Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠEKULAR – BEZ RIJEKA I BEZ STRUJE: Male elektrane i velika muka

Objavljeno prije

na

Uprkos migracijama, u Šekularu ima još 98 domaćinstava, a u nekima, pored četiri male hidroelektrane u selu, struje ima jedva za sijalicu. Stanovnici Šekulara, zato, postavljaju pitanje – čemu male hidroelektrane. Da li iko, osim njihovih vlasnika, ima koristi od posla koji je uništio njihove rijeke

 

„Dok nisu počeli sa gradnjom malih elektrana, koncesionari su u našem selu obećavali svašta. Čak i struju na katunima u planini“, kaže sa razočarenjem predsjednik beranske Mjesne zajednice Šekular Sreten Lekić.

Na teritoriji sela koja obuhvata ova velika mjesna zajednica, kompanija Hidroenergija Montenegro izgradila je prije skoro deceniju četiri male elektrane i u potpunosti devastirala prirodni ambijent. Tri planinske rijeke od tada više ne postoje. Ova kompanija je najprije u cijevi stavila Spalevićku i Rmušku rijeku, koje su se sa planina, bistre kao suza, spajale na mjestu gdje je seoska škola. Odatle je nekada tekla Šekularska rijeka, ljubiteljima prirode i ribolovcima vrlo dobro poznata.

„Ništa više od toga nema. Sve je u cijevima. Ekocid je blaga riječ za ovo što je učinjeno našem selu“, priča Lekić. Stanovnici šekularskih sela nisu vidjeli nikave koristi od tog posla i danas se s pravom pitaju koliko je struje u njima proizvedeno, odnosno koliko je miliona već zaradila kompanija Hidroenergija Montenegro. Znaju da oni struje u selima jedva da imaju za sijalicu.

„Dešavalo se da po sedam dana nema jedne faze. Da li je to normalno? Pored četiri hidrocentrale, mi smo praktično bez struje“, kaže mještanin Šekulara Vesko Davidović. On objašnjava da je to najveći problem za čitavo područje Šekulara, na kojem je polovina električnih stubova stara skoro pola vijeka. Neki kažu, čak i duže od toga. „Jednom prilikom se stub srušio sam od sebe, od starosti, onako pod naponom. Srećom, nije bilo ljudi u blizini pa niko nije stradao“, priča Davidović.

Stanovnici ove beranske mjesne zajednice smatraju da bi država morala da obaveže koncesionare, koji su napravili elektrane na Šekularskoj rijeci, da se malo okrenu ovom kraju. „Moglo bi se reći kako je Elektroprivreda posljednje dvije godine učinila neke pomake, pa je stanje nešto bolje. Ali Hidroenergija nije uložila ni jedan jedini euro da doprinesu stvaranju boljih životnih uslova u našim selima”, kaže predsjednik ove Mjesne zajednice. On smatra da bi bilo krajnje vrijeme da Šekularci dobiju određene benefi­te od mi­ni elek­tra­na ko­je je na­pra­vi­la ova kompanija. „Osim struje na katunima, obećavali su i nove puteve.  Treba li da vam kažem da od svega toga nije bilo ništa”, dodaje Lekić.

Priča oko Hidroenergije Montenegro dobro je poznata. Preduzeće je osnovano upravo u Beranama u jesen 2007. godine, kada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovoj teritoriji, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi (deset odsto).

Tri opštine, Berane, Plav i Andrijevica, trebalo je da dijele deset odsto akcija, zavisno od broja elektrana na svojoj teritoriji. Do sada je deset malih elektrana Hidroenergije Montenegro izgrađeno na teritoriji opštine Berane, što bi značilo i da svih deset odsto akcija i deset odsto dobiti pripada ovoj opštini. Ali tog novca nema. Kao što se nijedna od tri opštine nije našla

u registru Centralne depozitarne agencije, zbog čega niko nikada nije odgovarao, niti je odgovornost ikada zatražena.

Zato su se na popisu vlasnika našli kompanija Bemaks, kao i Ranko Ubović i Aleksandar Mijajalović sa 60 odsto akcija. Poslije su Mijalović i Ubović prodali svoj dio akcija  Ranku Radoviću, koji im je do tada bio direktor firme.

Nakon što je taj posao na području Berana uveliko odmakao i električna energija iz malih elektrana počela da se proizvodi i prodaje, pitanje koristi i štete prvi su postavili mještani Šekulara. „Ako ni­šta dru­go mo­glo je, od tih sil­nih mi­li­o­na, ko­ji se sti­ču za­hva­lju­ju­ći elek­tra­na­ma u Še­ku­la­ru, da se iz­dvo­ji ne­što sred­stva za in­sta­li­ra­nje no­vih tra­fo­sta­ni­ca, jer bi se na taj na­čin po­ja­čao na­pon stru­je, ko­ji u po­je­di­nim do­ma­ćin­stvi­ma u Šekularu ne pre­la­zi 140 vati”, kaže Davidović.

On ističe da iz današnje perspektive sve izgleda prilično haotično i neregularno. „Zapravo, ne postoji način na koji možete ući u trag tome koliko novca oni izvlače na račun Šekulara, a da pri tome jedan euro nijesu uložili za dobro lokalnog stanovništva. Oni više nemaju čak ni kancelariju u Beranama. Nemate kome da predate dopis ili zahtjev”.

Da su sve priče o zapošljavanju lokalnog stanovništva bile prevare, smatra i predsjednik Mjesne zajednice Šekular. „Osim nekoliko stražara i dva-tri radnika na održavanju protoka vode, niko iz šekularskih sela više ne radi u hidroenergetskom sistemu na ovoj rijeci i njenim izvorištima. Na izvorištima su napravili dvije male hidrocentrale. Zatim su vodu cijevima odveli šest kilometara do sljedeće, koja je nešto veća. Četvrta i najveća je niže prema gradu, odnosno bliže selu Rijeka Marsenića. Sva struja odatle se distribuira do trafostanice u prigradskom naselju Buče, i odatle odlazi u sistem”, kaže Lekić.

On priča da je jednom prilikom pokušao da ispita njihovu spremnost da odvajaju neki procenat od dobiti za ovu mjesnu zajednicu, ali da je sve bilo uzalud. „To bi bilo najrelanije. Najprije sam pomislio da bi tri odsto dobiti iz ove četiri hidroelektrane bilo sasvim u redu. Nisam stvarno pisao, ali sam u razgovoru, što bi se kazalo, ispipavao puls. Vido sam da od toga neće biti ništa, pa sam pomenuo jedan odsto. Na kraju, ni nula pet odsto nismo uspjeli da izvučemo od tih tajkuna”, kaže Lekić

Predsjednik mjesne zajednice Šekular se prisjeća kako su, između ostalog, obaćevali da će napraviti uličnu rasvjetu i osvijetliti čitavo selo. „Možete li sada da shvatite kakvim su se oni prevarama koristili, dok nisu počeli da grade”, prisjeća se Lekić.

Uprkos migracijama, u Šekularu ima još 98 domaćinstava, a u nekima, pored četiri male hidroelektrane u selu, struje ima jedva za sijalicu. Stanovnici Šekulara, zato, postavljaju pitanje – čemu male hidroelektrane? Da li iko, osim „tajkuna”, ima od njih koristi.

Mještani ovog sela samo su štetu vidjeli. Do isteka koncesija, kada bi hidroelektrane trebalo da ostanu lokalnoj zajednici, ostalo je još najmanje dvije decenije. Do tada u Šekularu možda ne bude više stalno naseljenih domaćinstava.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo