Povežite se sa nama

OKO NAS

U KOLAŠINSKIM ŠUMAMA NASTAVLJENA SJEČA GOTOVO ISKORIJENJENOG JAVORA: Džever puni džepove šumokradica

Objavljeno prije

na

Džever, rijetka vrsta javora, gotovo je iskorijenjena iz kolašinskih šuma. Bespoštedna nelegalna sječa, bez kontrole, mnogima je donijela značajnu zaradu, ali i opustošila šume. Iako zvanični podaci iz preduzeća zaduženih za gazdovanje i čuvanje kolašinskih šuma to negiraju, prema onome što se nezvanično može čuti i dalje nije mali broj onih koji dobro zarađuje prodajući tzv. „džever javor”. Kako tvrdi jedan od Kolašinca, koji je dobro unovčio potragu za stablima specifične strukture, sječa tog drveta nije česta kao prije nekoliko godina, ali još se nalaze „kanali” kojima se na desetine kubika otprema na tržišta Evrope, Amerike i Japana. Minulih mjeseci nekoliko nakupaca, navodno, ponovo pokazuje interesovanje za otkup komada javorovog drveta, koja se u svijetu koriste za izradu muzičkih instrumenata i namještaja.

Sagovornik Monitora tvrdi da je na desetine njegovih sugrađana prije desetak godina bilo uključeno u taj posao. Otkup su organizovali nakupci, a malo kome nije bilo poznato kome da se obrati, ukoliko je imao zalihe posječenog drveta. Određeni period , kaže, bilo je zatišje, pa džever nije dobro prolazio, a od početka ljeta porasla je tražnja. Ne zna zbog čega je džever ponovo tražen, ali je svjestan da su sada značajno smanjene mogućnosti za dobru zaradu.

-Prije deset, pa i pet godina to je bila zaista visoka zarada. Postojalo je nekoliko nakupaca, koji su organizovali otkup, pa je na desetine Kolašinaca, ali i onih iz drugih sjevernih opština, na taj način značajno zarađivalo. To, naravno, i dalje traje, ali u manjoj mjeri. Iz dva razloga – mnogo je jača kontrola , ali i zbog toga što su stabla te vrste javora gotovo sva posječena. Prije nekoliko mjeseci više nakupaca opet me pitalo da li imam dževera i za koliko bih mogao spremiti određenu količinu, tvrdi on.

Šumarski stručnjaci tvrde da „džerev javor” nije posebna vrsta tog drveta, već deformacija ili „pozitivna” greška, koju uslovljavaju stanište i uslovi u kojima raste.

– Ta dževerasta struktura javlja se u nižim djelovima stabla planinskog javora , od korijena , pa dva tri metra u visinu. Prodaje se po komadu i „na kubik”. Cijena na evropskom tržištu je po kubiku od 800 eura, pa dalje, u zavisnosti od finoće drveta. Kod nas je ta cijena svakako niža. Mislim da sada potražnja za tom vrstom drveta nije kao ranije. Inače, koristi se za izradu „vratova” gudačkih instrumenata, ali i gitara, kaže inženjer šumarstva Miloš Vojinović.

Cijena kubika na crnom tržištu je 400 do 500 eura, u zavisnosti od kvaliteta.

Po narodnom vjerovanju džever ili rebrasti javor da bi imao specifičnu strukturu, koju uz vertikalno pružanje drvnih vlakana karakteriše i undulatorno (talasasto) u odnosu na pravac rasta, mora rasti na mjestima gdje ga „biju dva vjetra”. Osim ukrasnih karakteristika, džever javor ima i dodatna „akustička svojstva”, a stručnjaci tvrde da struktura njegovih vlakana , kao i veća „gustina” drvne mase omogućava duže trajanje zvuka i bolju rezonancu, zbog čega je vrlo cijenjen kod „graditelja” instrumenata. Međutim, teško da iko dok ne posiječe stablo može prepoznati da li je riječ o dževeru. Zbog toga je tokom minule dvije decenije posječeno na stotine stabala koja nemaju tu „deformaciju”. To je, tvrde u šumarskom preduzećima, neprocjenjiva šteta.

– Ogromna šteta već je napravljena. Ne samo kada je riječ o stablima s tom specifičnom strukturom, već i onima bez te „pozitivne greške”. Ljudi nažalost misle samo na trenutnu korist i zaradu i ne vode računa o pustoši koju iza sebe ostavljaju, kažu šumari.

Da su često i sjekli ili štetili i po deset stabala u potrazi za stablom traženih šara, tvrde i šumokradice. Vještiji, kažu, samo zasijecanjem mogu otkriti džever.

-Rijetko neko može da prepozna bez vađenja ivera koji je javor džever. Kora i list su isti kao kod ostalih. Kada se izvadi iver, po tome koliko su „gusta rebra” vidi se i koju će cijenu postići. Ima nekoliko vrsta i tog drveta, onaj sa „nabijenijim” rebrima je skuplji.

I botaničar Danijel Vincek tvrdi da su zbog potrage za dževerom stradala mnoga stabla. Prema njegovim riječima „deformacija” kod javora je rijetka, ali i teško vidljiva.

– Pošto su vrlo rijetki oni koji prepoznaju koji je javor džever bilo je mnogo sječe i zasijecanja „običnog” javora. To svakako treba sprječavati. Prije nekoliko godina u Nacionalom parku Biogradska gora otkrivena su obilježena stabla te vrste drveta, ali je policija spriječila njihovu sječu, kaže Vincek.

U kolašinskoj policiji tvrde da je trenutno zbog stroge kontrole gotovo iskorijenjena sječa javora. Podsjećaju da je prije nekoliko godina spriječeno nekoliko sječa „markiranih” stabala.

Prepoznavanje i sječa skupog javorovog drveta nije i garancija da će se trud i isplatiti. S obzirom na to da se koristi za izradu „finijih” predmeta, jasno je da se mora pažljivo i skladištiti , to jest obrađivati i sušiti. Vlasnici pilana često nemaju takve uslove ili nemaju dovoljno znanja o tome. I zbog toga je propalo mnogo drveta. Drvopređivači tvrde da je štetovano i mnogo već uskladištene drvne mase. Tako je prije šest godina jedan preduzimač morao da baci destine kubika tog drveta namijenjenog italijanskom tržištu, jer nije bilo dobro pripremljeno za prodaju.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo