Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO PROVJERAVA FIRMU SIMON VOJAŽ I VLASNIKA MEHMEDA ADROVIĆA: Funkcionera DPS prijavio partner iz Luksemburga

Objavljeno prije

na

Simon Bernard je krivičnu prijavu protiv Mehmeda Adrovića, suvlasnika u najvećoj autoprevoznoj kompaniji na sjeveru države – Simon Vojaž, podnio tereteći ga za zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima

 

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama pokrenulo je izviđaj po krivičnoj prijavi protiv visokog funkcionera Demokratske partije socijalista Mehmeda Meše Adrovića, koju je podnio državljanin Luksemburga Simon Bernard posredstvom advokata u Crnoj Gori.

To je Monitoru potvrdio tužilac i portparol ovog tužilaštva Marko Bojović, koji je kazao da se radi na prikupljanju dokaza.

„Primili smo krivičnu prijavu protiv Mehmeda Adrovića i sada je sve u fazi izviđaja” – rekao je Bojović.

Bernard je krivičnu prijavu protiv Adrovića, suvlasnika u najvećoj autoprevoznoj kompaniji na sjeveru države Simon Vojaž, podnio tereteći ga za zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima.

Krivičnom prijavom, u koju je Monitor imao uvid, tereti se i Dalisa Adrović, za koju se tvrdi da je Mehmedova kćerka i da je znala da su faslifikovana dokumenta kada je preuzela funkciju izvršnog direktora privrednog društva.

Adrović, međutim, odbacuje sve navode iz krivične prijave i sumnja u njenu autentičnost, između ostalog i zbog grešaka koje su u njoj navedene.

„Dalisa nije moja kćerka već supruga, i nije tačan datum rođenja koji se može zaključiti iz matičnog broja iz krivične prijave” – rekao je Adrović.

Bernard preko svog advokata navodi da je zajedno Mehmedom Adrovićem 2004. godine osnovao DOO Simon Voyages u kojem je bio suosnivač i izvršni direktor, a Adrović suosnivač, o čemu postoji podatak u Centralnom registru privrednih subjekata.

„Zloupotrebom svojih ovlašćenja u privrednom društvu, bez znanja Simon Bernarda, Mehmed Adrović je donosio odluke i potpisivao ih u ime Simon Bernarda, svjesno falsifikujući njegov potpis. Mimo njegovog znanja i volje je 2006. donio odluku kojom je sebe imenovao za izvršnog direktora privrednog društva. Za sve to vrijeme Simon Bernard nije znao šta se dešava u privrednom društvu niti je izvještavan o poslovanju istog” – navodi Bernardov advokat Admir Hajdarović.

Prema krivičnoj prijavi, Bernard je ove godine iz novinskih članaka koji su objavljeni u crnogorskim medijima, saznao da je privredno društvo praktično dovedeno do ruba egzistencije i da je prezaduženo.

„Bernard je siguran da je Mehmed Adrović svojim zloupotrebama položaja doveo društvo u položaj prezaduženosti pa u tom pravcu predlaže da se sprovede vještačenje po vještaku finasijske struke koji bi uvidom u cjelokupno poslovanje privrednog društva utvrdio postojanje svih malverzacija koje je u toku poslovanja učinio Adrović” – zatraženo je u krivičnoj prijavi koja je predata ODT u Beranama.

Takođe se tvrdi da su sve odluke koje su donešene u privrednom društvu, a za koje je potrebno da budu donešene od strane oba osnivača, falsifikovane.

„Ovo iz razloga što Simon Bernard nikada nije niti jednu potpisao niti je sa bilo kojom odlukom upoznat. Koliki je broj odluka falsifikovan i njihova sadržina, biće utvrđeno uvidom u dokumentaciju Simon Voyages koju treba pribaviti po službenoj dužnosti” – prelaže Bernardov advokat Osnovnom državnom tužiocu.

U prijavi se navodi i da je u januaru 2018. godine Adrović bez znanja Bernarda donio odluku kojom je za izvršnog direktora imenovao kćerku Dalisu.

„Potpis Simon Bernarda na odluci je flasifikovan i isti nije ni znao da je došlo do promjene izvršnog direktora. Ova odluka je dostavljena Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore koji je postupio po istoj” – kaže se u prijavi.

Bernard je prema krivičnoj prijavi iz medija saznao i da je Adrović podizao kredite kod banaka za koje je garantova imovinom privrednog društva Simon Voyage, a sve se to, kako predlaže njegov advokat, može utvrditi iz dokumentacije privrednog društva koja se nalazi kod Centralnog registra privrednih subjekata i vještačenjima koja će biti sprovedena tokom postupka.

„U radnjama Mehmeda Adrovića stekla su se sva obilježja krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi, faslifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadžaja, utaja poreza i doprinosa, lažni bilans, dok se u radnjama Dalise Adrović stiče krivično djelo faslifikovanje isprave” – zaklučuje se u krivičnoj prijavi.

Bernardov advokat kaže da se sve to može utvrditi nakon provedenih dokaza i radnji za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

U firmi Simon Vojaž radnici štrajukuju već punih šest mjeseci zbog toga što im plate nijesu isplaćivane već više od dvije godine. Najveće autoprevozno preduzeće na sjeveru države nalazi se u potpunom rasulu, a autobuska stanica u ovom gradu praktično nije u funkciji.

Adrović i Bernard su krajem 2005. godine privatizovali nekadašnji beransku kompaniju Jugoprevoz, nasljednika još čuvenijeg Ivangrad prevoza, firme poznate širom eks Jugoslavije.

Odmah nakon privatizacije, ukinuli su kamionski prevoz, rasprodali kamione i samo od toga povratili sva uložena sredstva, a onda, u vremenima krize, ukinuli i mnoge autobuske linije.

U startu su imali preko stotinu radnika. U posljednje dvije godine broj radnika koji su napustili firmu zbog neizmirivanja plata popeo se na preko osamdeset, tako da je trenutno zaposlenih manje od četrdeset.

Račun firme je potpuno blokiran, i Simon Vojaž odavno nema ni jednu liniju, čak ni prema susjednim gradovima.

Adrović kaže da još nije dobio poziv iz tužilaštva i da će se odazvati kada ga dobije.

„Tu ima mnogo netačnih podataka. Ja sumnjam u autentičnost ove prijave, jer sa Simonom imam odlične odnose. On bi me sigurno zvao, da ga bilo šta interesuje. Ne znam ko je mogao da napiše ovu prijavu” – kazao je Adrović.

On tvrdi da su sve dosadašnje kontrole utvrdile da nije bilo nezakonitosti u poslovanju.

„Kriza i korona su učinili svoje. Ali mi ćemo se izvući iz ove situacije i nastaviti da radimo” – tvrdi Adrović.

Zaposleni u Simon vojažu ističu da su to poptuno besmislena opravdanja koja više nigdje ne mogu proći.

„Korone nije bilo prije skoro dvije i po godine, kada je preduzeće počelo naglo da propada. Mi smo posljednju platu primili u junu 2018. godine. Niko od nas ne želi da se preduzeće ugasi. Mi želimo da naša firma opstane, ali ne možemo da radimo besplatno” – kaže vozač Nenad Radičević.

Prema njegovim riječima svi navodi iz krivične prijave su tačni i dobro je da je tužilaštvo konačno pokrenulo izviđaj.

„Mi evo šesti mjeseci pozivamo sve institucije da se zainteresuju za situaciju koja je postala neodrživa u ovoj kompaniji. Ali eto, trebalo je da krivičnu prijavu podnese državljanin Luksemburga, pa da tužilaštvo počne da radi svoj posao” – kaže Radičević.

Trebalo je, prije će biti, da DPS izgubi na izborima, pa da tužilaštvo odluči da pokrene izviđaj protiv funkcionera te partije, predsjednika Opštinskog odbora DPS u Petnjici i predsjednika lokalnog parlmenta u toj varoši. Koji je godinama već pod lupom medija zbog kontroverznih poslova. Vrijeme je da umjesto medija, lupu preuzme tužilaštvo.

                                                                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

UZ PROTIVLJENJE CBCG, BEZ SAGLASNOSTI EK, PONOVO USVOJEN ZAKON O RAZVOJNOJ BANCI: Vladina igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško je naći stručnjaka koji se protivi ideji formiranja razvojne banke.  Još teže onoga ko bez primjedbi podržava model za koji su se opredijelili Vlada i vladajuća većina, skrivajući potencijalne rizike svog nauma

 

Glasovima 42 poslanika vladajuće većine u Skupštini je i drugi put usvojen Zakon o razvojnoj banci, nakon što ga je predsjednik države, krajem avgusta, vratio parlamentu na ponovno izglasavanje. Jakov Milatović  sada je dužan da potpiše novi Zakon.

Prema usvojenom zakonu, osnivač razvojne banke biće Vlada, a banka će  preuzeti sve poslove, imovinu i zaposlene sadašnjeg Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Fond će biti ugašen čim se banka upiše u Centralni registar privrednih subjekata, a njegova imovina, 90 miliona eura, postaće osnivački kapital nove banke.

Transformacijom IRF u razvojnu banku planira se primjena dodatnih podsticaja konkurentnosti crnogorske privrede kroz intenziviranje pristupa grantovima dostupnim kroz EU fondove, najavljivali su predlagači ovog Zakona iz poslaničkog kluba pokreta Evropa sad. “Jedna od ključnih prednosti transformacije IRF u razvojnu banku odnosi se na unapređenje modela finansiranja na bazi pristupa EU fondovima, s posebnim fokusom na kombinovane modele koji uključuju i značajne grant komponente”, navedeno je u obrazloženju prijedloga zakona uz očekivanje da će buduća državna banka više pomagati izvoznicima, proizvođačima i poljoprivrednicima.

Najavljuje se i, takođe izdašnija, podrška razvojnim regionalnim projektima. Prema usvojenom Zakonu, Vlada će izdavati garancije na cjelokupan iznos kredita plasiranog iz razvojne banke za projekte koji, prema ocjeni izvršne vlasti, budu doprinosili razvoju određenih područja i djelatnosti, ili će banci nadoknađivati eventualne gubitke. Po slovu novog Zakona, za razliku od komercijalnih banaka, razvojna banka ne posluje sa primarnim ciljem ostvarenja dobiti, a očekivani profit od poslovanja neće ići akcionaru (Vladi) već će se ulagati u dalji razvoj.

Ideja o osnivanju razvojne banke nije nova. Prethodni predlagači su se najčešće fokusirali na sada prihvaćeni model transfromacije IRF u razvojnu banku ali izvršne vlasti ni jednom nijesu zagrizle da uđu u realizaciju te ideje. Zanimljivo je da je prethodnu, nesupješnu, inicijativu za formiranje razvojne banke pokrenuo tadašnji poslanik Branko Radulović a da je ona odbijena od strane Vlade Zdravka Krivokapića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 11. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FORUM 2BS U KGB HOTELU: Koga i šta zastupa Atlantski savez CG

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja predsjedavajuća ASCG je Milica Pejanović – Đurišić, dugogodišnji kadar DPS-a bivša ministarka odbrane i žena sa zavidnim stažom u visokoj diplomatiji. Aktivnosti ASCG se sprovode kroz tri centra od kojih je ključni Digitalni forenzički centar (DFC) osnovan 2018. godine sa velikim brojem do sada objavljenih publikacija na temu ruskog malignog uticaja, uglavnom iz ugla DPS-a

Prošle sedmice je 3. i 4. oktobra u Hotelu Splendid u Bečićima održan, četrnaesti po redu, Forum To Be Secure (2BS) (sa eng.- Biti bezbjedan) u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG). Na portalu ove organizacije se navodi da je to vodeća bezbjednosno-politička konferencije u Jugoistočnoj Evropi. Ovogodišnja tema je – Svijet u neredu: Pretvaranje izazova u prilike uz fokus na reperkusije i bezbjednosne izazove na Zapadnom Balkanu.

Prisustvovalo je više od 400 učesnika, među kojima zvaničnici država i vlada, visoki predstavnici međunarodnih organizacija i diplomatskih misija i istaknuti stručnjaci za bezbjednost i međunarodne odnose. ASCG ističe da “posvećeno radi na promociji euro-atlantskih vrijednosti i medjunarodnoj bezbjednosti od kada je osnovan 2006. godine”. Iste godine ASCG primljen je u članstvo globalne Asocijacije atlantske povelje (ATA).

Sadašnja predsjedavajuća ASCG je Milica Pejanović – Đurišić, dugogodišnji kadar Demokratske partije socijalista (DPS), bivša ministarka odbrane, osoba sa  zavidnim stažom u visokoj diplomatiji. Aktivnosti ASCG se sprovode kroz tri centra od kojih je ključni Digitalni forenzički centar (DFC) osnovan 2018. godine sa velikim brojem do sada objavljenih publikacija na temu ruskog malignog uticaja, uglavnom iz ugla DPS-a. Navodno je DFC osnovan radi “borbe protiv dezinformisanja, lažnih vijesti i propagandnih kampanja koje imaju za cilj destabilizovanje demokratskih procesa u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu”.

Osnivač 2BS foruma i DFC-a je Savo Kentera iz Budve. On je od 2008. godine do maja 2022. bio predsjednik crnogorskog Atlantskog saveza kada ga je manjinska vlada Dritana Abazovića (podržana u Skupštini od DPS-a) imenovala za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Nepunih pet mjeseci nakon postavljenja, i odmah po završetku 12-tog 2BS foruma u Bečićima, Kentara je smijenjen nakon što je DPS otkazao podršku Abazovićevu zbog potpisivanja Temeljnog sporazuma sa Srpskom crkvom (SPC). Pred smjenu Kentera je organizovao, ispostaviće se, farsičnu akciju ANB-a, navodno u saradnji sa međunarodnim partnerima i Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT). Tada su uhapšena dvojica crnogorskih državljana, protjerano šest ruskih diplomata, i stavljena zabrana ulaska za 28 stranaca. Domaći državljani nikada nisu optuženi za špijunažu dok je samo jedan osumnjičen za nedozvoljeno držanje oružja i do sada nikakvog sudskog epiloga nije bilo. Kentera se tada pohvalio “profesionalnim radom” ANB-a u kojoj “ima mnogo kvalitetnih ljudi i… profesionalaca”, te da ne želi “da bilo ko misli da tamo rade kriminalci ili ljudi koji su povezani sa kriminalom”. Objavljene SKY prepiske ANB službenika su pokazale sasvim suprotno.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 11. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČARI PROŠLOSTI I DRUGE PRIČE: Umjesto pregovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zetska banovina, referendum, Kosovo, Emilo Labudović i Slobodan Milošević, Aleksandar Vučić i Milo Đukanović. Bila je to sedmica podsjećanja da sa politikama prošlosti nijesmo raskrstili

 

Sedmica nakon podgoričkih izbora protekla je u raspirivanju podjela i tenzija.  Kao neka vrsta „pregovora“, u susret onim zvaničnim. Otvorili su ih,  baš kao nekad, Aleksandar Vučić i Milo Đukanović.

Počelo je sa pojavljivanjem Đukanovića u izbornom štabu partije koju je decenijama  vodio, kako bi proslavio izborni rezultat DPS-a.  Đukanović se više ne sjeća da li je tom prilikom baš  pjevao „Jači smo od Srbije“ali dao je do znanja da nema ništa protiv te poetike. Njegov  postizborni muzički repertoar poslužio je, očekivano,  predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, da danima u medijima lamentira nad Crnom Gorom. Na kraju je i došao.

“I jedan i drugi smo opsjednuti Srbijom. on je mrzi, ja je volim, i nemam nikakav problem s tim. Ja ću nastaviti da volim svoju zemlju, on može da nastavi da je mrzi. Istovremeno ću poštovati Crnu Goru i narod u njoj, šta god on pjevao, koliko god mrzio Srbiju, ona će ići naprijed”, prokomentarisao je najprije Vučić. Uz ocjenu da on i Đukanović  imaju “gotovo sve različito u svojim programima, planovima i idejama”, ali da imaju “jednu zajedničku opsesiju – Srbiju”.

Vučić je i u Hamburgu nastavio na istom fonu. Tamo je izjavio da je “Srbija glavna tema svih napada u Crnoj Gori i da će Podgorici odgovoriti na licu mjesta ono što zaslužuje”. Takođe, saopštio je “da u Podgorici ne znaju da naprave koaliciju”, što se vidjelo kao njegova poruka pred  podgoričke pregovore, koji će biti teški i neizvjesni.

Potom je i stigao u Crnu Goru,  gdje je u Tivtu kazao da je  Đukanović “političar prošlosti”, i da će ga “tamo i ostaviti”,  te da Srbija nema teritorijanih pretenzija ka Crnoj Gori.

“Je li Srbija uzela 14 odsto teritorije Crnoj Gori, je li glasala negdje za to da se Crnoj Gori oduzme 14 odsto teroitorije Crne Gore. Da li Srbija poštuje sve međunarodne norme, poštuje. Da li Crna Gora poštuje? Zašto ne poštuje Rezoluciju 1244. I nas na sve to vi stalno optužujete za teritorijalne pretenzije, što nas ne zanima. Sami ste donijeli odluku da odete od nas 2006. godine, mi smo rekli ‘u redu, vaša slobodna volja’. Jedino što nismo očekivali je da ćete poslije dvije godine da priznate nezavisnost Kosova”, kazao je, pri tom demantujući da se miješa u ovdašnje izbore i pregovore.   Kako je rekao nije ni imao pojma ko sve ovdje učestvuje u izborima koliko je bio zauzet.  „Imam prijatelje – to su Milan Knežević, Andrija Mandić, to su mi drugari koje poznajem decenijama… I to je sve”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 11. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo