Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ugrađivanje i ograđivanje

Objavljeno prije

na

Prvi golf tereni u Crnoj Gori trebalo bi da se zazelene na parceli od 768.000 kvadrata imovine Montepranza u zoni Mrčevac, preko puta Aerodroma Tivat na svega 700 metara od mora. Tender je raspisan, a najveći interes za ovu lokaciju pokazao je vlasnik Porto Montenegra kanadski milijarder Piter Mank. Idilu još jednog velikog investicionog projekta kvari spor u kojem vlasnici zemljišta u kompleksu Montepranza, koje im je oduzeto prije 50 godina, traže od države pravedno obeštećenje. Država uporno odgađa da okonča ovaj proces restitucije u kome su veliki interesi i novci u pitanju.

Nerješavanje spora o 300.000 kvadrata tog zemljišta izazvalo je veliku gužvu u jedinoj stranci u Crnoj Gori koja zastupa interese Hrvata – Hrvatskoj građanskoj inicijativi. Kako su vlasnici tog dijela zemljišta uglavnom Hrvati, HGI je organizaciono i finansijski pomagala vlasnicima zemlje u procesu restitucije, ocjenjujući da je to veoma značajno za hrvatsku manjinu u ovom dijelu Boke.

Na nedavnom Saboru HGI zbog spora sa rukovodstvom stranke oko imovine u kompleksu Montepranzo doskorašnji funkcioner stranke Mato Marović isključen je iz svih stranačkih organa.

,,Mato Marović je zaista ‘šutnut’ iz rukovodstva HGI-a zbog Ugovora koji je sklopio na štetu vlasnika zemlje u suradnji sa dr Miroslavom Marićem krijući se iza HGI-a”, objasnila je isključenje predsjednica HGI-a Marija Vučinović.

,,Iza priče o zemljištu u stranci žele da sakriju svoje nezakonite radnje i krađu preko 300.000 eura iz državnih kasa. Pozivam finansijsku policiju da ispita taj slučaj”, kaže za Monitor Mate Marović.

On kaže da je i dalje odbornik u SO Tivat. ,,Nisu me izbacili iz stranke, niti to mogu. Ja odbijam da budem član rukovodstva koje krade novac, koristi novac stranke za privatne poslove, auta i putovanja”.

S druge strane, u HGI-u smatraju da Marović pokušava prozivkama oko nenamjenskog trošenja para u stranci da skrene priču sa ,,pljačke stoljeća” zemljišta u kompleksu Montepranzo.

,,Ugovor koji je predmet spora Mato Marović nije dao na uvid niti jednom vlasniku zemljišta koje zastupa, a ni Središnjem odboru HGI-a od kojega je tražio finansiranje”, tvrdi za Monitor član Središnjeg odbora HGI Zvonimir Deković.

Sporni ugovor o pružanju konsultantskih usluga Mato Marković je kao zastupnik vlasnika zemljišta potpisao 2007. sa preduzećem Prokom doo iz Podgorice. U HGI-u navode da je ugovorom precizirano da se na konsultanta prenese 30 odsto ukupne površine zemljišta koje je predmet posla.

,,Mato Marović obezbjeđuje jednoj osobi u Podgorici da se uknjiži na oko 100 000 m2 zemlje, čiji su vlasnici uglavnom Hrvati iz Tivta. Koga i čije je interese zastupao ?”, pitaju se u HGI-u.

U vrijeme kada je ugovor potpisan, osnivač i izvršni direktor Prokroma bio je Srđan Mihaljević. On je septembru 2008. godine postao pomoćnik Andrije Lompara, ministra saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija.

Firma sa kojim je potpisan sporni ugovor Prokom doo je 2007. bila regostrovana za djelatnost trgovina na veliko, 2008. se preimenuje u preduzeće za konsalting, inženjering i menadžment SM Vision, sa novim osnivačem i direktorom.

Da li zbog blizine Aerodroma, kojim suvereno vlada SDP, među onima koji su uključeni u ovaj spor ima i takvih koji smatraju da iza cijele priče oko zemljišta stoje najviši organi SDP-a.

U HGI-u su optužili i dr Miroslava Marića, predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, da podržava Marovića i da je spajao zainteresovane za ovu zemlju u Podgorici i Tivtu.

,,Da li iz potrebe da se bude nekome lojalan ili za procenat, ali suma je više miliona eura”, saopštili su iz HGI-a.

Marić za Monitor kaže da ga čudi što i njega prozivaju. ,,Nemam pojma. Nisam upoznat osim kao i svi članovi Predsjedništva. Teško mi je da o tome govorim kada ne znam”.

Kada su vlasnici 2007. pristali da 30 odsto vlasništva na zemlju ustupe konsultantu, u ovom slučaju firmi koja se bavi trgovinom na veliko, šuškalo se da će Piter Mank tu graditi golf terene i da će cijena zemljišta biti od 100 do 300 eura po kvadratu. Država je ove godine vlasnicima ponudila simboličnu cijenu od 5,10 eura po kvadratu.

Iako su prava vlasnika svojevremeno podržavali i Filip Vujanović i Željko Šturanović, a Igor Lukšić je za mandata ministra finansija tvrdio da je Montepranzo „najčistiji slučaj restitucije” u Crnoj Gori, vlasnici i dalje čekaju nova ročišta u kotorskom sudu i nadaju se da se njihova zemlja ne može bez njihove saglasnosti ustupiti vladinom strateškom partneru Piteru Manku.

U HGI tvrde da je Marović potpisao ugovor koji nema klauzulu o raskidu te da će kako god se spor riješi Prokrom dobiti 30 odsto zemljišta. Navode da je sve objedinjeno u jednu parcelu te da će se konsultant knjižiti na jednu trećinu idealnog zemljišta. Tako bi u budućnosti na zemljištu pravih vlasnika bili sagrađeni golf tereni, a na zemljištu koje dobije konsultant mnogo profitabilniji prateći objekti.

,,S konsultantom sam potpisao ugovor na 30 odsto i odluka suda nema nikakve veze sa tim”, kaže Marović za Monitor i ističe da su mu na nedavnom sastanku vlasnici dali punu podršku.

Na pitanje kakav je interes vlasnika da daju 30 odsto novca ili zemljišta konsultantu, Marović odgovara: ,,Oni su nam pomogli, oni su platili troškove za advokata, studije, oni će vratiti novac koji nam je HGI pozajmio u toku ovog procesa. To je naš interes. Ostale agencije i advokati tražili su između 40 i 50 odsto, a njihova firma je pristala na 30 odsto novca ili zemlje, zavisi šta dobijemo. Prihvatili su da se to smanji na 25 odsto. Vlasnici su potpisali punomoćje u kojem piše da su upoznati sa tim”.

Po ocjeni stučnjaka koji se godinama bave pitanjem restitucije, koje je Monitor kontaktirao, procenat od 30 odsto je izuzetno veliki i neuobičajen u ovakvim transakcijama. Pojedini su ga ocijenili kao zelenaški i naveli da nema sličnih primjera, osim pojedinih slučajeva u Budvi u kojima se sumnja da izvjesni sudija uzima 30 odsto ali za završeni posao. Uobičajeno je da u ovakvim poslovima, kada je u pitanju veći broj vlasnika i veća parcela, procenat ne bi smio da se primiče dvocifrenom broju.

Početkom sljedećeg mjeseca zatvara se tender za izdavanje u zakup na 90 godina, sa mogućnošću kasnije kupovine, zemljišta Montepranza. Za očekivati je da država i sudovi privedu kraju i proces restitucije na ovoj lokaciji. A možda bude jasnije i ko se sve ugradio a ko ogradio u restitucionoj priči o zemljištu Montepranza.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo