Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ DOBIJA SPORTSKU INFRASTRUKUTURU: Stadion na Velikoj plaži i za domaćine i za turiste

Objavljeno prije

na

U neposrednom zaleđu ulcinjske Velike plaže, ove godine će biti postavljen kamen-temeljac za gradnju fudbalskog stadiona. Time će krenuti nova faza i u razvoju sportskog turizma na ulcinjskoj rivijeri

 

Prije tri sedmice Opština Ulcinj je raspisala međunarodni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje gradskog stadiona. Kako će izgledati taj objekat, koji će se nalaziti na drugom kilometru Velike plaže, u neposrednom zaleđu popularnog kupališta Miami, biće poznato u martu.

Tu lokaciju od 77.000 metara kvadratnih, odnosno Odluku o prenosu prava na nepokretnosti na Opštinu Ulcinj za ovu namjenu, donijela je krajem godine Vlada Crne Gore.

Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari kaže za Monitor da će stadion u Ulcinju biti jedan od najljepših u okruženju, a da će Fudbalski savez Crne Gore (FSCG) finansirati izgradnju ovog objekta.

Kako saznajemo, stadion će u prvoj fazi imati 1.500 sjedišta, tri pomoćna terena, te ostalu prateću infrastrukturu po standardima UEFA-e.

U FSCG navode da su veoma posvećeni realizaciji ovog projekta, te da ni u jednom trenutku neće odlagati njegovo finansiranje. ,,Uostalom, sredstva za gradnju stadiona u Ulcinju su spremna već godinama. Mi smo samo čekali da opštinska uprava odredi lokaciju”, ističu iz te sportske organizacije.

Kako tvrde, odmah  po završetku glavnog projekta biće potpisan protokol za finansiranje gradnje stadiona, koji će ,,Ulcinj pretvoriti u sportski centar ne samo domaćeg, već i međunarodnog karaktera“.

Uz sportsku salu koja će se graditi u neposrednoj blizini stadiona, Ulcinj konačno dobija prijeko potrebnu infrastrukturu da postane mjesto za pripreme sportista. To je bio  prije četiri decenije, kada je imao odlične hotele na Velikoj plaži, odnosno kada su na zimske pripreme dolazili veliki timovi iz bivše Jugoslavije, uključujući Crvenu zvezdu i Partizan. Istovremeno je ovaj grad bio omiljeno mjesto za pripreme brojnih atletičara.

„Duga pješčana plaža i blaga klima čine Ulcinj posebno atraktivnim. Zato svi koji ovdje dođu govore da on može i treba biti crnogorska Antalija“, kaže predsjednik Fudbalskog kluba Otrant Olympic Skender Redžović.

Ovaj poznati sportski radnik bio je, inače, organizator čuvene manifestacije  Pro beach soccer, odnosno fudbala na pijesku, koja se održavala u prvoj deceniji ovog stoljeća. „Uz podršku Opštine, lokalne Turističke organizacije (TO) i Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva sporta i mladih mislim da bi bilo vrijedno obnoviti ovu atrakciju“, dodaje Redžović.

U TO su spremni da na svaki način pomognu, a sve sa ciljem da u Ulcinju pred i u postsezoni bude što više interesantnih događaja, kako bi se glavna sezona produžila. ,,A to se može uraditi samo kvalitetnim i dobro osmišljenim manifestacijama, kakva bez sumnje jeste ’Pro beach soccer’“, smatra izvršni direktor TO Ćazim Hodžić.

Prema njegovim riječima, da je to moguće uraditi pokazuje primjer kajtsurfinga gdje je Ulcinj, zbog prirodnih karakteristika i odlične ponude, postao prepoznatljiv u evropskim i svjetskim razmjerama. Najpoznatija internet stranica na svijetu za ekstremne sportove http//www.xtremesports.com/, opisuje ulcinjsku Veliku plažu kao mjesto gdje se dobija mnogo pozitivne energije i gdje je sigurno da ćete imati nezaboravno iskustvo.

Bajraktari kaže da je višedecenijski period stagnacije Ulcinja završen i da će biti znatno podignut ukupan kvalitet turizma. ,,Skoro 200 miliona eura su samo investicije u hotelske objekte visoke kategorije. Za dvije nedjelje konačno kreće i projekat rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže koji se finansira iz kredita njemačke KfW banke vrijedan oko 20 miliona eura”, navodi on.

Kako najavljuje, kamen-temeljac za gradnju stadiona trebao bi biti postavljen 11. novembra. „To je dan kada je prošle godine počela Ivanova ulcinjska igra, manifestacija koja je okupila preko 100 vrhunskih fudbalera bivše Jugoslavije iz 70-ih i 80-ih godina prošloga vijeka, a koju je pokrenuo poznati privrednik, humanista i sportski entuzijasta Pavle Pajo Pepđonović. Oni su bili oduševljeni boravkom i utiscima koje su ponijeli iz našeg grada, pa će ove godine ponovo biti održana slična manifestacija, ja vjerujem na još većem nivou“, kaže Bajraktari.

I Redžović je uvjeren da bi to bio odličan marketinški potez. Dolazak u Ulcinj u novembru već su najavile fudbalske legende – Dragan Džajić, Ivica Šurjak, Ivan Gudelj, Safet Sušić, Vladimir Petrović Pižon, Fuad Muzurović, Zlatko Vujović, Enver Marić

,,Svi opet hoće u Ulcinj! U Sarajevu, Splitu, Skoplju, Beogradu… svi pričaju kako su Ulcinjanke i Ulcinjani dali srce i dušu. Kažu, jednostavno neopisivo i hoćemo opet u Ulcinj!”, kaže Pepđonović. I ističe: „Ulcinjska priča nastavlja da povezuje, gradi mostove, budi sjećanja i emocije”.

Tako je to u gradu gdje se fudbal igra već duže od jednog vijeka. Naime, u Ulcinju je davne 1921. godine osnovan fudbalski klub Olcinium, jedan od najstarijih u regionu.

Uz novi stadion i osiguravanjem opstanka Otrant Olympica u Drugoj crnogorskoj ligi Ulcinjani se nadaju da počinje novo razdoblje u analima fudbala ovog grada.

                                                                                                                        Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo