U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi
Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.
Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina, iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.
Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.
,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima je kroz razgovore bilo jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima su neki zaposleni bolnice. Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.
U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.
I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.
Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02. Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana. Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.
Bolnica u Meljinama je u stečaju od septembra 2019. koji je na zahtjev Elektroprivrede uveden zbog duga od 242 hiljade eura. Atlas konzorcijum, Duška Kneževiča, je bivšu vojnu bolnicu sa 50.000 kvadrata zemljišta i 19 objekata kupio 2008, kada je bio u ljubavi sa DPS-om. Cijena formalno 25 miliona, ali je iznos platio u obveznicama koje su ga koštale oko 10 do 12 miliona. Iako se Knežević obavezao da će u budući turistički i bolnički kompleks uložiti čak 119 miliona, uložio je svega tri uz obrazloženja da je Opština kasnila sa urbanističkim planovima.
U januaru 2022. na vanrednoj sjednici Skupštine Herceg Novi odbornici su jednoglasno zaklučili da neće dozvoliti gašenje jedine bolnice u ovom gradu, kaže za Monitor predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović.
On podsjeća da su u oktobru započeli sa vaninstitucionalnom borbom, te da je više hiljada građana u dva navrata blokiralo granični prelaz Debeli brijeg. ,,Uspjeli smo da dođemo do relevantnih adresa. I u razgovoru sa njima ni u jednom trenutku nije bilo priče da će se preuzeti samo dio zaposlenih, svi ti ljudi, koji imaju mnogo manje plate nego zaposleni u javnom zdravstvu, su tu godinama”, kaže Otović.
Početkom godine zaposleni u Meljinama nijesu krili optimizam i nadali su se da će njihov dugogodišnji problem biti rješen. Vlada je krajem godine donijela odluku da Fond zdravstva preuzme finansiranje bolnice, a formalno upravljanje tom ustanovom kotorska bolnica. Zaposleni u Meljinama su se nadali da će sredinom januara potpisati ugovore o radu i dobiti status radnika u javnom zdravstvu.
,,Imali smo utisak da se sve odvija pozitivno i po odluci Vlade koja se odnosila na preuzimanje bolnice od strane Uprave za nekretnine. Tokom svih ovih prethodnih mjeseci ni u jednom trenutku se nije dovodila u pitanje dobra volja Vlade da riješi problem bolnice”, kaže Elez.
Zbog toga što se oko Meljina pred sudovima vodi više postupaka – stečajni, krivični, postoje privremene mjera zabrane raspolaganja imovinom, Elez kaže da je naglašavano da finansijska sredstva postoje ali da ih nije moguće zakonski usmjeriti u bolnicu zbog svih pravnih problema i sudskih postupaka.
,,Na zadovoljstvo svih, riješenje je nađeno i Uprava za nekretnine je po odluci Vlade preuzela raspolaganje bolnicom. Oni su svoj dio posla profesionalno obavili – sva imovina je popisana i po dogovoru je sljedeća faza bila preuzimanje bolnice od strane Ministarstva zdravlja na upravljanje. U više neformalnih telefonskih razgovora razmatralo se najbolje riješenje i zaključeno da bi to bilo uključivanje bolnice u OB Kotor kao njeno istureno odjeljenje”, objašnjava Elez.
Ističe da se stalno tvrdilo da će bolnica u punom kapacitetu biti na raspolađanju građanima Herceg Novog, čak i za neke usluge koje u međuvremenu nisu više bile dostupne građanima. ,,Međutim 26. 01. objavljen je oglas OB Kotor za prijem osoblja za rad u bolnici Meljine koji znatno redukuje dosadašnji broj zaposlenih a značajno redukuje kapacitete bolnice ostavljajući samo jedno odjeljenje za prijem hospitalizovanih pacijenata, a to je interno, dok se hirurško odjeljene svodi na ambulantno, a porodilište u smanjenom kapacitetu samo za hitne porođaje”, napominje Elez.
Predsjednica sindikata Drobnjak kaže da su u svim razgovorima dobijali uvjerenje da bolnica mora opstati, te da radnici moraju imati strpljenja, a da su oni ionako strpljivi već godinama: ,,Imamo li više nemedicinskih radnika trenutno – imamo, ali samo zato što imamo manjak medicinskog. Sa postojećim riješenjem Vlade, ostaće nemedicinski radnici, zašto? Zato što im je plata svejedno zagarantovana na minimalnu cijenu rada. Medicinski radnici i u ovom malom broju će napustiti bolnicu, jer ne žele da rade u stacionaru, ne žele da razmišljaju šta će da rade sa povrijeđenim iz udesa u poslijepodnevnim satima. Prihvatiće svaku odgovornost za svoj rad u bolničkim uslovima, ali neće da odgovaraju za uslove rada koji se predlažu kao rješenje”.
Drobnjak smatra da je rješenje da se prihvate svi zaposleni, a da nakon toga neki odu u penziju, da se napravi reorganizacija, smanje viškovi: ,,Mi ne treba da otpuštamo radnike, već da primamo novi kadar, naravno ukoliko ga bude, jer sve zemlje regiona imaju isti problem sa medicinskim kadrom. Za državu koja pretenduje u EU, moramo napraviti uslove u bolnicama da naši mladi ljudi sjutra ne požele da odu iz države”.
Direktorica Elez objašnjava da ako ovako stvari ostanu od bolnice će ostati samo stacionar, a svi hitni slučajevi, i oni sa najmanjim povredama, moraće da se upućuju u Kotor. ,,Pri čemu je Herceg Novi grad po broju stanovnika 3-4. u državi, uz puno stranih državljana kao iz okruženja tako i iz drugih destinacija koji su se stalno nastanili u našem gradu što značajno uvećava broj stanovnika, a u sezoni je broj ljudi koji potencijalno mogu da zatraže hitnu medicinsku pomoć i liječenje udvostručava”, navodi Elez.
Naši sagovornici napominju i da bi u slučaju gašenja bolnice u pitanje došao i dalji opstanak Instituta Igalo. Naglašavaju da je Kotor posebno ljeti poprilično daleko, a da Institut Igalo mora imati bolnicu udaljenu do 10 km, ukoliko želi da ima goste iz inostranstva, a posebno ukoliko želi da i dalje ugosti one iz skandinavskih zemalja kojima je dostupnost bolnice imeprativ.
I dok iz Meljina čekaju da se zvaničnici odazovu njihovom pozivu, premijer Abazović je protekle sedmice izjavio da je ova bolnica predmet stečaja, SDT-a i pravosudnih organa.
,,Mi smo bolnicu koja je dovedena pred gašenje vratili u zdravstvo. Daleko je od gašenja. Ona je dovedena do gašenja, a mi je vadimo iz gašenja, preko kotorske bolnice smo joj dali infuziju”, kazao je ministar zdravlja Šćekić.
Nešto ranije, ministar finansija Damjanović je govoreći o ovoj bolnici problem sumirao ,,Ako ima pakla, onda su vam to Meljine”. Objasnio je da veliki dio krivice za situaciju oko bolnice u Meljinama snosi pravosudni sistem koji još uvijek nije riješio brojne sporove.
Otović ističe da je lokalna samouprava stala iza radnika i tvrdi da neće dozvoliti da se bolnica svede na stacionar: ,,Podižu se tenzije i uznemiruju građani, postavlja se pitanje da li Novi ostaje bez bolnice. U pitanju je opstanak grada. Ukidanje bolnice prijeti Institutu, a to je ukidanje budućnosti grada”.
Bivša vlast koja je ovaj problem ostavila iza sebe, je u julu 2016. zbog činjenice da je od planiranih 119 miliona eura Atlas gupa uložiila svega tri u bolnicu Meljine, ovom konzorcijumu dostavila obavještenje o raskidu ugovora. Katastrofalni i jedinstveni primjer privatizacije bolnice ipak nije smetao tadašnjoj Vladi da prije izbora te iste 2016. lansira plan da se privatnoj kompaniji sa Malte daju na upravljanje ostale bolnice u Crnoj Gori na tri decenije. Srećom, ostale bolnice su izbjegle scenario Meljina.
A nova vlast, kad već ima volju i novca da pomaže privredu, mogla bi da konačno riješi i ovaj problem koji je od životne važnosti za stanovnike Novog.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
SVIJET4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice