Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO PROVJERAVA FIRMU SIMON VOJAŽ I VLASNIKA MEHMEDA ADROVIĆA: Funkcionera DPS prijavio partner iz Luksemburga

Objavljeno prije

na

Simon Bernard je krivičnu prijavu protiv Mehmeda Adrovića, suvlasnika u najvećoj autoprevoznoj kompaniji na sjeveru države – Simon Vojaž, podnio tereteći ga za zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima

 

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama pokrenulo je izviđaj po krivičnoj prijavi protiv visokog funkcionera Demokratske partije socijalista Mehmeda Meše Adrovića, koju je podnio državljanin Luksemburga Simon Bernard posredstvom advokata u Crnoj Gori.

To je Monitoru potvrdio tužilac i portparol ovog tužilaštva Marko Bojović, koji je kazao da se radi na prikupljanju dokaza.

„Primili smo krivičnu prijavu protiv Mehmeda Adrovića i sada je sve u fazi izviđaja” – rekao je Bojović.

Bernard je krivičnu prijavu protiv Adrovića, suvlasnika u najvećoj autoprevoznoj kompaniji na sjeveru države Simon Vojaž, podnio tereteći ga za zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima.

Krivičnom prijavom, u koju je Monitor imao uvid, tereti se i Dalisa Adrović, za koju se tvrdi da je Mehmedova kćerka i da je znala da su faslifikovana dokumenta kada je preuzela funkciju izvršnog direktora privrednog društva.

Adrović, međutim, odbacuje sve navode iz krivične prijave i sumnja u njenu autentičnost, između ostalog i zbog grešaka koje su u njoj navedene.

„Dalisa nije moja kćerka već supruga, i nije tačan datum rođenja koji se može zaključiti iz matičnog broja iz krivične prijave” – rekao je Adrović.

Bernard preko svog advokata navodi da je zajedno Mehmedom Adrovićem 2004. godine osnovao DOO Simon Voyages u kojem je bio suosnivač i izvršni direktor, a Adrović suosnivač, o čemu postoji podatak u Centralnom registru privrednih subjekata.

„Zloupotrebom svojih ovlašćenja u privrednom društvu, bez znanja Simon Bernarda, Mehmed Adrović je donosio odluke i potpisivao ih u ime Simon Bernarda, svjesno falsifikujući njegov potpis. Mimo njegovog znanja i volje je 2006. donio odluku kojom je sebe imenovao za izvršnog direktora privrednog društva. Za sve to vrijeme Simon Bernard nije znao šta se dešava u privrednom društvu niti je izvještavan o poslovanju istog” – navodi Bernardov advokat Admir Hajdarović.

Prema krivičnoj prijavi, Bernard je ove godine iz novinskih članaka koji su objavljeni u crnogorskim medijima, saznao da je privredno društvo praktično dovedeno do ruba egzistencije i da je prezaduženo.

„Bernard je siguran da je Mehmed Adrović svojim zloupotrebama položaja doveo društvo u položaj prezaduženosti pa u tom pravcu predlaže da se sprovede vještačenje po vještaku finasijske struke koji bi uvidom u cjelokupno poslovanje privrednog društva utvrdio postojanje svih malverzacija koje je u toku poslovanja učinio Adrović” – zatraženo je u krivičnoj prijavi koja je predata ODT u Beranama.

Takođe se tvrdi da su sve odluke koje su donešene u privrednom društvu, a za koje je potrebno da budu donešene od strane oba osnivača, falsifikovane.

„Ovo iz razloga što Simon Bernard nikada nije niti jednu potpisao niti je sa bilo kojom odlukom upoznat. Koliki je broj odluka falsifikovan i njihova sadržina, biće utvrđeno uvidom u dokumentaciju Simon Voyages koju treba pribaviti po službenoj dužnosti” – prelaže Bernardov advokat Osnovnom državnom tužiocu.

U prijavi se navodi i da je u januaru 2018. godine Adrović bez znanja Bernarda donio odluku kojom je za izvršnog direktora imenovao kćerku Dalisu.

„Potpis Simon Bernarda na odluci je flasifikovan i isti nije ni znao da je došlo do promjene izvršnog direktora. Ova odluka je dostavljena Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore koji je postupio po istoj” – kaže se u prijavi.

Bernard je prema krivičnoj prijavi iz medija saznao i da je Adrović podizao kredite kod banaka za koje je garantova imovinom privrednog društva Simon Voyage, a sve se to, kako predlaže njegov advokat, može utvrditi iz dokumentacije privrednog društva koja se nalazi kod Centralnog registra privrednih subjekata i vještačenjima koja će biti sprovedena tokom postupka.

„U radnjama Mehmeda Adrovića stekla su se sva obilježja krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi, faslifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadžaja, utaja poreza i doprinosa, lažni bilans, dok se u radnjama Dalise Adrović stiče krivično djelo faslifikovanje isprave” – zaklučuje se u krivičnoj prijavi.

Bernardov advokat kaže da se sve to može utvrditi nakon provedenih dokaza i radnji za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

U firmi Simon Vojaž radnici štrajukuju već punih šest mjeseci zbog toga što im plate nijesu isplaćivane već više od dvije godine. Najveće autoprevozno preduzeće na sjeveru države nalazi se u potpunom rasulu, a autobuska stanica u ovom gradu praktično nije u funkciji.

Adrović i Bernard su krajem 2005. godine privatizovali nekadašnji beransku kompaniju Jugoprevoz, nasljednika još čuvenijeg Ivangrad prevoza, firme poznate širom eks Jugoslavije.

Odmah nakon privatizacije, ukinuli su kamionski prevoz, rasprodali kamione i samo od toga povratili sva uložena sredstva, a onda, u vremenima krize, ukinuli i mnoge autobuske linije.

U startu su imali preko stotinu radnika. U posljednje dvije godine broj radnika koji su napustili firmu zbog neizmirivanja plata popeo se na preko osamdeset, tako da je trenutno zaposlenih manje od četrdeset.

Račun firme je potpuno blokiran, i Simon Vojaž odavno nema ni jednu liniju, čak ni prema susjednim gradovima.

Adrović kaže da još nije dobio poziv iz tužilaštva i da će se odazvati kada ga dobije.

„Tu ima mnogo netačnih podataka. Ja sumnjam u autentičnost ove prijave, jer sa Simonom imam odlične odnose. On bi me sigurno zvao, da ga bilo šta interesuje. Ne znam ko je mogao da napiše ovu prijavu” – kazao je Adrović.

On tvrdi da su sve dosadašnje kontrole utvrdile da nije bilo nezakonitosti u poslovanju.

„Kriza i korona su učinili svoje. Ali mi ćemo se izvući iz ove situacije i nastaviti da radimo” – tvrdi Adrović.

Zaposleni u Simon vojažu ističu da su to poptuno besmislena opravdanja koja više nigdje ne mogu proći.

„Korone nije bilo prije skoro dvije i po godine, kada je preduzeće počelo naglo da propada. Mi smo posljednju platu primili u junu 2018. godine. Niko od nas ne želi da se preduzeće ugasi. Mi želimo da naša firma opstane, ali ne možemo da radimo besplatno” – kaže vozač Nenad Radičević.

Prema njegovim riječima svi navodi iz krivične prijave su tačni i dobro je da je tužilaštvo konačno pokrenulo izviđaj.

„Mi evo šesti mjeseci pozivamo sve institucije da se zainteresuju za situaciju koja je postala neodrživa u ovoj kompaniji. Ali eto, trebalo je da krivičnu prijavu podnese državljanin Luksemburga, pa da tužilaštvo počne da radi svoj posao” – kaže Radičević.

Trebalo je, prije će biti, da DPS izgubi na izborima, pa da tužilaštvo odluči da pokrene izviđaj protiv funkcionera te partije, predsjednika Opštinskog odbora DPS u Petnjici i predsjednika lokalnog parlmenta u toj varoši. Koji je godinama već pod lupom medija zbog kontroverznih poslova. Vrijeme je da umjesto medija, lupu preuzme tužilaštvo.

                                                                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

TUŽILAČKI ZAKONI I VENECIJANCI PO DRUGI PUT: Početak demontaže DPS pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Raste nervoza među „patriotama“

 

U srijedu je crnogorska Skupština konačno usvojila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu čime je počela formalna demontaža partijsko-udbaškog pravosuđa koje je režim Mila Đukanovića izgrađivao tokom 30 godišnje vladavine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio donošenje zakona kao „najveći patriotski čin“, dok je jedan od predlagača, poslanik Slaven Radunović, izjavio da se radi o „oslobađanju tužilaštva koje će konačno moći da radi svoj posao odgovorno i bez pritisaka Zorana Lazovića, Brana Mićunovića, Mila Đukanovića itd“.

Noć prije poslanici DPS-a i satelitskih partija su napustili zasijedanje nakon što je većina odbila prijedlog da se odloži usvajanje zakona na 20 dana kako bi se otvorili „razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu“. DPS je takođe optužio vladajući blok da je zakonsko rješenje „suprotno Ustavu, suprotno mišljenju Evropske komisije i onome što je evropska praksa“.

Kolika je nervoza u taboru DPS-a i njegovih satelita pokazuju i reakcije u ponedjeljak 10. maja, odmah po davanju novog mišljenja Venecijanske komisije (VK) i dan nakon vrlo lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima u Herceg Novom. Naime, prije nego je mišljenje VK i zvanično objavljeno, DPS je zakazao vanrednu pres konferenciju na kojoj je poslanik Danijel Živković preventivno objavio da je mišljenje opet negativno, kao i ranije u martu ove godine, i da „mišljenje VK potvrđuje da je promjena (tužilačkog zakona) protivustavna i protivevropska“. Kasnije se odbrani Ustava i principu podjele vlasti pridružio i poslanik DPS-a Andrija Nikolić pozvavši Abazovića da „ne tumači selektivno“ mišljenje Venecijanaca. Teško da je Nikolićeva izjava ponukana iskustvom nekad vladajućeg DPS-a koji je i te kako „ selektivno tumačio“ ranija mišljenja VK, pogotovo ono koje se ticalo negativnog stava o DPS-ovom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti kao i prijedloge VK o izmjenama Ustava kako bi se ojačala nezavisnost tužilaštava. Reakcijama DPS-a se pridružila i Socijaldemokratska partija čija nekadašnja liderka Draginja Vuksanović Stanković je supruga sadašnjeg vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca  (VDT) Ivice Stankovića kome je još 2019. istekao mandat i koji ovog mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Što se tiče  „mišljenja“ Venecijanaca,  uočava se velika razlika sa ranijim izvještajem. Tada je VK ozbiljno kritikovala brzopletost Vlade i Skupštine u procesu donošenja sistemskog zakona bez ijedne održane javne rasprave i bez konsultacija sa evropskim partnerima. U novom izvještaju nema ni govora o tome da je novi revidirani nacrt zakona „protivustavan i protivevropski“ kako su DPS i sateliti pokušali staviti Venecijancima u usta. Naprotiv, Venecijanska komisija navodi da je sadašnji revidirani nacrt tužilačkog zakona „pripremljen uvažavajući ranije mišljenje VK na ovu temu usvojenu marta 2021.“ te da se „odmah pozdravlja konstruktivnost crnogorskih vlasti i spremnost za dijalog“. Ono što je glavno, VK navodi da sadašnji, već usvojen zakon „predstavlja značajni napredak“ u odnosu na raniji nacrt kao i da je „uvaženo nekoliko ključnih preporuka VK“. Pri tome, na 5. strani izvještaja se navodi da „postoje još neki nedostaci“ za koje se daju sugestije radi poboljšanja ali i da nisu u nesaglasju sa evropskim standardima. U samoj EU ne postoje jedinstveni standardi kojima se uređuje pitanje izbora i kontrole tužilačkih organizacija. U mnogim zemljama EU (Njemačka, Nizozemska, Poljska…) kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ministar pravde postavlja i smjenjuje glavnog tužioca ili je ministar pravde istovremeno i vrhovni tužilac. Takvo rješenje su ranije predlagali funkcioneri Demokratskog fronta ali je stav EU bio da takvo rješenje ne bi bilo primjereno balkanskim uslovima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo