OKO NAS
Ukineš i riješiš problem
Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor online
Studenti Psihologije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću već dva mjeseca bezuspješno upozoravaju upravu Fakulteta i Univerziteta da nemaju osnovnih uslova za studiranje – profesori ne dolaze i nemaju predavanja. Na njihove apele niko se nije oglašavao, a iz uprave su im poručili da nijesu dovoljno vidljivi.
,,Jesmo li sad vidljivi?”, istakli su transparent na ulazu u Fakultet i sredinom prošle nedjelje počeli bojkot krnje nastave. Kada su vidjeli da ni to ne pomaže, početkom ove nedjelje zatvorili su se u učionicu i otpočeli danonoćni protest.
Dva dana niko ih nije obilazio osim šef odsjeka Milorad Simunović. A šta nadležni misle o njihovim problemima – čitali su iz dnevne štampe. Onda se u srijedu iznenada pojavio rektor Predrag Miranović i riješio problem. Obećanjima.
Profesor Simunović je jedini domaći profesor na odsjeku Psihologije, ostali, njih desetak, su sa strane, uglavnom iz Srbije. Gostujućim profesorima ove godine nijesu uplaćivani honorari, pa su prorijedili dolaske u Nikšić ili uopšte nijesu dolazili.
Studenti su tako dovedeni u apsurdnu situaciju da traže ono što se podrazumijeva – redovnost nastave, nadoknadu izgubljenih časova i regularno polaganje kolokvijuma i završnih ispita.
Studenti su ispali kolateralna šteta sistemskih problema na Univerzitetu Crne Gore. Psihologija je jedan od smjerova koji je političkim dekretom osnovan nakon referenduma 2006. Iako je proteklo sedam godina od osnivanja, ovaj studijski odsjek i dalje ima samo jednog profesora iz Crne Gore, a nastava se održava kad ko od profesora dođe.
O dosadašnjoj nastavi su za medije tokom protekle sedmice studenti dosta rekli: „Gostujući profesori su prethodnih godina dolazili dva puta mjesečno, a sada samo jednom, a imamo profesora koji nam nijesu dolazili od kada je počeo semestar, tako da su studenti pojedine predmete slušali svega nekoliko sati. Ne zamjeramo ništa profesorima, jer uprava je ta koja studentima treba da obezbijedi redovno školovanje”, kazala je Aleksandra Albijanić, predstavnica studenata psihologije.
Po principima Bolonjske deklaracije, koja je sve i svja u našem visokom obrazovanju, a i ugovora koji su studenti potpisali kada su upisivali fakultet, Univerzitet je dužan da im obezbijedi kvalitetnu nastavu. Ovdje kvalitet nije u pitanju, već sama nastava.
Umjesto da u direktnom razgovoru sa studentima pokušaju da ublaže problem, nadležni su mjesecima ćutali. Ono što su govorili svjedoči o njihovoj neozbiljnosti.
Rektor Miranović je priznao da se ,,nekim profesorima iz Beograda, sa drugih studijskih programa, duguje mnogo više nego profesorima psihologije”. Kako se nastava izvodi na tim odsjecima i zašto baš profesori sa psihologije nijesu spremni da trpe, Miranović nije objasnio. Rektor je kazao i da „ne bježe od duga” i da traže način da što prije bude isplaćen.
Iz uprave Filozofskog sa sebe su skidali krivicu tvrdeći da oni ne odlučuju o finansijama, već da je od ove godine kasa prenijeta u Podgoricu. Poručili su i da bojkot studenata, kao ni najava profesora da neće držati predavanja i ispite zbog neisplaćenih honorara, nije dobar potez.
Te loše poteze na fakultetu su kritikovali računicom koju je iznio prodekan za nastavu Goran Barović da profesorima duguju 15.000 eura, a da je dug studenata na ime školarine 45.000 eura.
,,Kada bi studenti psihologije izmirili dug za školarinu za ovu godinu bilo bi dovoljno novca ne samo za isplatu tri honorara, već bi gostujućim profesorima bili isplaćeni svi honorari za ovu školsku godinu. A nešto novca bi i preteklo”, izračunao je Barović.
Zbog toga što ne pretiče, krivi su studenti, a i profesori: ,,Na drugim studijskim programima su dugovanja za neke honorare značajno veća, pa profesori shvataju situaciju i dolaze na nastavu”, rekao je Barović.
,,Nerazumnim” profesorima, studenti, sa kojima smo razgovarali, ništa ne zamjeraju. Kažu da se radi o priznatim stručnjacima te da je nedopustivo da im se ne isplaćuju honorari. Studentima nije jasna druga računica. Na Odsjeku psihologije je, kažu, oko 200 studenata na sve četiri godine, njih 40 finansira država. Studenti prve dvije godine plaćaju 500, a dvije završne godine 1.000 eura. Gdje su te pare, pitaju se studenti.
Šef odsjeka Simović kazao je da su u pravu i studenti koji traže regularan semestar, a i profesori koji traže nadoknadu za rad. On je protest okarakterisao kao poruku onima koji raspolažu finansijama da riješe problem koji nije od juče i koji je kako je „vrijeme teklo postajao složeniji i vidljiviji i teži za rješavanje”.
Kako se bliži kraj semestra 17. maj izgledalo je da je ovaj problem prosto nemoguće riješiti. Onda se na Filozofskom pojavio rektor i razgovarao sa studentima. Pregovori su trajali duže od dva sata. Nakon njih rektor nije želio ništa da saopšti novinarima. To breme je ostavio studentima.
Predstavnica studenata Aleksandra Albijanić kazala je da je dogovoreno da se semestar produži za 15 dana za predmete za koje nijesu održana sva predviđena predavanja. ,,I ispiti će biti malo pomjereni kako bi mogli kvalitetno odslušati predavanja i pripremiti se za polaganje”.
Kako jedan broj gostujućih profesora zbog neisplaćenih honorara neće da nastavi saradnju sa Filozofskim, rektor je obećao da će se naći novi predavači. ,,Vjerovatno, opet iz Beograda, kao i Crne Gore”, rekla je na to Albijanić.
Tako će im na samom kraju školske godine predavanja držati i ocjenjivati ih sasvim novi profesori. I to ako Univerzitet uspije da nekog profesora privoli na to.
Studenti, sa kojima smo razgovarali nakon sastanka, rekli su nam da su zadovoljni, jer im se konačno neko obratio. Pojedini su konstatovali da je opet sve završeno na obećanjima.
Studente je tokom razgovora sa rektorom interesovalo i da li će biti daljeg upisa na ovom odsjeku. „Ne znamo šta će biti sa odsjekom, ali je jako bitno da se psihologija održi na Fakultetu radi kvaliteta naših studija, kao i nivoa obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore”, kaže Albijanić.
Isti dan, studenti su dobili odgovor sa Univerziteta. Upravni odbor UCG podržao je predlog Senata Univerziteta da u narednoj školskoj godini ne upisuje brucoše na tom odsjeku. Pored ovog neće biti upisa ni na Pravnom fakultetu odjeljenja u Bijelom Polju i na studijskim programima Njemački jezik i Italijanski jezik na Filozofskom fakultetu. Spisak se neće završiti na ovome.
Predsjednik UOP Duško Bjelica kazao je da je razloga za takvu odluku bilo više: pad interesovanja, visoki troškovi, skromni uslovi za rad, kao i da se na tim fakultetima upisuju lošiji studenti… ,,Ovdje je problem i izuzetno mali broj domicilnih profesora na tim studijskim programima koji su od strane Senata ocijenjeni kao neodrživi”, objasnio je Bjelica.
Upravni odbor će takvu odluku predložiti Vladi, a na Vladi, čiji je premijer vlasnik privatnog univerziteta, je da odluči. Prema riječima Bjelice ova odluka je donešena i na osnovu vladinih sugestija o tome koji je to nedostajući kadar, a kojeg ima više nego što je potrebno.
,,Prevelik broj kadrova nastaje i zbog činjenice da na privatnim fakultetima neće biti ograničenja za upis”, kazao je Bjelica. Kada su ga pitali da li takve mjere predstavljaju neki vid najave osnivanja ovih programa na privatnim fakultetima, on je kazao da priče da neko sa Univerziteta radi u korist privatnih univerziteta ,,ne stoje”. A đe bi i premijer radio na štetu državnog, a u korist svog vlastitog univerziteta.
Objašnjavajući štetu koja bi nastala ukidanjem Odsjeka psihologije, šef ovog odsjeka Simunović je kazao da je ,,najlakše nešto ukidati, a mnogo teže, ali i mnogo bolje razvijati”.
On je istakao: ,,Psihologija je u kulturološkom smislu nauka i struka koja je proizašla iz stanja veoma razvijene civilizacije i ona je dokaz da se stiglo do tog stupnja”.
Dobro je priznati da mi taj nivo još nijesmo dostigli.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
PLJEVALJSKA KOTLARNICA: Odlaganje rješenja, opet
Objavljeno prije
5 danana
16 Januara, 2026
Pljevaljska kotlarnica u Skerlićevoj ulici nastavlja sa radom, uprkos nalogu ekološke inspekcije za zatvaranje
Zatvaranje pljevaljske kotlarnice u Skerlićevoj ulici, uprkos rješenju ekološke inspekcije, ipak se nije desilo. Ekološki inspektor produžio je rok za izvršenje za 60 dana. U tom periodu je obaveza lokalnog preduzeća Grijanje, koje gazduje tim objektom, da pronađe tehničko rješenje za smanjenje emisija opasnih i zagađujućih materija. Kompromis je postignut nakon zahtjeva Grijanja da im se ponovo produži rok za izvršenje rješenja, kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice.
Kako su prije dvije sedmice saopštili iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), ekološki inspektor je sagledao sve okolnosti slučaja, a posebno konstataciju Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da ne postoji uzročno-posljedična veza između zdravstvenog stanja stanovnika Pljevalja sa zagađenjem vazduha.
Ekološka inspekcija je sredinom decembra naložila direktoru preduzeća “Grijanje Pljevlja” Vladu Tošiću da zatvori kotlarnicu. Tošić je uzvratio tvrdnjama da su rezultati mjerenja zagađenja iz gradske kotlarnice u Pljevljima, “ nikada bolji”. Navodno je značajno smanjeno prekoračenje zagađujućih materija u odnosu na prethodnu godinu (praškaste materije sa 20 na 4, sumpor-dioksid sa 7 na 2, arsen sa 4 na 2 prekoračenja).
Značajna ulaganja u kotlarnicu, prema tvrdnjama menadžmenta Grijanja, dovela su navodno do kvalitetnijeg sagorijevanja i smanjenja potrošnje uglja. Iz tog preduzeća su upozorili i da bi zatvaranje kotlarnice “imalo katastrofalne posljedice: popucale instalacije zbog smrzavanja, ogroman finansijski gubitak preduzeća i hiljade građana, uključujući ključne institucije bez grijanja”. Iz pljevaljske firme objašnjavaju da su prethodnih godina ugrađeni multicikloni i ventilatori dimnih gasova radi poboljšanja sagorijevanja i smanjenja zagađenja.
Kotlarnica je, međutim, godinama predmet oštrih kritika. Ranije je već zabranjivan njen rad od strane ekološke inspekcije, a stanari Skerlićeve ulice kontinuirano zahtijevaju njeno trajno zatvaranje.
MERS je, međutim, krajem oktobra 2025. godine, poništio rješenje Agencije za zaštitu životne sredine, pa je pljevaljska toplana proradila nakon višemjesečne pauze. Stanari zgrade u Skerlićevoj ulici, u kojoj se nalazi kotlarnica, kao i ekološki aktivisti iz Pljevalja, taj objekat nazivaju najvećim zagađivačem u gradu. Oni tvrde da njegovo pokretanje predstavlja kršenje zakona i direktno ugrožavanje zdravlja građana.
Nakon što su analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) krajem 2024. godine potvrdile prekoračenje dozvoljenih koncentracija štetnih materija, ekološka inspekcija je i tada zabranila rad kotlarnice. Poslije žalbe i urgencije preduzeća, izvršenje rješenja je privremeno odloženo, ali je zabrana rada ponovo stupila na snagu 15. maja 2025. godine. “Grijanje” je uložilo žalbu na odluku Agencije , kojom je 21. jula naloženo zatvaranje kotlarnice, pa je sudbina tog postrojenja zavisila od Ministarstva, koje je krajem oktobra dalo “zeleno svjetlo”.
Rješenjem Agencije naloženo je potpuno obustavljanje proizvodnje i isporuke toplotne energije iz kotlarnice “zbog utvrđenog zagađenja životne sredine i prekoračenja dozvoljenih koncentracija štetnih materija u vazduhu i zemljištu”. U obrazloženju piše da su mjerne jedinice Ministarstva ekologije utvrdile prisustvo praškastih materija, ugljen-monoksida i arsena u količinama koje značajno prelaze propisane granice tolerancije”. Ekološki inspektor je zaključio da dalji rad kotlarnice predstavlja neposrednu opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Pljevlja su jedina opština u Crnoj Gori koja ima sistem daljinskog grijanja, kojim se zagrijava 34.000 kvadrata stambenog i poslovnog prostora. Iz “Grijanja” tvrde da bi zatvaranjem kotlarnice preduzeće izgubilo svrhu postojanja, jer korisnicima ne mogu ponuditi alternativni vid grijanja. Navode da su u posljednje dvije godine potrošnju uglja smanjili su sa 2.400 na 1.500 tona zahvaljujući investicijama u kotlarnicu i sekundarnu mrežu. Opština i država uložile su stotine hiljada eura u modernizaciju sistema, od zamjene instalacija do ugradnje ventilatora dimnih gasova koji poboljšavaju sagorijevanje i smanjuju emisije.
Postrojenje trenutno zapošljava 33 radnika, od čega je 16 u administraciji, a 17 u proizvodnji, svi na neodređeno vrijeme. Prekid rada kotlarnice otvorio bi ozbiljna pitanja o njihovim radnim mjestima i sigurnosti zaposlenja, ali i o održavanju i funkcionisanju sistema grijanja u gradu.
Posljednje najave zatvaranja otvorile su i sukob na relaciji lokalna vlast – država, ali i među pojedinim lokalnim funkcionerima. Demokrate su optužile predsjednika Opštine Darija Vraneša i nadležne opštinske službe da su propustile da izvrše svoje zakonske obaveze. Vraneš je podržao sugrađane koji su sprječavali inspektorku da 30. decembra zapečati kotlarnicu. Sa tog skupa on je pozvao direktora Grijanja da podnese ostavku i zaprijetio da će korisnici kotlarnice blokirati Termoelektranu. Takođe, “podigao je prašinu” oko izdavanja urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za ugradnju neophodnih vrećastih filtera, čija bi instalacija doprinijela smanjenju zagađenja zraka u gradu.Kako tvrdi Vraneš, UTU nijesu dobijeni zbog “neriješenog pitanja lokacije skladištenja opasnog otpada“ koji nastaje radom filtera.
Iz Vlade tvrde da taj otpad, iako se često klasifikuje kao industrijski, a u nekim slučajevima i opasan (što zahtijeva laboratorijsku analizu), ima uspostavljene protokole za zbrinjavanje. Istovremeno, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je pozvao Vraneša i direktora “Grijanja” da građanima daju “neke odgovore”.
“I Vraneš i Tošić duguju Pljevljacima odgovor na pitanje: zašto nisu postupili po nalogu inspekcije od prije godinu dana i ugradili dva obična filtera? Mislim da od Vraneša još nismo dobili ni odgovor na pitanje: gdje je nestao novac za ekološke projekte koji mu je uplaćen? Koliko je od tog novca mogao građanima da kupi peći za pelet? Koliko peleta? Koliko fasada na stambenim objektima? Koliko pomoći da pruži pojedincima koji koriste ugalj za grijanje? Nema odgovora. Prvo odgovori na ova pitanja, pa da se odluči o sudbini kotlarnice”, saopštio je Ćulafić.
Ipak, Demokrate su u par saopštenja zagovarale stav da bi naglo gašenje kotlarnice prouzrokovalo nesagledive posljedice. Kako su naveli, nije sporno da je kotlarnica zagađivač, ali njeno eliminisanje mora biti postepeno, a ne naglo. Upozorili su i da “u grijnoj sezoni 2026/2027. kotlarnica ne bi smjela raditi bez ispunjavanja strogih tehničkih standarda i značajnih ulaganja u opremu”. Iz te stranke je najavljeno i da će tražiti da se iz budžeta Opštine usmjere sredstva za dodatnu tehničku opremu, uz očekivanje da država realizuje svoj dio obaveza u projektu toplifikacije. Podsjećaju da je EPCG već realizovala prvu fazu projekta, te da je neophodno da opština iskoristi 2026. godinu za hitno širenje sekundarne mreže, od projektovanja do izvođenja radova.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SVJEDOČENJE BIVŠEG POMOĆNIKA UPRAVE POLICIJE U SLUČAJU BELIVUK: Baković ruši dio optužnice?
Objavljeno prije
5 danana
16 Januara, 2026
Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalistike Enis Baković kazao je u Višem sudu da srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, koji slove za visokorangirane članove kavačkog kriminalnog klana,nije bila izrečena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru već samo operativna mjera za bezbjednosno interesantne osobe
Srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, koji slove za visokorangirane članove kavačkog kriminalnog klana nije bila izrečena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru već samo operativna mjera za bezbjednosno interesantne osobe. Tako je u podgoričkom Višem sudu započeo svoje svjedočenje nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalistike Enis Baković, koji je saslušan kao svjedok u postupku protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog specijanog tužioca Saše Čađenovića.
Lazoviću je optužnicom specijalnog državnog tužilaštva stavljeno, između ostalog, na teret da je tražio ukidanje mjera zabrane ulaska za Belivuka i Miljkovića, što je on demantovo. A sada i Baković.
„Veljko Belivuk i Marko Miljković su kao pripadnici organizovane kriminalne grupe bili na operativnoj mjeri BIL. Dakle to nije zabrana ulaska, to je operativna mjera. To je bilo 2018. Ukoliko se lica koja su pod operativnom mjerom pojave na graničnom prelazu kontaktira se Sektor kriminalističke policije. Nakon toga se odluči da li im se dozvoljava ulazak. Ukoliko se odluči da neka bezbjednosno interesantna osoba bude puštena u Crnu Goru, a takvih zahtjeva je bilo i od partnerskih službi, ta osoba je bila pod nadzorom i bitni su bili kontakti osobe koje će ostvariti u Crnoj Gori, kazao je Baković.
On je rekao da mu je u decembru 2020. godine Lazović, dok su čekali početak kolegujuma, dao usmeni zahtjev da se Belivuku i Miljkoviću izbriše operativna mjera zbog rada na predmetu.
„U tome nisam vidio ništa sporno, jer se to radilo, da se neka lica isprate, opserviraju. Dao sam nalog Aleksandru Boškoviću za to i sve sam mu do detalja ispričao o zahtjevu Lazovića. On je javio da je mjera maknuta. Nisam Lazovića pitao koji je predmet u pitanju, nisam imao pravo na to, niti sam imao razlog da sumnjam, kazao je Baković.
Nije se mogao setiti koliko je puta ukidana operativna mera, ali je kazao da se radi o većem broju i da je to dio prakse.
„Da nije bila skinuta mjera a da su se Belivuk i Miljković pojavili na granični prelaz, granična policija bi obavijestila SKP nakon čega bi donijeli odluku da li da ih pustimo ili ne“, kazao je Baković u Višem sudu.
Tvrdio je i da je imao profesionalnu saradnju sa Lazovićem i da on nikada od njega nije tražio da uradi nešto nezakonito.
I dok odbrana tvrdi da je iskazom Bakovića srušena optužnica, prigovor je imao specijalni tužilac Miloš Šoškić koji tvrdi da je svjedok iskazom pokušao da olakša položaj optuženom Lazoviću. Kazao je da je Bakovićev iskaz u suprotnosti sa Zakonom o strancima, ali i onim što je izjavio u istrazi.
Prigovor je zapisnički unijet, kao i zapažanje sudskog vijeća da je Baković tokom svjedočenja u cjelosti ostao pri iskazu koji je dao u prethodnom postupku.
Baković je objasnio i da ne postoji nikakav pravilnik o tome kako se neko lice stavlja ili skida sa spiska bezbjednosno interesantnih lica.
Ovim svjedočenjem, smatra poslanica Evrope sad (PES) Jelena Nedović, ogoljena je istina o tome da je dio bezbjednosnog aparata u Crnoj Gori godinama radio ne u interesu države, već kriminala.
“Brisanje operativnih mjera za lica označena kao pripadnici kriminalne organizacije nije administrativni potez. To je svjesna odluka koja kriminalcima otvara prostor, a institucija pretvara u saučesnike. Nije ovdje problem jedan čovjek. Problem je sistem u kojem su papiri bili čisti, a bezbjednost države prljava. Sistem u kojem su operativna mjerenja služile za zaštitu “odabranih”, a ne građana. Svjedočenje bivšeg policijskog funkcionera (Enisa) Bakovića, potvrđuje zašto je Crna Gora godinama stajala na mjestu – jer nema države tamo gdje kriminal ima institucionalnu zaštitu“, navela je.
Ona smatra da i ako nije bilo formalno zabrane ulaska, uklanjanje operativnih mjera za lica označena kao prijetnja nacionalnoj bezbjednosti, bez pravila i pisanog traga jeste suštinski i sistemski problem ovog slučaja.
“Ovo je ključni momenat. Nije postojao pravilnik. Što i Baković kaže – nije bilo pravilnika kako se neko stavlja na operativnu mjeru – niti kako se ta mjera skida a to znači da su se odluke donosile proizvoljno i sistem je bio otvoren za zloupotrebu. Zaključak ove priče stavljanja pa brisanja operativnih mjera – brisanjem operativnih mjera iz sistema, policija je izgubila svaku obavezu da su nadležna službena lica nadležna za interese Crne Gore. Nakon što je ta mjera uklonjena, takvo se lice u sistemu pojavljuje kao običan putnik – bez upozorenja, bez alarma i bez ikakve institucionalne reakcije“, saopštila je poslanica Nedović.
Baković u iskazu tvrdi da je alarm ipak upaljen čim su se srpski kriminalci pojavili na graničnom prelazu.„Sredinom januara 2021.godine pozvao me tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi i rekao da su se ova lica pojavila na graničnom prelazu Tivat. Rekao sam mu da pozove Zorana Lazovića i znam da su bile mjere prema nekim licima, kazao je tokom svjedočenja.
Suđenje u Višem sudu biće nastavljeno 22.janura.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
OPŠTINA KOLAŠIN STOPIRALA UKNJIŽBU PLACEVA NA LUGU: U rukama Ustavnog suda
Objavljeno prije
2 sedmicena
7 Januara, 2026
Veći dio placeva u prigradskom dijelu Kolašina, podijeljenih još 2009. godine odlukama tadašnjeg lokalnog parlamenta, još nema formalne vlasnike. Nedavno su masovni sudski postupci za uknjižbu naglo prekinuti, nakon što je Opština podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti prvobitne Odluke o dodjeli placeva
Blizu 170 placeva u sportskoj zoni, Lugu, prigradskom dijelu Kolašina, podijeljeno je Kolašincima „u stanju socijalne potrebe“ ili „po drugom osnovu“ odlukama lokalnog parlamenta tokom 2009. godine. Mnogi od njih nikad nijesu ni dobili dokaze o vlasništvu, a nedavno su prekinuti masovni sudski postupci kojima su tokom ove godine pokušali da ih uknjiže.
Kako su Monitoru rekli u kolašinskoj lokalnoj upravi, sudski postupci su prekinuti prije nekoliko mjeseci, nakon što je Opština podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti Odluke o dodjeli placeva u tom dijelu grada. U Opštini trenutno nemaju precizan podatak koliko je „vlasnika“ prije toga uspjelo da uknjiži placeve. Nemaju ni odgovor na pitanje zbog čega su zahtjev pokrenuli nakon što su neki od placeva dobili vlasnike.
„Svi predmeti su u prekidu do odluke Ustavnog suda Crne Gore. Mali broj tih predmeta je pravosnažno okončan. Međutim, počeo je da pristiže ogroman broj ovakvih predmeta, odnosno oko 40 tužbi po tom osnovu. Kako je postojala bojazan da može doći do zloupotreba, Opština je podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti Odluke, koja je pravni osnov podnošenih tužbi. Zatim je tražen prekid svih postupaka do dobijanja ove ocjene, što je potvrdio i Viši sud u Bijelom Polju“, tvrde u Opštini.
Prema nezvaničnim podacima, prije nego što je vlast zatražila mišljenje Ustavnog suda, dvadesetak Kolašinaca uknjižilo je placeve. Navodno, kako su rekli nezvanično u kolašinskom Osnovnom sudu, u tim slučajevima je „nesporno dokazano stupanje u posjed tužilaca i privođenje nepokretnosti namjeni.“
U lokalnoj upravi kažu da će nakon odluke Ustavnog suda „Opština zauzeti stav kako prema budućim, tako i prema okončanim postupcima.“ Početkom ove godine, međutim, tvrdili su da je „Sud sa strankama i vještakom geodetske struke obavljao uviđaj na licu mjesta i konstatovao postojeće stanje.“ Nalazom i mišljenjem vještaka geodetske struke, navodno je, „konstatovano stanje posjeda, privedenost namjeni, izvršena je identifikacija dodijeljenih parcela na osnovu korišćenja i stupanja u posjed.“
„Na osnovu planske dokumentacije Sekretarijata za urbanizam, Opština je tokom postupka zahtijevala usklađivanje i preklapanje utvrđenog stanja sa važećom planskom dokumentacijom (DUP Sportska zona). To je rađeno s ciljem da se spriječi zauzimanje javnih površina, saobraćajnica, predviđenih ili postojećih sportskih objekata“, govorili su iz Opštine prije podNošenja zahtjeva Ustavnom sudu.
Na taj način, kako su tada objasnili, obezbijeđeno je „da predmet spora budu isključivo urbanističke parcele koje su predviđene za individualno stanovanje, odnosno gradnju stambenih objekata.“ Uvjeravali su i da je tokom postupka vođeno računa o identifikaciji lica sa spiska iz odluke, kao i o utvrđenoj površini parcela iz tog akta. Opština je podnijela i zahtjev kojim traži da se na nepokretnostima koje su bile predmet pravosnažno okončanih postupaka u listu nepokretnosti upiše teret zabrane otuđenja od strane vlasnika.
Tokom minule decenije i po, samo rijetki su pokušavali da ospore pravnu valjanost podjele placeva na Lugu, ali bez rezultata. Jedini koji su se usudili da javno problematizuju taj akt odmah nakon donošenja bili su Željka Vuksanović i Bojan Zeković iz Socijaldemokratske partije (SDP), dok su ostali uglavnom ostali nijemi na evidentne neregularnosti.
Sumnje da je bilo nezakonitog postupanja prilikom poklanjanja ili prodaje placeva, odbornici su tada iznijeli u krivičnoj prijavi protiv tadašnjeg predsjednika Opštine Milete Bulatovića i predsjednika Skupštine opštine Mila Šukovića. Prijava nikad nije dobila sudski epilog.
„U više slučajeva državno zemljište je dato fizičkim licima bez naknade ili uz minimalnu naknadu, a ta fizička lica su, nekada i sjutradan po kupovini, prodavala to zemljište po desetinu puta većim cijenama. Kolika je šteta za budžet Opštine nastupila, nama nije poznato, niti smo u mogućnosti da to utvrdimo, ali je, sudeći po cijenama nekretnina, vjerovatno da se radi o desetinama miliona eura. Posebno štetno je davanje na ovaj način zemljišta (placeva) službenicima državne i lokalne uprave čiji je posao primjena i kontrola primjene zakona“, navodi se, između ostalog, u toj krivičnoj prijavi.
Srž problema akta iz 2009. godine je potpuni izostanak jasnih kriterijuma na osnovu kojih je podijeljena enormna površina opštinskog zemljišta. Radilo se o najmanje 50.400, a potencijalno i do čak 75.000 metara kvadratnih zemljišta na atraktivnoj lokaciji Lug, čija je vrijednost danas sigurno nekoliko desetina miliona eura. Odsustvo kriterijuma ostavljalo je ogroman prostor za samovolju i diskreciono pravo u raspodjeli.
Uz Odluku odbornicima je prije 15 godina dostavljen i najblaže rečeno, krajnje neuobičajen i problematičan spisak potencijalnih „vlasnika“ placeva. Na tom spisku, koji je izazivao sumnju u elementarne administrativne procedure, u nekim slučajevima nije bilo navedeno ni ime budućeg korisnika placa, već samo prezime. U nekim slučajevima, na primjer, stajalo je da plac dobija „porodica pokojnog…“, dok su ponegdje imena i prezimena naknadno dopisivana rukom, hemijskom olovkom , što dodatno otvara brojna pitanja o transparentnosti i regularnosti čitavog procesa.
Među povlašćenim pojedincima koji su dobili besplatne parcele, našlo se, između ostalih, 36 službenika „iz ispostave policije“. Besplatno zemljište dobilo je i osmoro zaposlenih u srednjoj i osnovnoj školi, te šestoro iz kategorije „izbjegla i raseljena lica“. Značajan broj od 14 osoba prepoznat je kao „u stanju socijalne potrebe“ i, prema mišljenju tadašnje lokalne uprave, zaslužilo je besplatan plac. Po tri penzionera i zaposlena u Domu zdravlja takođe su se našli na spisku, kao i isto toliko sportista, te dva radnika Šumskog preduzeća.
Besplatno zemljište na Lugu dobili su i po trojica zaposlenih u Elektrodistribuciji i Komunalnom preduzeću, zatim dvojica radnika Ski-centra, te osmoro službenika u državnim organima i jedan zaposleni u Podgoričkoj banci. Posebno indikativan je podatak da je čak 16 službenika i namještenika iz tadašnje lokalne administracije obezbijedilo sebi besplatne placeve. Na kraju, spisak sadrži i nepreciznu, ali široku stavku „privatni sektor i drugo“, koja obuhvata oko 60 imena.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari

Stid
CRNA GORA I POPLAVE: Kad voda ogoli vlast
NAJBOGATIJI CRNOGORCI: Zvanično i skriveno
Izdvajamo
-
DRUŠTVO3 sedmiceDOČEK NOVE 2026. U BUDVI: Milion i po eura za sedam dana pjesme i zabave
-
DRUŠTVO4 sedmiceNOVO BETONIRANJE BETONIRANE ZAVALE: Hoteli, zgrade , stanovi, apartmani
-
INTERVJU2 sedmiceŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Priča o pomirenju je borba za reanimaciju poraženih ideologija
-
FOKUS4 sedmiceBORBA PROTIV VISOKE KORUPCIJE PO NAŠKI: I Milutinovih 5.000 eura
-
Izdvojeno4 sedmiceVLADIN PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: Veting ili privatizacija bezbjednosti
-
FELJTON4 sedmiceŽENE CRNE GORE (XV): Romansijerka i ilegalka
-
INTERVJU4 sedmiceDEJAN MIJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR I BIVŠI ČLAN ODBORA DIREKTORA EPCG N: Umjesto tranzicije imamo kolaps
-
SVIJET4 sedmiceSVIJET I MI: Rusija će sljedeće godine posvetiti više pažnje Balkanu, Crna Gora će to osjetiti
