Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZBOR DIREKTORA U ZAVODU ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ: Diskriminacija i na konkursu

Objavljeno prije

na

Sabahudin Pupović, specijalista interne medicine tvrdi da je njegov protivkandidat za direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković, koji je doskora bio v.d. direktora ove ustanove, za sebe naštelovao konkurs. Sve to je aminovalo Ministarstvo zdravlja. Pupović se žalio Upravnoj inspekciji i Ombusmanu, a najavljuje i tužbu

 

Ministarstvo zdravlja je krajem prošlog mjeseca za direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć imenovalo Vuka Nikovića, dotadašnjeg v.d. ove ustanove.

Pored Nikovića, koji je specijalista urgentne medicine, na konkursu za ovo mjesto se prijavio i Sabahudin Pupović, specijalista interne medicine. Ministarstvo zdravlja je odbilo Pupovića jer ne ispunjava ,,poseban uslov” a to je da je specijalista urgentne medicine.

I prije imenovanja Ministarstva zdravlja, Pupović je zbog uslova na konkursu uputio pritužbe Upravnoj inspekciji i Ombusmanu zbog diskriminacije.

Zavod je pod v.d. vođstvom Nikovića u avgustu donio Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. I nacrtao uslov da direktor izađe iz v.d. stanja – za mjesto direktora predviđen je uslov da to bude isključivo specijalista urgentne medicine.

,,Takvim konkursom, koji ima za cilj da njemu lično obezbijedi lakši izbor na funkciju, isključene su kolege drugih specijalnosti uključujući one koje se tiču rada, organizacije i menadžmenta u zdravstvu, ali i kolege drugih specijalnosti koje su jednako kvalifikovane da obavljaju ovu, prevashodno menadžersku poziciju”, naveo je Pupović u pritužbi.

On ovaj uslov naziva apsurdnim i navodi da se na čelu puno ozbiljnijih sistema nalaze ljekari različitih specijalnosti – Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović, specijalista neurolog, ili direktor Urgentnog centra dr Nebojša Brnović, specijalista interne medicine…

,,Vjerujem da je ovakvo postupanje JZU ZHMPCG diskriminatorsko, te da jedino ima za cilj da obezbijedi da sadašnji v.d. direktora što lakše postane direktor ove institucije, a da se druge kolege ljekari diskriminišu zbog nemogućnosti prijave na konkurs”, navodi Pupović i traži od Upravne inspekcije i Ombusmana da preduzmu aktivnosti koje bi dovele do zakonitog Pravilnika i konkursa za izbor direktora.

Iz Zavoda su Monitoru odgovorili da je sve bilo po zakonu i Pravilniku. ,,Konkurs za izbor direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć raspisan je u skladu sa uslovima utvrđenim Pravilnikom o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta broj: 7991/1 od 12. 08. 2021. godine na koji je Ministarstvo zdravlja Crne Gore dalo saglasnost 16. avgusta 2021. godine pod brojem: 1-502/21-1127/8. Aktuelnom sistematizacijom jasno su propisani uslovi za zasnivanje radnog odnosa za svako radno mjesno, a samim tim precizno su navedeni i uslovi za obavljanje poslova radnog mjesta direktora Zavoda. Svako ko je ispunjavao uslove propisane sistematizacijom, mogao se prijaviti na konkurs koji je trajao petnaest dana”.

Iz Zavoda i Ministarstva zdravlja Monitoru nijesu odgovorili da li su raniji Pravilnici predviđali ovako preciznu odredbu i uslov da direktor mora biti specijalista urgentne medicine.

Bivša vlast je, nakon izbornog poraza, na mjesto direktora Zavoda postavila specijalistu interne medicine Suada Numanovića, koji je bio poznatiji kao poslanik DPS-a i bivši ministar rada i socijalnog staranja. I tada Pupović kao protivkandidat nije prošao, kao ni hirurg Urgentnog centra Vesna Mitrić-Lakušič.

Zavodom je osnovan 2009. godine i do septembra prošle godine na njegovom čelu je bio Saša Stefanović. Da određenih pomaka ima pokazuju novinski članci iz 2014. kada su se ljekari Ognjen Novosel i Novak Praščević žalili na odluku Upravnog odbora Zavoda, kojom je Saša Stefanović ponovo izabran za direktora, tvrdeći da oni imaju bolje kvalifikacije. Novosel je naveo da konkurs za direktora nije bio dostupan na internetu, što je za cilj imalo da se za njega ne sazna. Sada je to mnogo transparentnije, sa jasno preciziranim ,,posebnim uslovima”.

Doktora Pupovića je bivši direktor Stefanović otpustio u oktobru 2018. Formalni razlog je bio što je iskoristio godišnji odmor. Korišćenje godišnjeg odmora, koji je tadašnja uprava Zavoda vodila kao neopravdane izostanke, bio je samo povod. Motiv je bio to što su Pupović  i više njegovih kolega više puta javno upozoravali na teške uslove za rad i tražio od menadžmenta Zavoda, ali i tadašnjeg Ministarstva zdravlja da se posvete rješavanju nagomilanih problema.

Nakon dvije godine – Vrhovni sud je potvrdio odluke Osnovnog suda u Plavu i Višeg u Bijelom Polju da je Pupović, a prije otkaza i rukovodilac plavske Hitne pomoći, nezakonito otpušten. Ipak, tadašnji direktor Stefanović nije ispoštovao odluke Osnovnog i Višeg suda da Pupovića vrati na prethodno radno mjesto, već ga je rasporedio u andrijevačku jedinicu Hitne pomoći. Nakon toga Pupović je dao otkaz u Zavodu.

Pored Pupovića, na meti tadašnje uprave našle su se i njegove kolege koje su ga podržavale u nastojanju da se poboljšaju uslovi rada. O problemima i zloupotrebana u Zavodu u medijima su govorili mnogi doktori. Sam Pupović je više puta isticao da zbog svega toga ,,treba ispitati rad bivšeg direktora”.

,,Bilo je očekivanja, ali u posljednjih godinu dana ništa nije urađeno”, kaže Pupović za Monitor. On navodi da kao i za vrijeme bivšeg direktora stanje nije poboljšano, te je i dalje hodnik najveća ordinacija u Plavu, da u tom gradu šoferi Hitne pomoći spavaju u kombiju, a da na primjer u Nikšiću i dalje nemaju vozila pa da pomoć traže od vatrogasaca i policije. ,,Sve je ostalo isto. Nije napravljena revizija poslovanja bivše uprave, niti su ispitane sumnjive diplome. Iako smo se nadali boljitku, do njega nije došlo”, zaključuje Pupović.

Očekuje da dobije odgovore od Upravne inspekcije i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. I najavljuje tužbu zbog diskriminatorskog konkursa.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo