Izdvojeno
TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi
Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.
Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina, iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.
Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.
,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima je kroz razgovore bilo jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima su neki zaposleni bolnice. Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.
U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.
I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.
Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02. Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana. Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.
Bolnica u Meljinama je u stečaju od septembra 2019. koji je na zahtjev Elektroprivrede uveden zbog duga od 242 hiljade eura. Atlas konzorcijum, Duška Kneževiča, je bivšu vojnu bolnicu sa 50.000 kvadrata zemljišta i 19 objekata kupio 2008, kada je bio u ljubavi sa DPS-om. Cijena formalno 25 miliona, ali je iznos platio u obveznicama koje su ga koštale oko 10 do 12 miliona. Iako se Knežević obavezao da će u budući turistički i bolnički kompleks uložiti čak 119 miliona, uložio je svega tri uz obrazloženja da je Opština kasnila sa urbanističkim planovima.
U januaru 2022. na vanrednoj sjednici Skupštine Herceg Novi odbornici su jednoglasno zaklučili da neće dozvoliti gašenje jedine bolnice u ovom gradu, kaže za Monitor predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović.
On podsjeća da su u oktobru započeli sa vaninstitucionalnom borbom, te da je više hiljada građana u dva navrata blokiralo granični prelaz Debeli brijeg. ,,Uspjeli smo da dođemo do relevantnih adresa. I u razgovoru sa njima ni u jednom trenutku nije bilo priče da će se preuzeti samo dio zaposlenih, svi ti ljudi, koji imaju mnogo manje plate nego zaposleni u javnom zdravstvu, su tu godinama”, kaže Otović.
Početkom godine zaposleni u Meljinama nijesu krili optimizam i nadali su se da će njihov dugogodišnji problem biti rješen. Vlada je krajem godine donijela odluku da Fond zdravstva preuzme finansiranje bolnice, a formalno upravljanje tom ustanovom kotorska bolnica. Zaposleni u Meljinama su se nadali da će sredinom januara potpisati ugovore o radu i dobiti status radnika u javnom zdravstvu.
,,Imali smo utisak da se sve odvija pozitivno i po odluci Vlade koja se odnosila na preuzimanje bolnice od strane Uprave za nekretnine. Tokom svih ovih prethodnih mjeseci ni u jednom trenutku se nije dovodila u pitanje dobra volja Vlade da riješi problem bolnice”, kaže Elez.
Zbog toga što se oko Meljina pred sudovima vodi više postupaka – stečajni, krivični, postoje privremene mjera zabrane raspolaganja imovinom, Elez kaže da je naglašavano da finansijska sredstva postoje ali da ih nije moguće zakonski usmjeriti u bolnicu zbog svih pravnih problema i sudskih postupaka.
,,Na zadovoljstvo svih, riješenje je nađeno i Uprava za nekretnine je po odluci Vlade preuzela raspolaganje bolnicom. Oni su svoj dio posla profesionalno obavili – sva imovina je popisana i po dogovoru je sljedeća faza bila preuzimanje bolnice od strane Ministarstva zdravlja na upravljanje. U više neformalnih telefonskih razgovora razmatralo se najbolje riješenje i zaključeno da bi to bilo uključivanje bolnice u OB Kotor kao njeno istureno odjeljenje”, objašnjava Elez.
Ističe da se stalno tvrdilo da će bolnica u punom kapacitetu biti na raspolađanju građanima Herceg Novog, čak i za neke usluge koje u međuvremenu nisu više bile dostupne građanima. ,,Međutim 26. 01. objavljen je oglas OB Kotor za prijem osoblja za rad u bolnici Meljine koji znatno redukuje dosadašnji broj zaposlenih a značajno redukuje kapacitete bolnice ostavljajući samo jedno odjeljenje za prijem hospitalizovanih pacijenata, a to je interno, dok se hirurško odjeljene svodi na ambulantno, a porodilište u smanjenom kapacitetu samo za hitne porođaje”, napominje Elez.
Predsjednica sindikata Drobnjak kaže da su u svim razgovorima dobijali uvjerenje da bolnica mora opstati, te da radnici moraju imati strpljenja, a da su oni ionako strpljivi već godinama: ,,Imamo li više nemedicinskih radnika trenutno – imamo, ali samo zato što imamo manjak medicinskog. Sa postojećim riješenjem Vlade, ostaće nemedicinski radnici, zašto? Zato što im je plata svejedno zagarantovana na minimalnu cijenu rada. Medicinski radnici i u ovom malom broju će napustiti bolnicu, jer ne žele da rade u stacionaru, ne žele da razmišljaju šta će da rade sa povrijeđenim iz udesa u poslijepodnevnim satima. Prihvatiće svaku odgovornost za svoj rad u bolničkim uslovima, ali neće da odgovaraju za uslove rada koji se predlažu kao rješenje”.
Drobnjak smatra da je rješenje da se prihvate svi zaposleni, a da nakon toga neki odu u penziju, da se napravi reorganizacija, smanje viškovi: ,,Mi ne treba da otpuštamo radnike, već da primamo novi kadar, naravno ukoliko ga bude, jer sve zemlje regiona imaju isti problem sa medicinskim kadrom. Za državu koja pretenduje u EU, moramo napraviti uslove u bolnicama da naši mladi ljudi sjutra ne požele da odu iz države”.
Direktorica Elez objašnjava da ako ovako stvari ostanu od bolnice će ostati samo stacionar, a svi hitni slučajevi, i oni sa najmanjim povredama, moraće da se upućuju u Kotor. ,,Pri čemu je Herceg Novi grad po broju stanovnika 3-4. u državi, uz puno stranih državljana kao iz okruženja tako i iz drugih destinacija koji su se stalno nastanili u našem gradu što značajno uvećava broj stanovnika, a u sezoni je broj ljudi koji potencijalno mogu da zatraže hitnu medicinsku pomoć i liječenje udvostručava”, navodi Elez.
Naši sagovornici napominju i da bi u slučaju gašenja bolnice u pitanje došao i dalji opstanak Instituta Igalo. Naglašavaju da je Kotor posebno ljeti poprilično daleko, a da Institut Igalo mora imati bolnicu udaljenu do 10 km, ukoliko želi da ima goste iz inostranstva, a posebno ukoliko želi da i dalje ugosti one iz skandinavskih zemalja kojima je dostupnost bolnice imeprativ.
I dok iz Meljina čekaju da se zvaničnici odazovu njihovom pozivu, premijer Abazović je protekle sedmice izjavio da je ova bolnica predmet stečaja, SDT-a i pravosudnih organa.
,,Mi smo bolnicu koja je dovedena pred gašenje vratili u zdravstvo. Daleko je od gašenja. Ona je dovedena do gašenja, a mi je vadimo iz gašenja, preko kotorske bolnice smo joj dali infuziju”, kazao je ministar zdravlja Šćekić.
Nešto ranije, ministar finansija Damjanović je govoreći o ovoj bolnici problem sumirao ,,Ako ima pakla, onda su vam to Meljine”. Objasnio je da veliki dio krivice za situaciju oko bolnice u Meljinama snosi pravosudni sistem koji još uvijek nije riješio brojne sporove.
Otović ističe da je lokalna samouprava stala iza radnika i tvrdi da neće dozvoliti da se bolnica svede na stacionar: ,,Podižu se tenzije i uznemiruju građani, postavlja se pitanje da li Novi ostaje bez bolnice. U pitanju je opstanak grada. Ukidanje bolnice prijeti Institutu, a to je ukidanje budućnosti grada”.
Bivša vlast koja je ovaj problem ostavila iza sebe, je u julu 2016. zbog činjenice da je od planiranih 119 miliona eura Atlas gupa uložiila svega tri u bolnicu Meljine, ovom konzorcijumu dostavila obavještenje o raskidu ugovora. Katastrofalni i jedinstveni primjer privatizacije bolnice ipak nije smetao tadašnjoj Vladi da prije izbora te iste 2016. lansira plan da se privatnoj kompaniji sa Malte daju na upravljanje ostale bolnice u Crnoj Gori na tri decenije. Srećom, ostale bolnice su izbjegle scenario Meljina.
A nova vlast, kad već ima volju i novca da pomaže privredu, mogla bi da konačno riješi i ovaj problem koji je od životne važnosti za stanovnike Novog.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva

Dok ostali kandidati strepe hoće li ući u drugi krug izbora, Đukanović, kome je taj krug izvjestan, sada vodi presudnu bitku. Njegova najveća šansa je prolazak u drugi krug Andrije Mandića, pošto lider DF-a, prema analizama, ne može u tom krugu računati na onoliko širok opus glasača kao Milatović i Bečić. Partnerstvo je, očito, sklopljeno. Ako uspije, biće to izgubljena šansa za Crnu Goru
Hoće li sad već očigledno partnerstvo lidera DPS-a i aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića i lidera DF-a, deklarisanog ljutog Đukanovićevog neprijatelja, Andrije Mandića, uspjeti ili doživjeti poraz, znaćemo u nedjelju 19. marta, kada se održava prvi krug predsjedničkih izbora. Ovo su najneizvjesniji predsjednički izbori od 1997. godine, kada je Đukanović u drugom krugu, pobijedio Momira Bulatovića. Od tada, kandidati DPS-a pobjeđivali su u prvom krugu. Jasno je da će ovi izbori imati i drugi, neizvjestan krug. Mogu donijeti konačni pad Đukanovića, čija je partija na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. izgubila tridesetogodišnju vlast. Njegova eventualna pobjeda značila bi puno i za DPS, i njenu borbu za povratak na vlast.
Đukanovićevo i Mandićevo savezništva postalo je vidljivo još kada je Državna izborna komisija (DIK) odlučivala o kandidaturi Milojka Spajića, lidera pokreta Evropa sad. Spajića su mnogi analitičari smatrali favoritom, pogotovu nakon poraza DPS-a na izborima u Podgorici i odličnog rezultata njegove partije. Spajićeva kandidatura je odbijena glasovima DPS-a i njihovih tradicionalnih partnera u DIK-u, ali i uz pomoć uzdržanosti predstavnika Mandićevog DF-a i Socijalističke narodne partije. Iako je Spajićevo dvojno boravište i državljanstvo zbog kojih je odbijena njegova kandidatura ozbiljna tema za MUP, a njegovo dotadašnje varanje da ih nema, tema za javnost, DIK je na ovaj način napravio presedan. Uključio je državne organe Srbije u proces (čitaj: Aleksandra Vučića) i prekršio domaće zakone. Cilj je postignut – Spajić je uklonjen. Đukanović koji do tada nije bio obznanio kandidaturu, odlučuje da se kandiduje.
Potreba za Đukanovićevim i Mandićevim partnerstvom, tu nije prestala. U ime Evrope sad, kandidaturu je podnio Jakov Milatović, koji je predvodio tu partiju na pobjedničkim izborima u Podgorici a koji, takođe, prema istraživanjima, ima ozbiljne šanse da pobijedi Đukanovića ukoliko uđe u drugi krug. To važi i za Aleksu Bečića, kandidata Demokrata. U podjeli glasova između Milatovića i Bečića, u prvom krugu, šansu vide i Đukanović i Mandić. Andrija Mandić u drugom krugu, za Đukanovića je najpoželjnija opcija, imajući u vidu da lider DF-a u drugom krugu izbora, prema analizama, ne može računati na onoliko glasača kao Milatović i Bečić. To se Đukanovićeve šanse da osvoji još jedan mandat znatno uvećava.
Đukanovićevo i Mandićevo savezništvo u susret predsjedničkim izborima potvrđuje i odluka da naprave privatno javno sučeljavanje, i ne učestvuju u tradicionalnoj završnoj debati na Javnom servisu. Prema pisanju medija, Đukanović i Mandić već su snimili svoju privatnu debatu u Hotelu Hilton u Podgorici, koja će kad ovaj broj Monitora bude u štampi, biti prikazana na dvije privatne televizije – TV Prva naklonjenoj Mandiću i TV E, koja promoviše Đukanovića.
Nakon što je objavljeno da je privatno snimanje Mandića i Đukanovića dogovoreno i realizovano, a da nijedan ni drugi nijesu potvrdili gostovanje na završnom sučeljavanju na RTCG-u, i ostali kandidati saopštili su da neće prisustvovati debati na Javnom servisu. Debata, je otkazana.
Gostovanje je prvi otkazao Milatović: ,,Očigledno se plaše još jednog fijaska kakav su doživjeli na prošloj debati. U nedostatku političko-ekonomskih argumenata i loših rejtinga, pribjegli su tajnom dogovoru i organizovanju privatne i fingirane debate. Njihov bijeg pokazuje da su svjesni da će 19. marta politika namještenih sučeljavanja biti poražena, a da će pobijediti transparentnija, bogatija i pravednija Crna Gora novih ljudi i ideja”.
Nakon njega oglasio se i Bečić: ,,S obzirom na informaciju da se odlazeći predsjednik Đukanović i predsjednički kandidat Mandić nijesu odazvali pozivu za drugu debatu na RTCG-u, već da planiraju u istom terminu projektovanu međusobnu debatu na privatnim televizijama, suprotno demokratskim principima i demokratskoj kulturi, jasno je da u tim okolnostima učešće u navedenoj debati na Javnom servisu gubi svaki smisao. Igra neće proći. Građani su je prozreli. Fingiranju je došao kraj”, saopštio je. Sa sličnim razlozima, učešće je otkazao i kandidat Goran Danilović, lider Ujedinjene Crne Gore.
O partnerstvu Mandića i Đukanovića svjedoče i srpski mediji pod Vučićevom kontrolom, očito zainteresovanim da na mjestu predsjednika Crne Gore vide svoje dugogodišnje partnere. Vučićeva propaganda već je presudila. U drugi krug idu Đukanović i Mandić, najavljuju stranice srpskih tabloida.
Dok savezništvo Đukanovića i Mandića cvjeta, partnerstvo Đukanovićevih najozbiljnijih rivala na ovim izborima, nije postignuto.
Analitičari se slažu u jednom – poraz Đukanovića u drugom krugu bio bi izvjesniji da su udružene snage njegovih najozbiljnijih konkurenata. No, međusobne ponude Bečića i Milatovića, da se objedine oko jednog kandidata, propale su u raznim interpretacijima ko koga treba da podrži i pod kojim uslovima.
Dritan Abazović je prelomio je da će njegova URA na predstojećim izborima podržati Bečića a ne Milatovića. Prethodno je saopštio da vaga između ta dva kandidata. Takođe, najavljen je i zajednički nastup Demokrata i URA-e na predstojećim „izbornim ciklusima“, i saopšteno da je cilj „objedinjavanje političkog centra“, te da će njihova zajednička lista biti otvorena i za druge političke subjekte „uključujući i Evropu sad“.
Iako Pokret URA nema svog predstavnika na predsjedničkim izborima, Abazović se i na druge načine priprema za buduće „izborne cikluse“. Tik pred presudnu bitku u nedjelju, ispunjeno je Abazovićevo obećanje da će očistiti policijske redove od kriminalaca . U akciji Specijalnog policijskog odjeljena i Specijalnog državnog tužilaštva uhapšeni su bivši policajac Vladimir Bajčeta i službenik te institucije Milan Popović. Bajčeta je bivši tjelohranitelj Duška Šarića. Među uhapšenima su i bivši službenici Uprave policije, koji su navodno blisko sarađivali sa kavačkim kriminalnim klanom.
Dok URA podržava Bečića, CIVIS, koji je dio zajedničke koalicije Crno na bijelo iz 2020, dao je podršku Milatoviću. Milatoviću su podršku dali I – Demohrišćanska stranka Dejana Vukšića, Stranka pravde Novska Lista, Durmitorska inicijativa i Jugoslovenska komunistička partija.
Bečić osim URA-e ima podršku Grupe građana Novi pobjeđuje, Grupe građana Ne damo Nikšić, a podrška je stigla i od potpredsjednika Opštine Mojkovac Gorana Palevića, koji dolazi sa izborne liste Grupa građana Ne damo Mojkovac.
Mandić osim podrške partija koje čine DF, ima podršku SNP-a. Njegovu kandidaturu podržala je i bivša ministarka u Vladi Zdravka Krivokapića Vesna Bratić.
Đukanovića podržavaju SD, Bošnjačka stranka, LP, Partija crnogorskih muslimana, DP Fatmira Đeke, Demokratska stranka Roma. Na podršku glasača SDP-a, može računati u drugom krugu, pošto ta partija ima kandidatkinju Draginju Vuksanović Stanković.
Kampanja se bliži kraju. Jasno je: ako Đukanović pobijedi njegov će se režim vratiti na bijelom konju, i šanse da se reformiše DPS biće izgubljene. Crna Gora će izgubiti priliku da krene drugim pravcem. Đukanović je pokazao tokom protekle tri decenije kako se uništava država i društvo. Sada je preuzeo rizik da pokaže i kako se uništava sopstvena partija. Slogan Milo, nego ko suštinski se može pročitati kao poruka da niko iz DPS-a ne zaslužuje da bude predsjednik.
Milo Đukanović igra na sve ili ništa. Ulog je normalnija Crna Gora. Samo, njegov poraz ne znači sam po sebi pobjedu Crne Gore. Na drugoj strani ponora je – Andrija Mandić. Partner.
NASILJE NA CETINJU: Nema optuženih
Kandidat za predsjednika Jakov Milatović, napadnut je prethodne sedmice na Cetinju, gdje se održavala njegova konvencija. Milatovića je napala grupa demonstranata, koji su protestovali ispred cetinjskog Sportskog centra, gdje se održavala njegova konvencija.
Incident se dogodio i pored toga što je u tom trenutku ispred Sportskog centra bio prisutan veliki broj policijskih snaga, uz čiju je pomoć, konačno, uz psovke i povike, Milatović ušao u zgradu u kojoj se održavala kovenncija.
Policija do danas nije otkrila ko su napadači na Milatovića, iako je utvrdila i uhapsila osam napadača na policijske službenike tokom istog incidenta.
Milatović i Evropa sad su za incident na Cetinju optužili Đukanovića.
„Strah koji iz njega progovora, te kukavičluk da koristi druge radi svoga interesa, kako bi sebe predstavio jedinim državnikom koji je dobrodošao na Cetinje, može samo proći kod onih koje je uvukao u svoje prljave kombinacije, te ih napravio zavisnim. Zapravo, Đukanović radi ono što je devedesetih priređivao istom tom Cetinju i rodonačelnicima ideje nezavisne Crne Gore“, kazao je Milatović.
Incident su osudile brojne partije, ali i međunarodne organizacije i diplomate. Iako je i DPS zvanično osudio nasilje na Cetinju, paralelno su Đukanović i njegovi pravdali nasilje na Milatovića. I sam Đukanović je to učinio na predizbornoj konvenciji u Prijestonici.
„Predsjednik Crne Gore htio bi da bude onaj koji ni kao kandidat ne može s mirom doći na Cetinje, a htio bi u njemu da stoluje”, poručio je.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Izdvojeno
VLADA PREUZIMA PROFITABILNE PRIVATNE POSLOVE: Pare preče od zakona

Aktuelna nacionalizacija profitabilnih privatnih biznisa djeluje kao politički revanšizam ili alibi priča odlazeće Vlade. Mnogo je skupa. Nije se bez razloga država početkom mjeseca zadužila uz kamate koje su dvostruko veće od onih koje plaćaju uspješnije crnogorske firme u privatnom vlasništvu
Vlada Dritana Abazovića, koja će za koji dan proslaviti šest mjeseci trajanja u tehničkom mandatu, ima naum da nastavi ljetos proces ,,nacionalizacije” privatizovane imovine i preuzimanja profitabilnih poslova koji su se našli u privatnim rukama.
Počelo je preuzimanjem imovine Željezare od strane državne Elektroprivrede, pa se nastavilo jednako neobrazloženom kupovinom akcija Luke Bar. Uslijedila su, skoro pa nasilna, preuzimanja trajektnog prevoza na liniji Kamenari – Lepetani, Luka Budva i tivatskog pristanište Pine. Makar neke od tih priča epilog će dobiti na sudu. Nakon toga, predviđaju stručnjaci, uslijediće plaćanje odštete iz državnog budžeta.
,,Postoje kompanije koje su od vitalnog strateškog značaja za Crnu Goru. Država će ( u njima) imati mogućnost ekskluzivnog prava da za svoju kritičnu infrastrukturu bira partnera, uvodi partnera i pravi poslove”, pojasnio je Abazović u Vijestima najavljujući nove trendove. ,,Tajkunska politika mora da se završi. Nemamo ništa protiv privatnog sektora. Naprotiv, mi smo Vlada koja podržava sve privatne inicijative svih investitora koji hoće da rade fer”. Onda, shvatili smo, dolazi ali.
Tako dođemo u (ne)priliku da trajektima u Bokokotorskom zalivu upravlja JP Morsko dobro, državna kompanija koja nije bila registrovana za taj posao, pa nije imala trajekte, pa joj sada nedostaju posade, a karte za prevoz preko zaliva se još ne naplaćuju. To znači da država, uz neplanirane troškove, svakodnevno gubi PDV i koncesionu naknadu koju je dobijala od Pomorskog saobraćaja, dok se putnici prevoze na vlastiti rizik, bez obaveznog osiguranja i mogućnosti da nadoknade nastalu štetu. Koja na trajektu Vasilije nije bilo rijetka.
Slično je i sa kupovinom akcija Luke Bar. Država je do sada za taj posao izdvojila preko 10 miliona eura, akcija ponuđenih za otkup ima još pa će i troškovi rasti, a javnost još nije upoznata sa Vladinim motivima za ulazak u taj posao. U trenutku kada nedostaje novca za oživljavanje preduzeća koja su u državnom vlasništvu, ili bi to morala biti: Too Montenegro, Plantaže, bolnica u Meljinama… Ako već iz Vlade u taj posao nijesu ušli sa ciljem da namire pojedine manjinske akcionare Luke, odnosno, omoguće dobru zaradu onima koji su ljetos kupovali njene akcije i po cijeni tri puta manjoj od one koju je ponudila država.
Dosadašnje upravljanje Lukom i njena segmentacija se pokazala katastrofalnom, poručio je premijer. ,,Pretpostavljam da je razlog takvog odnosa to što je trebalo da služi kao i do prije godinu dana – isključivo za šverc i za neke nelegalne aktivnosti, a da sve ostalo što ona radi bude samo nekakva potpora da se potpuno ne ugasi”, precizirao je Abazović naglašavajući da je prava trgovačka luka u Crnoj Gori postala slijepo crijevo.
Preciznije bi, ipak, bilo reći da je Luka Bar svojevrsno pusto ostrvo pošto, bez saobraćajne infrastrukture koja je povezuje sa većim privrednim centrima u ovom dijelu Evrope, tereti u značajnijim količinama ne mogu ni u nju ni iz nje. Toga su svjesni i u odlazećoj Vladi. ,,Luka Bar sama po sebi ne znači ništa. Ona mora da ima povezanost željeznice i auto-puta”, zna Abazović.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
HORIZONTI
PROFILI RUSKIH DPS INVESTITORA U CRNOJ GORI: Obavještajci kao slučajni biznismeni

Opoziciona ruska novina Novaja Gazeta Evropa je u saradnji sa Transparency International Russia nedavno objavila i strukturu vlasništva ovih crnogorskih kompanija.
Hotel Lazure sa pet zvjezdica je investicija kakva se samo može poželjeti u Crnoj Gori i biznis ambijentu koji je kreirala i promovisala prethodna vlast. Nalazi se na samoj obali mora u Meljinama, opština Herceg Novi. Hotel posjeduje dva krila luksuznih i standardnih soba i apartmana, dva restorana, spa centar i fitness centar sa bazenom. Ima i sopstveno pristanište za jahte.
Vlasnik je crnogorska kompanija Lazure Montenegro, registrovana u Herceg Novom. Ovu kompaniju je osnovao Imperio Holdings Limited koji posjeduje 100 odsto Lazure.
Izgradnja hotela počela je 2015. godine i završena je za samo tri godine. Novi kompleks je dijelom smješten u istorijskom objektu Lazaretske tvrđave, izgrađene u 18. vijeku. Prema investicionom ugovoru Imperio Holdings Ltd. je 2015. godine sa crnogorskim DPS vlastima usaglasio tehničke uslove za podizanje hotela, uključujući dobijanje dozvole od komisije zadužene za očuvanje kulturne baštine države koja je deklarativno punom parom koračala ka evroatlatnskim integracijama pod vođstvom tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Opoziciona ruska novina Novaja Gazeta Evropa je u saradnji sa Transparency International Russia nedavno objavila i strukturu vlasništva ovih crnogorskih kompanija. Neki od investitora su javni. Potvrda o registraciji Imperio Holdings Ltd., koja je vlasnik Lazure Montenegro, pokazuje da su udjeli u kompaniji podijeljeni između četiri državljanina Rusije: Valerij Pustarnakov (koji je 2015. godine doneo svoju kolekciju slika umjetnika realista iz Sankt Peterburga), Igor Kalajda, Sergej Martinov i Fjodor Homjakov. Svi oni imaju zanimljive biogrfije. U Lazurevoj potvrdi o registraciji ovih osoba nema, ali se zato pojavljuje kćerka Martinova, Ana Martinova kao menadžer i brat Valerija Pustarnakova Vjačeslav. S
Izvori Novaja Gazete kažu da su crnogorski računi Imperio Holdings Ltd. možda blokirani nakon početka ,,specijalne vojne operacije” kako zvanični Kremlj naziva svoj pohod za uništenje ukrajinske države i naroda. Međutim, u registru privrednih društava takva informacija ne postoji. Hotel Lazure je zvanično bio zatvoren više od mjesec dana, između 4. januara i 9. februara. Uprava hotela saopštila je da se priprema za turističku sezonu.
Izvori Novaja Gazeta i Transparency tvrde da Fjodor Homjakov i Valerij Pustarnakov, suvlasnici kompanije, nisu uspjeli objasniti porijeklo najmanje 30 miliona eura koje su prebacili na račune Imperio Holdings Limited na zahtjev crnogorskih finansijskih službi 2022. godine. Na upite ruskih novinara i istraživača vlasti Rusije do danas nisu odgovorile. Kao razlog za to, navodi se da su suvlasnici crnogorske firme povezani sa državnim energetskim gigantom Gazprom.
Novaya i Transparency dalje navode da je Fjodor Homjakov (45 god.) zaposlen u Gazinformservis kao finansijski direktor i da je sin šefa bezbjednosti Gazproma Sergeja Homjakova. Sergej Homjakov je u Gazpromu od 2007. godine i trenutno je na poziciji potpredsjednika Upravnog odbora i šef je Službe korporativne bezbednosti ovog ruskog državnog giganta usko povezanog sa Kremljom. Sergej je iz Karelije, i desna ruka svemoćnog generalnog direktora Gazproma Alekseja Milera. Homjakov je predstavnik lenjingradsko-karelijskog klana unutar Gazproma, koji uključuje i nekoliko bivših i aktivnih službenika ruske objavještajne službe FSB (bivši KGB), uključujući i Nikolaja Patruševa, sekretara Saveta za bezbednosti Rusije i ranijeg direktora FSB-a. Sergej Homjakov je, po izvorima ruskih istraživačkih novinara takođe služio u KGB/FSB-u između 1976. i 2002. gdje je upoznao Patruševa koji je služio u Lenjingradskoj oblasti u kojoj je radio i sadašnji ruski predsjednik Vladimir Putin.
Gazinformservis sertifikacioni centar u kome radi sin Sergeja Homjakova, Fjodor (suvlasnik Hotela Lazure) je dio Gazpromove mreže za ovlašćene sertifikacije sofvera (CCA) i formalno je akreditiran kod ruskog Ministarstva za digitalne tehnologije dok licencu za rad dobija od FSB-a. Ova licenca mu omogućava razvoj, proizvodnju i distribuciju kriptografskih alata, šifriranje informacija i održavanje informacionih i telekomunikacionih sistema. Dio je brojnih vladinih ugovora sa Gazpromom i njegovim kompanijama putem aukcija. Gazinformservis je zaradio gotovo 53 miliona eura na državnim ugovorima između 2014. i 2019. godine. Na web stranici Gazinformservicea stoji da su kompaniju osnovali „stručnjaci za IT (informacione tehnologije) i zaštitu podataka sa dugogodišnjim iskustvom“. Gazinformservis je osnovan 2011. godine, a 90 odsto njegovog kapitala sada pripada Valeriju Pustarnakovu, istom čovjeku koji posjeduje dio elitnog hotela u Meljinama.
Pustarnakov je radio u istraživačkim ustanovama ruskog Ministarstva odbrane u isto vrijeme kada i Igor Kalajda – još jedan suvlasnik hotela u Meljinama. Klajda i Pustarnakov su zajedno osnovali još jedno preduzeće, Tech Systems & Hardware (TSH) koje se bavi isporukom hardvera za IT bezbjednosne sisteme. TSH radi isključivo sa Gazpromom i preduzećima koja pružaju usluge za gasnog giganta na osnovu državnih ugovora. Kompanija je zaradila preko 25 miliona eura na poslovima zaštite podataka Gazproma u periodu između 2014. i 2017. godine.
Pustarnakov je, po navodima ruskih istraživačkih novinara 2007. godine osnovao još jednu kompaniju – Uralski centar za bezbjedonosne sisteme (UCSS). Usluge su iz oblasti tehnologije za zaštitu bezbijednosti informacija i održavanje takvih sistema.
Međutim, Transparency i Novaya još jednu firmu koja povezuje Lazure Montenegro, ruskog energetskog giganta i obavještajne službe. Gazprom takođe sarađuje sa Istraživačkim institutom za kompleksne bezbjednosne sisteme kako bi zaštitio svoje baze podataka.
Glavni proizvod Instituta je SafePhone (bezbjedni telefon)- platforma koja pokreće mobilni sistem poslovanja i osigurava diskreciju. Istraživački institut je također proizveo još jedan program – SafeOperator koji automatizira medicinske preglede i prati zdravstveno stanje zaposlenih. Kompanija takođe ima licencu FSB-a za rad sa povjerljivim podacima kao i dozvolu da proizvodi i prodaje „poseban tehnički hardver i softver za tajno prikupljanje informacija”.
Igor Kalajda, suvlasnik hotela u Meljinama, je radio u istraživačkom institutu Ministarstva odbrane Rusije, dok sada vodi Istraživački institut za kompleksne bezbjedonosne sisteme. Prema web stranici Istraživačkog instituta, čini se da je Gazprom njihov najveći i vjerovatno jedini klijent.
Istraživački institut je registrovan i radi u Moskvi. Alyans Real Estate, druga kompanija koju je suosnivač Kalajda, nalazi se u istom poslovnom centru kao i Institut. Sergej Martinov je suosnivač i kao glavnu djelatnost naveli su lizing nekretnina, a dodali su rad kompjutera i opreme. Kao što je ranije navedeno, njegova kćerka Ana je menadžerka hotela u Meljinama. Na njenom profilu na društvenim mrežama se navodi da takođe radi u IHL-u (Imperio Holdings Ltd.) od 2015. Novaya Gazeta navodi da je Ana jednom u šali na društvenim mrežama pomenula svoju vojnu službu u ruskoj ambasadi u Pakistanu kao kćerka špijuna što upućuje da je i njen otac Sergej Martinov vjerovatno nekada bio obaveštajni ili bezbjednosni oficir, kao i Sergej Homjakov. Martinov je suvlasnik SIS Group registrovane na istoj adresi u Moskvi koja se bavi i digitalnom bezbijednošću i partner je Gazinformservis.
Slučaj Lazuro Montenegro je samo jedan od velikog broja slučajeva „strateških partnera“ iz KGB/FSB-a koje je režim Mila Đukanovića doveo u Crnu Goru koja je tobože težila evropskim vrijednostima i čije standarde navodno želi implementirati. Svi ruski „investitori“ su bez problema prolazili sigurnosne provjere Đukanovićevih službi dok je njegova Vlada glasovito kritikovala „maligni ruski uticaj“.
Nedavno je crnogorski portal Press objavio priču o još jednom ruskom „investitoru“ iz bezbjedonosnog sektora – Sergeju Šiškarevu, pripadniku tajnih specijalnih jedinica Ruske federacije i predsjedniku rukometnog saveza te zemlje. Osim poslovnih veza sa Crnom Gorom, Press navodi nezvanične podatke iz crnogorskih sigurnosnih službi koji govore da je Šiškarev bio povezan sa Predragom Boškovićem, poslanikom DPS-a, bivšim ministrom odbrane i dugogodišnjim predsjednikom Rukometnog saveza Crne Gore. Bošković je i potpredsjednik Evropske rukometne federacije (EHF) i akter mnogih korupcionaških afera na čije skidanje imuniteta čeka Specijalno tužilaštvo.
Šiškarev je posjetio Crnu Goru 2016. sa suprugom i sugrađaninom Denisom Bogomolovom, iz Rukometnog saveza Rusije. Bošković je, navodno – prema istim informacijama koje je objavio portal Press, privatnim letom kompanije Euro Jet u društvu Bogomolova, putovao u Rusiju.
Javnosti je dobro poznat Hotel Splendid i grupe hotela Montenegro Stars. Mediji su pisali da je osnivač i većinski vlasnik Viktor Ivanjenko, glavni direktor zloglasnog KGB-a koji je u njegovo vrijeme preimenovan u FSB. Hotel Splendid se slovi kao jedan od obavještajnih punktova koji, osim ruskih obavještajaca, redovno posjećuju visoko rangirane osobe iz crnogorskog podzemlja. Hotel je i mjesto redovnih održavanja ToBeSecure konferencija Atlantskog saveza Crne Gore koji isto deklarativno propagira evroatlantske vrijednosti i na čijem čelu je bio Savo Kentera, nedavno smijenjeni šef crnogorske obavještajne službe
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo