjot bude izručen. Sud je odbio da Gnjota uopšte i sasluša na optužbi protiv njega.  Početkom marta ove godine Apelacioni sud je poništio odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. Ipak, 13. juna je pročitana ista presuda na koju je novinar već najavio žalbu. Jedina dobra vijest je što je Gnjotu početkom juna sedmomjesečni boravak u CZ-u zamijenjen kućnim pritvorom i nanogicom u garsonjeri od 20 kvadrata na Vračaru. Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava su osudile presudu i pozvale vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prekinu progon političkih protivnika Minska i Moskve koji su potražili utočište u Srbiji.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo