Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO PROVJERAVA FIRMU SIMON VOJAŽ I VLASNIKA MEHMEDA ADROVIĆA: Funkcionera DPS prijavio partner iz Luksemburga

Objavljeno prije

3 godine

na

Simon Bernard je krivičnu prijavu protiv Mehmeda Adrovića, suvlasnika u najvećoj autoprevoznoj kompaniji na sjeveru države – Simon Vojaž, podnio tereteći ga za zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima

 

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama pokrenulo je izviđaj po krivičnoj prijavi protiv visokog funkcionera Demokratske partije socijalista Mehmeda Meše Adrovića, koju je podnio državljanin Luksemburga Simon Bernard posredstvom advokata u Crnoj Gori.

To je Monitoru potvrdio tužilac i portparol ovog tužilaštva Marko Bojović, koji je kazao da se radi na prikupljanju dokaza.

„Primili smo krivičnu prijavu protiv Mehmeda Adrovića i sada je sve u fazi izviđaja” – rekao je Bojović.

Bernard je krivičnu prijavu protiv Adrovića, suvlasnika u najvećoj autoprevoznoj kompaniji na sjeveru države Simon Vojaž, podnio tereteći ga za zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima.

Krivičnom prijavom, u koju je Monitor imao uvid, tereti se i Dalisa Adrović, za koju se tvrdi da je Mehmedova kćerka i da je znala da su faslifikovana dokumenta kada je preuzela funkciju izvršnog direktora privrednog društva.

Adrović, međutim, odbacuje sve navode iz krivične prijave i sumnja u njenu autentičnost, između ostalog i zbog grešaka koje su u njoj navedene.

„Dalisa nije moja kćerka već supruga, i nije tačan datum rođenja koji se može zaključiti iz matičnog broja iz krivične prijave” – rekao je Adrović.

Bernard preko svog advokata navodi da je zajedno Mehmedom Adrovićem 2004. godine osnovao DOO Simon Voyages u kojem je bio suosnivač i izvršni direktor, a Adrović suosnivač, o čemu postoji podatak u Centralnom registru privrednih subjekata.

„Zloupotrebom svojih ovlašćenja u privrednom društvu, bez znanja Simon Bernarda, Mehmed Adrović je donosio odluke i potpisivao ih u ime Simon Bernarda, svjesno falsifikujući njegov potpis. Mimo njegovog znanja i volje je 2006. donio odluku kojom je sebe imenovao za izvršnog direktora privrednog društva. Za sve to vrijeme Simon Bernard nije znao šta se dešava u privrednom društvu niti je izvještavan o poslovanju istog” – navodi Bernardov advokat Admir Hajdarović.

Prema krivičnoj prijavi, Bernard je ove godine iz novinskih članaka koji su objavljeni u crnogorskim medijima, saznao da je privredno društvo praktično dovedeno do ruba egzistencije i da je prezaduženo.

„Bernard je siguran da je Mehmed Adrović svojim zloupotrebama položaja doveo društvo u položaj prezaduženosti pa u tom pravcu predlaže da se sprovede vještačenje po vještaku finasijske struke koji bi uvidom u cjelokupno poslovanje privrednog društva utvrdio postojanje svih malverzacija koje je u toku poslovanja učinio Adrović” – zatraženo je u krivičnoj prijavi koja je predata ODT u Beranama.

Takođe se tvrdi da su sve odluke koje su donešene u privrednom društvu, a za koje je potrebno da budu donešene od strane oba osnivača, falsifikovane.

„Ovo iz razloga što Simon Bernard nikada nije niti jednu potpisao niti je sa bilo kojom odlukom upoznat. Koliki je broj odluka falsifikovan i njihova sadržina, biće utvrđeno uvidom u dokumentaciju Simon Voyages koju treba pribaviti po službenoj dužnosti” – prelaže Bernardov advokat Osnovnom državnom tužiocu.

U prijavi se navodi i da je u januaru 2018. godine Adrović bez znanja Bernarda donio odluku kojom je za izvršnog direktora imenovao kćerku Dalisu.

„Potpis Simon Bernarda na odluci je flasifikovan i isti nije ni znao da je došlo do promjene izvršnog direktora. Ova odluka je dostavljena Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore koji je postupio po istoj” – kaže se u prijavi.

Bernard je prema krivičnoj prijavi iz medija saznao i da je Adrović podizao kredite kod banaka za koje je garantova imovinom privrednog društva Simon Voyage, a sve se to, kako predlaže njegov advokat, može utvrditi iz dokumentacije privrednog društva koja se nalazi kod Centralnog registra privrednih subjekata i vještačenjima koja će biti sprovedena tokom postupka.

„U radnjama Mehmeda Adrovića stekla su se sva obilježja krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi, faslifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadžaja, utaja poreza i doprinosa, lažni bilans, dok se u radnjama Dalise Adrović stiče krivično djelo faslifikovanje isprave” – zaklučuje se u krivičnoj prijavi.

Bernardov advokat kaže da se sve to može utvrditi nakon provedenih dokaza i radnji za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

U firmi Simon Vojaž radnici štrajukuju već punih šest mjeseci zbog toga što im plate nijesu isplaćivane već više od dvije godine. Najveće autoprevozno preduzeće na sjeveru države nalazi se u potpunom rasulu, a autobuska stanica u ovom gradu praktično nije u funkciji.

Adrović i Bernard su krajem 2005. godine privatizovali nekadašnji beransku kompaniju Jugoprevoz, nasljednika još čuvenijeg Ivangrad prevoza, firme poznate širom eks Jugoslavije.

Odmah nakon privatizacije, ukinuli su kamionski prevoz, rasprodali kamione i samo od toga povratili sva uložena sredstva, a onda, u vremenima krize, ukinuli i mnoge autobuske linije.

U startu su imali preko stotinu radnika. U posljednje dvije godine broj radnika koji su napustili firmu zbog neizmirivanja plata popeo se na preko osamdeset, tako da je trenutno zaposlenih manje od četrdeset.

Račun firme je potpuno blokiran, i Simon Vojaž odavno nema ni jednu liniju, čak ni prema susjednim gradovima.

Adrović kaže da još nije dobio poziv iz tužilaštva i da će se odazvati kada ga dobije.

„Tu ima mnogo netačnih podataka. Ja sumnjam u autentičnost ove prijave, jer sa Simonom imam odlične odnose. On bi me sigurno zvao, da ga bilo šta interesuje. Ne znam ko je mogao da napiše ovu prijavu” – kazao je Adrović.

On tvrdi da su sve dosadašnje kontrole utvrdile da nije bilo nezakonitosti u poslovanju.

„Kriza i korona su učinili svoje. Ali mi ćemo se izvući iz ove situacije i nastaviti da radimo” – tvrdi Adrović.

Zaposleni u Simon vojažu ističu da su to poptuno besmislena opravdanja koja više nigdje ne mogu proći.

„Korone nije bilo prije skoro dvije i po godine, kada je preduzeće počelo naglo da propada. Mi smo posljednju platu primili u junu 2018. godine. Niko od nas ne želi da se preduzeće ugasi. Mi želimo da naša firma opstane, ali ne možemo da radimo besplatno” – kaže vozač Nenad Radičević.

Prema njegovim riječima svi navodi iz krivične prijave su tačni i dobro je da je tužilaštvo konačno pokrenulo izviđaj.

„Mi evo šesti mjeseci pozivamo sve institucije da se zainteresuju za situaciju koja je postala neodrživa u ovoj kompaniji. Ali eto, trebalo je da krivičnu prijavu podnese državljanin Luksemburga, pa da tužilaštvo počne da radi svoj posao” – kaže Radičević.

Trebalo je, prije će biti, da DPS izgubi na izborima, pa da tužilaštvo odluči da pokrene izviđaj protiv funkcionera te partije, predsjednika Opštinskog odbora DPS u Petnjici i predsjednika lokalnog parlmenta u toj varoši. Koji je godinama već pod lupom medija zbog kontroverznih poslova. Vrijeme je da umjesto medija, lupu preuzme tužilaštvo.

                                                                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

21 sat

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

21 sat

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

21 sat

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo