Povežite se sa nama

OKO NAS

UGOVORENI BRAKOVI ROMA: Običaj koji čeka promjenu

Objavljeno prije

na

Ugovoreni brakovi se smatraju tradicijom kod Roma. Međutim, sve je više onih koji smatraju da je to jedan od običaja koji predstavlja negativnu tradiciju s kojom treba raskrstiti. Dekada Roma, inicijativa koju je prije 11 godina potpisalo osam država jugoistočne Evrope, kao jedan od najtežih problema sa kojim se treba suočiti navodi ugovorene brakove.

,,Ne smijemo se pokoriti onima koji ne poštuju osnovna ljudska prava i koji se pozivaju na kulturu ili tradicionalne vrijednosti. Ono što predstavlja mučenje, pa i zlostavljanje žene ne može se opisati kao kulturna vrijednost, ukoliko te kulturne i tradicijske vrijednosti budu upotrebljene protiv nas, onda ih se moramo odreći”, objašnjava za Monitor Behija Ramović, predstavnica prve RAE ženske mreže.

Statistika pokazuje da je prosječna starost Roma u Crnoj Gori 22 godine, a da tek jedna od sto osoba doživi 60 ili više godina. Podaci govore i da je svaka peta djevojčica Romkinja, između 15 i 19 godine, već rađala.

Da su ugovoreni brakovi negativno nasljeđe romske i egipćanske zajednice koji koče ovu zajednicu u njihovoj inkluziji u crnogorskom društvu, smatraju u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

,,Posljedice ugovorenih brakova posebno su teške po djevojčice koje rano rađaju, i napuštaju škole, jer im je nakon toga ugrožena socijalna inkluzija, ali i prava na zdravstvo i obrazovanje. Djevojčice koje napuštaju osnovnu školu, ranim stupanjem u prisilni brak gube svaku šansu za lični razvoj i napredak”, objašnjava naš sagovornik šef UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks.

On ističe da ugovoreni brakovi sa maloljetnicima predstavljaju fundamentalno kršenje ljudskih prava svake žene i djeteta koji su bile žrtve tog djela, te da se u suzbijanju te pojave mora se hitno reagovati jer tradicija i običaji ne mogu biti opravdanje.

UNICEF je 2013. izdao Studiju o preprekama u obrazovanju u Crnoj Gori, koja je pokazala da Romi i Egipćani sve češće stupaju u brak veoma mladi. Alarmantni su podaci da je 20 odsto majki iz romskih i egipćanskih domaćinstava brak sklopilo do svoje navršene petnaeste godine (naspram svega jedan odsto majki iz većinskih domaćinstava), dok je 30 odsto očeva iz romskih i egipćanskih domaćinstava sklopilo brak između šesnaeste i osamnaeste godine (nasuprot svega pet odsto očeva iz većinskih domaćinstava).

Predsjednica ženske mreže Romkinja, Aškalija i Egipćanki Prva Behija Ramović navodi da ranim prisilnim brakom Romkinje iako psihički i fizički nezrele postaju majke i razviju mehanizme preživljavanja kao uzorne domaćice i supruge. ,,One postaju žene koje ne mogu da zadovolje svoje osnovne lične potrebe i samim tim su izložene zdravstvenim i psiho-fizičkim rizicima. Depresivne, nezadovoljne, obeshrabrene, nesrećne, u stalnom stresu opravdavaju prisilne brakove i u tom duhu vaspitavaju svoje kćerke, jer imaju pogrešnu percepciju o svojoj ulozi u braku”, kaže Ramović.

Behija objašnjava da kao posljedica svega toga, Romkinje i Egipćanke generalno, postaju žene čije je zdravlje psihičko i zdravstveno narušeno,a uzroci tih problema se svakog dana, umjesto rješavanja usložnjavaju rizicima.

Da u fenomenu ugovorenog braka postoje bitna obilježja nekoliko krivičnih djela i prekršaja upozorava Fana Delija iz Centra za romske inicijative Nikšić (CRINK). Ona objašnjava da je ovaj fenomen posebno problematičan ukoliko je zasnovan uz prinudu ili je primijenjen prema djetetu koje je mlađe od 16 godina starosti. „U tom uzrasnom periodu ne može se pravdati čak ni ukoliko je taj brak zasnovan uz saglasnost roditelja”, kaže za naš list Delija.

S ciljem da se javnost Crne Gore upozna sa ovom problematikom, Centar za romske inicijative je, u saradnji sa Ženskom RAE mrežom Prva, još u septembru 2012. godine prvi put u Crnoj Gori a i regionu pokrenuo tabu temu ,,dječiji ugovoreni brakovi”. Nisu samo nevladine organizacije bile aktivne. Odeljenje za poslove rodne ravnopravnosti pri Ministarstvu za ljudska i manjiska prava je 2012. izdalo publikaciju Ugovoreni brak, ispovijesti Romkinja i Egipćanki.

Rađene su i konkretne stvari, pa je u protekle tri godine, kako kažu iz NVO CRINK, koordiniranim aktivnostima članova svih relevantnih aktera, u 18. slučajeva spriječeno zasnivanje ugovorenih brakova. Nakon toga su pokrenuti odgovarajući pravni postupci kod nadležnih organa. U dva slučaja ovi događaji tretirani su kao prekršaji iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Iskustvo iz pomenutih slučajeva pokazalo je da se u primjeni zakona nailazi na prepreke, u pitanju su već uobičajene pravne nedefinisanosti i problemi u implementaciji pozitivnih zakonskih propisa. Najčešći problem je u inkriminaciji krivičnog djela iz čl. 216 Krivičnog zakonika Crne Gore – Vanbračna zajednica sa maloljetnikom. Naime, postoje pravne nejasnoće kod sklapanja vanbračne zajednice u dijelu kada je ta zajednica zasnovana između dvije maloljetne osobe, što je veoma čest slučaj.

Iako, institucije posljednjih godina intenzivnije rade na rješavanju ovih negativnih društvenih pojava, te aktivnosti još nijesu dovoljne da bi se ova pojava efikasnije suzbila. U Centru za romske inicijative smatraju da je neophodno preduzimati mjere na prevenciji, a ukoliko je to neophodno dosljednije sankcionisati ove pojave.

Iz Ministarstvu za ljudska i manjinska prava je najavljeno da će u saradnji sa nevladinim organizacijama, Upravom policije i centrima bezbjednosti, kao i Kancelarijom za borbu protiv trgovine ljudima, nastojati da suzbiju nezakonite ugovorene i prisilne brakove. Međutim, apeluju, na romsku i egipćansku populaciju, da takvi brakovi treba da se prijave nadležnim institucijama ili nevladinim organizacijama.

Naši sagovornici kažu da je proces evropskih integracija nova prilika za sve građane i građanke Crne Gore, te u sklopu toga i mogućnost da se kvalitetnije i uspješnije postave modeli socijalne integracije prema svim marginalizovanim grupama.

Behija vjeruje da će se stvari mijenjati na bolje i da će se prepoznati napori i intenzivan rad proteklih deset godina.

Mijenjanje tradicije jeste dugotrajan proces, ali naporom društva i podizanjem nivoa svijesti kako romske i egipćanske, tako i šire zajednice, do konkretnih pomaka se može doći.

Serđan BAFTIJARI

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo