Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO PROVJERAVA FIRMU SIMON VOJAŽ I VLASNIKA MEHMEDA ADROVIĆA: Funkcionera DPS prijavio partner iz Luksemburga

Objavljeno prije

na

Simon Bernard je krivičnu prijavu protiv Mehmeda Adrovića, suvlasnika u najvećoj autoprevoznoj kompaniji na sjeveru države – Simon Vojaž, podnio tereteći ga za zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima

 

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama pokrenulo je izviđaj po krivičnoj prijavi protiv visokog funkcionera Demokratske partije socijalista Mehmeda Meše Adrovića, koju je podnio državljanin Luksemburga Simon Bernard posredstvom advokata u Crnoj Gori.

To je Monitoru potvrdio tužilac i portparol ovog tužilaštva Marko Bojović, koji je kazao da se radi na prikupljanju dokaza.

„Primili smo krivičnu prijavu protiv Mehmeda Adrovića i sada je sve u fazi izviđaja” – rekao je Bojović.

Bernard je krivičnu prijavu protiv Adrovića, suvlasnika u najvećoj autoprevoznoj kompaniji na sjeveru države Simon Vojaž, podnio tereteći ga za zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima.

Krivičnom prijavom, u koju je Monitor imao uvid, tereti se i Dalisa Adrović, za koju se tvrdi da je Mehmedova kćerka i da je znala da su faslifikovana dokumenta kada je preuzela funkciju izvršnog direktora privrednog društva.

Adrović, međutim, odbacuje sve navode iz krivične prijave i sumnja u njenu autentičnost, između ostalog i zbog grešaka koje su u njoj navedene.

„Dalisa nije moja kćerka već supruga, i nije tačan datum rođenja koji se može zaključiti iz matičnog broja iz krivične prijave” – rekao je Adrović.

Bernard preko svog advokata navodi da je zajedno Mehmedom Adrovićem 2004. godine osnovao DOO Simon Voyages u kojem je bio suosnivač i izvršni direktor, a Adrović suosnivač, o čemu postoji podatak u Centralnom registru privrednih subjekata.

„Zloupotrebom svojih ovlašćenja u privrednom društvu, bez znanja Simon Bernarda, Mehmed Adrović je donosio odluke i potpisivao ih u ime Simon Bernarda, svjesno falsifikujući njegov potpis. Mimo njegovog znanja i volje je 2006. donio odluku kojom je sebe imenovao za izvršnog direktora privrednog društva. Za sve to vrijeme Simon Bernard nije znao šta se dešava u privrednom društvu niti je izvještavan o poslovanju istog” – navodi Bernardov advokat Admir Hajdarović.

Prema krivičnoj prijavi, Bernard je ove godine iz novinskih članaka koji su objavljeni u crnogorskim medijima, saznao da je privredno društvo praktično dovedeno do ruba egzistencije i da je prezaduženo.

„Bernard je siguran da je Mehmed Adrović svojim zloupotrebama položaja doveo društvo u položaj prezaduženosti pa u tom pravcu predlaže da se sprovede vještačenje po vještaku finasijske struke koji bi uvidom u cjelokupno poslovanje privrednog društva utvrdio postojanje svih malverzacija koje je u toku poslovanja učinio Adrović” – zatraženo je u krivičnoj prijavi koja je predata ODT u Beranama.

Takođe se tvrdi da su sve odluke koje su donešene u privrednom društvu, a za koje je potrebno da budu donešene od strane oba osnivača, falsifikovane.

„Ovo iz razloga što Simon Bernard nikada nije niti jednu potpisao niti je sa bilo kojom odlukom upoznat. Koliki je broj odluka falsifikovan i njihova sadržina, biće utvrđeno uvidom u dokumentaciju Simon Voyages koju treba pribaviti po službenoj dužnosti” – prelaže Bernardov advokat Osnovnom državnom tužiocu.

U prijavi se navodi i da je u januaru 2018. godine Adrović bez znanja Bernarda donio odluku kojom je za izvršnog direktora imenovao kćerku Dalisu.

„Potpis Simon Bernarda na odluci je flasifikovan i isti nije ni znao da je došlo do promjene izvršnog direktora. Ova odluka je dostavljena Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore koji je postupio po istoj” – kaže se u prijavi.

Bernard je prema krivičnoj prijavi iz medija saznao i da je Adrović podizao kredite kod banaka za koje je garantova imovinom privrednog društva Simon Voyage, a sve se to, kako predlaže njegov advokat, može utvrditi iz dokumentacije privrednog društva koja se nalazi kod Centralnog registra privrednih subjekata i vještačenjima koja će biti sprovedena tokom postupka.

„U radnjama Mehmeda Adrovića stekla su se sva obilježja krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi, faslifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadžaja, utaja poreza i doprinosa, lažni bilans, dok se u radnjama Dalise Adrović stiče krivično djelo faslifikovanje isprave” – zaklučuje se u krivičnoj prijavi.

Bernardov advokat kaže da se sve to može utvrditi nakon provedenih dokaza i radnji za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

U firmi Simon Vojaž radnici štrajukuju već punih šest mjeseci zbog toga što im plate nijesu isplaćivane već više od dvije godine. Najveće autoprevozno preduzeće na sjeveru države nalazi se u potpunom rasulu, a autobuska stanica u ovom gradu praktično nije u funkciji.

Adrović i Bernard su krajem 2005. godine privatizovali nekadašnji beransku kompaniju Jugoprevoz, nasljednika još čuvenijeg Ivangrad prevoza, firme poznate širom eks Jugoslavije.

Odmah nakon privatizacije, ukinuli su kamionski prevoz, rasprodali kamione i samo od toga povratili sva uložena sredstva, a onda, u vremenima krize, ukinuli i mnoge autobuske linije.

U startu su imali preko stotinu radnika. U posljednje dvije godine broj radnika koji su napustili firmu zbog neizmirivanja plata popeo se na preko osamdeset, tako da je trenutno zaposlenih manje od četrdeset.

Račun firme je potpuno blokiran, i Simon Vojaž odavno nema ni jednu liniju, čak ni prema susjednim gradovima.

Adrović kaže da još nije dobio poziv iz tužilaštva i da će se odazvati kada ga dobije.

„Tu ima mnogo netačnih podataka. Ja sumnjam u autentičnost ove prijave, jer sa Simonom imam odlične odnose. On bi me sigurno zvao, da ga bilo šta interesuje. Ne znam ko je mogao da napiše ovu prijavu” – kazao je Adrović.

On tvrdi da su sve dosadašnje kontrole utvrdile da nije bilo nezakonitosti u poslovanju.

„Kriza i korona su učinili svoje. Ali mi ćemo se izvući iz ove situacije i nastaviti da radimo” – tvrdi Adrović.

Zaposleni u Simon vojažu ističu da su to poptuno besmislena opravdanja koja više nigdje ne mogu proći.

„Korone nije bilo prije skoro dvije i po godine, kada je preduzeće počelo naglo da propada. Mi smo posljednju platu primili u junu 2018. godine. Niko od nas ne želi da se preduzeće ugasi. Mi želimo da naša firma opstane, ali ne možemo da radimo besplatno” – kaže vozač Nenad Radičević.

Prema njegovim riječima svi navodi iz krivične prijave su tačni i dobro je da je tužilaštvo konačno pokrenulo izviđaj.

„Mi evo šesti mjeseci pozivamo sve institucije da se zainteresuju za situaciju koja je postala neodrživa u ovoj kompaniji. Ali eto, trebalo je da krivičnu prijavu podnese državljanin Luksemburga, pa da tužilaštvo počne da radi svoj posao” – kaže Radičević.

Trebalo je, prije će biti, da DPS izgubi na izborima, pa da tužilaštvo odluči da pokrene izviđaj protiv funkcionera te partije, predsjednika Opštinskog odbora DPS u Petnjici i predsjednika lokalnog parlmenta u toj varoši. Koji je godinama već pod lupom medija zbog kontroverznih poslova. Vrijeme je da umjesto medija, lupu preuzme tužilaštvo.

                                                                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

INTERNA VLADINA DOKUMENTA: SLUČAJ TIVATSKIH SOLILA: Bivša vlast pokušala da ukine zaštitu rezervatu prirode međunarodnog značaja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz tajnih dokumenata, u koje je Monitor imao uvid, vidi se da je Vlada u proljeće 2016. naložila da se ukine zaštita Tivatskim solilima, međunarodno značajnom rezervatu prirode, pozivajući se prvo na pravne proceduralne razloge, a potom na navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja

 

Dok je zvanično pričala o tome kako sve čini da zaštiti ovdašnje rezervate prirode i područja od posebnog značaja, bivša crnogorska vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, pokušala je u proljeće 2016. godine da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, koja su i međunarodno važan rezervat prirode. To je jasno iz  dokumenata sa dvije sjednice Vlade u  martu i aprilu  2016, na koje je potom stavljena oznaka interno, a u koje je Monitor imao uvid.

U zaključku sa sjednice Vlade iz marta 2016,  navodi se da se „zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i Agencija za zaštitu životne sredine da pokrenu postupak stavljanja van snage Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode broj 1-12 od 26.08. 2008. godine o stavljanju pod zaštitu Tivatskih solila kao posebnog rezervata prirode i Rješenja od 4. 11. 2008. godine o upisu u Centralni registar zaštićenih objekata prirode“.

Osim što su bila zaštićena domaćim propisima, u vrijeme kada je Vlada pokušala da im oduzme poseban status i pravnu zaštitu, Tivatska solila su se već tri godine nalazila na međunarodnoj Ramsarovoj listi zaštićenih područja. Ramsar konvencijom štite se močvarna područja, a na toj  listi nalaze se 2.224  staništa od međunarodnog značaja. Na teritoriji Crne Gore to su: Skadarsko jezero, upisano na listu 15. decembra 1995. godine i Tivatska solila, koja su na listi od 31. januara 2013. godine.

Solila su prethodno, 2006, proglašena Emerald staništem Bernske Konvencije, a 2007. je ovo područje dobilo status IBA – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori.  Na području Tivatskih solila registrovano je 48 vrsta ptica, od čega su četiri stalno prisutne vrste, 35 zimujućih vrsta i šest gnjezdarica, a zajedno sa ostalim grupama ptica (pjevačicama, grabljivicama) do sada je na ovom lokalitetu registrovano ukupno 112 vrsta ptica. Solila su jedno od najvažnijih preostalih slanih močvarnih staništa na tzv. Jadranskom vazdušnom koridoru.

Baš tog  proljeća, dok je tajno planirala da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, Vlada je organizovala konferenciju na kojoj je javno izrazila brigu i za svjetska močvarna područja, i obećala dodatnu zaštitu za ovdašnja: „Kako je 2016, godina održivog korišćenja resursa, to predstavlja priliku za sve nas da ozbiljno i odgovorno sagledamo sa kakvim se izazovima svijet susreće kada je u pitanju održivo upravljanje istima. Ono što je izvjesno je da naša uloga u očuvanju resursa treba da bude usmjerena na razvijanje mehanizama zaštite i održivog korišćenja vlažnih staništa, kroz zajedničku implementaciju aktivnosti svih subjekata na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou“. Dobro zvuči, al ne radi, što bi rekli. Kao i mnoga obećanja prethodnog režima.

U obrazloženju, zbog ćega se traži skidanje statusa zaštićenog područja Tivatskim solilima, Vlada je iznašla proceduralne razloge za ukidanje Rješenja kojim su Tivatska solila 2008. stavljena pod zaštitu. Kako se navodi u zapisniku sa sjednice –  „Rješenje ima proceduralne propuste  u vezi sa rokovima“, ali navodno i „suštinski propust, jer se zahtjev odnosno otpočinjanje procedure zaštite odnosilo na status spomenika prirode, a Rješenje je donijeto o proglašenju rezervata prirode“.

Da bivšoj vladi nije prava briga bila pravna (ne)preciznost dokumenata kojima se štite Solila, već da je imala namjeru da to područje ostavi bez zakonske zaštite, jasno je već i iz zapisnika sa naredne sjednice Vlade, održane u aprilu 2016. godine. Tada se traži da se prethodni razlog ukidanja zaštite Solilima briše, i navodi se novi, zaista nevjerovatan razlog.

„Zadužuju se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, da u saradnji s Agencijom za civilno vazduhoplovstvo pripreme i Vladi dostave studiju o procjeni rizika i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja za aerodrom Tivat zbog revizije stepena zaštite“, navodi se u Zaključku sa aprilske sjednice Vlade, koji potpisuje tadašnji generalni sekretar Žarko Šturanović. Vlada je, u prevodu, naložila da se ispita navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja kao mogući razlog ukidanja zakonske zaštite Tivatskim solilima! Nije poznato da je Vlada imala ijedan realan razlog da pomisli da bi ptice negativno uticale na domaći avio-saobraćaj.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CENTAR ZA AUTIZAM: JOŠ JEDNO SKUPO NEISPUNJENO OBEĆANJE BIVŠE VLASTI: Umjesto u Centar, milioni otišli u Beograd

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je najavljeno je da će u Centar biti uloženo 1,5 miliona,  otvoren je sa manje od 100.000 eura. Uz obećanje da je problem odlaska djece na liječenje u Srbiju riješen. Tokom tri godine od otvaranja, institucijama u Beogradu, za smetnje iz domena koji pokriva Centar, plaćeno je preko 1,6 miliona eura

 

Za izgradnju Centra za autizam iz budžeta će biti opredijeljeno 1,5 miliona eura, izjavio je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, krajem 2017.

Prvi nacionalni Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Ognjen Rakočević otvoren je 30. marta 2018. Zvanična informacija je glasila da su prostor površine 410 m² za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Za opremanje Centra, od donacija je skupljeno još 10.000 eura, kazao je tada ministar. O milion i po eura više nije bilo pomena. Na pitanja koliko je novca za Centar izdvojeno, što je bilo sa najavljenih 1,5 miliona i ostala, koja smo poslali bivšem ministru Hrapoviću, nijesmo dobili odgovore. Odgovore nam nijesu poslali ni iz Ministarstva zdravlja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore, u sastavu kojeg Centar djeluje, dobili smo podatke koliko je od strane Ministarstva i putem donacija do sada uloženo. Ukupno 49.510 eura, od čega je Ministarstvo zdravlja iz budžeta opredijelilo 17.000 eura, a donacije su iznosile skoro duplo, 32.400 eura (vidi boks).

Slični centri u regionu koštali su znatno više. Isto u martu, ali 2019. u Osjeku je otvoren Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Investicija je koštala 2,6 miliona eura, a dobijen je savremeni regionalni centar za djecu iz Hrvatske i šire. Zgrada Centra za autizam u Albaniji na internetu se promoviše kao primjer moderne albanske arhitekture. Sadržaji koji se nude djeci i opremljenost ova dva centra su neuporedivi sa skromnim uslovima u podgoričkom centru.

,,Vodila sam dijete u Centar i osoblje se baš trudi, ali mi je uvijek čudna sama zgrada u kojoj ima jedna velika hala i tu je sve ispregrađivano i prostorije su male i zbijene”, kaže za Monitor majka jedne od korisnica Centra.

Prostor u kome je Centar smješten je u stvari donacija Zavoda za zapošljavanje. Gradnja je počela 2006, a prvobitna namjena prostora je bila osnivanje fabrike za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Iz Zavoda su prilikom otvaranja istakli da su u izgradnju i opremanje uložili preko dva miliona eura. Vlada je našla revolucionarno rješenje, pa je u prostoru za fabriku otvorila instituciju za najugroženije.

Ministar Hrapović je obećavao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. A na otvaranju Centra tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

Tri godine nakon ovih obećanja stvari stoje ovako: ,,Moja ćerka ide kod logopeda u Centar, ali samo jednom mjesečno. Mnogi roditelji su prinuđeni da idu u Beograd. Fond refundira troškove za tamošnje tretmane, ali roditelji plaćaju sve ostalo – smještaj, hranu i to duži period”, kaže majka korisnice Centra.

Otac djeteta sa autizmom kaže da stručnjaci u Centru daju maksimum, ali da nedostaje kadra: ,,Prije je bilo sat, sada se smanjilo kod psihologa na 45 minuta, a kod logopeda 30 minuta i to jedanput nedjeljno. Morali smo dva mjeseca da budemo u Beogradu jer su tamo tretmani svakodnevni. Fond je to platio, ali smo mi morali da plaćamo stan i sve ostalo.Nije mi jasno da ne mogu kod nas da se zaposle logopedi, a ne da se ide u Beograd”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo