Povežite se sa nama

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Onda se priča o kadrovanju i poslovanju EPCG preselila na društvene mreže. ,,Kako Alternativa Crna Gora nezvanično saznaje, za jednog od savjetnika predsjednika odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića (DF), imenovan je Rajko Džeger Baćović”, objavljeno je na fejsbuk stranici nikšićke organizacije. ,,Rajko Baćović se nalazi na listi bezbjedonosno interesantnih osoba i više puta je osuđivan za razna krivična djela. Mjesečno primanje Rajka Baćovića na toj poziciji iznosi 1.080 eura. Hajde da vidimo da li će iz EPCG demantovati ove informacije?”

Usmeni demanti je stigao: ,,Rajko Baćović nije u radnom odnosu u EPCG niti je u toj kompaniji angažovan po bilo kom drugom osnovu”, rečeno je portalu Standard. Ipak, EPCG se tim povodom  nije zvanično oglašavala. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, moguće je da postoje dokumenta koja svjedoče o angažmanu Baćovića u EPCG. U razgovoru sa Veskom Pejakom, aktivistom Alternativa CG dobili smo uvjeravanja da je objavljeni podatak tačan ,,bez ikakve sumnje”.

Uslijedila je nova objava na profilu Alternativa CG. Ovog puta propraćena dokumentacijom o enormnim nabavkama za potrebe preduzeća u sistemu EPCG. ,,Radnici TE Pljevlja bili su zatečeni kad im je na istovar došao kamion sa 400 pakovanja (po 24 rolne) toalet papira u avgustu prošle godine. Za toliko toalet papira je EPCG isplatila sumu od 2.218 eura marketu Domaća trgovina… Ova nabavka je samo jedna u nizu ‘čudnih’. Svaki direktor cjelina EPCG ima pravo da vrši ‘hitne’ nabavke bez ikakvog tendera do vrijednosti od 5.000 eura, tako da pretpostavljamo da je radnicima TE Pljevlja baš bilo ‘hitno’ da se istovari šleper toalet papira. U prilogu je kartica Domaće trgovine za 2022. godinu. Samo prema njima EPCG je platila 16.456.50€. Koliko su platili prema drugim dobavljačima?”.

Po njihovoj objavi je, tvrde, u EPCG krenuo lov na vještice kako bi uprava saznala ko je kompromitujuća dokumenta učinio javnim.

Negdje slupan službeni audi 5, negdje kupljen šleper toalet papira, pa priče o stotinama navozaposlenih članova parodice i partijskih aktivista tri pobjedničke liste sa minulih izboraNajmanje se govori o najkrupnijim stvarima.

Jedan od tri agregata HE Piva ne radi skoro godinu dana. U kvaru je. EPCG u kišnoj sezoni (jesen – proljeće) gubi, po sadašnjam cijenama, i do pola miliona eura dnevno. A, umjesto investicije u osposobljavanje elektrane koja proizvodi najskuplju ,,vršnu” energiju (koja može da se proizvodi i koristi u vremenskim intervalima kada je najneophodnija sistemu, odnosno kupcu) EPCG kreće u realizaciju pomalo zaboravljenog projekta gradnje vjetroelektrane Gvozd između Šavnika i Nikšića.

Pred Novu godinu Skupština akcionara EPCG usvojila je odluku kojom je menadžmentu EPCG odobreno da za potrebe gradnje te elektrane od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) uzme kredit od 82 miliona eura. Odluka nije donijeta bez varnica.

Vlasnici više od 110 hiljada akacija (otprilike deseti dio akcija koje nijesu u vlasništvu države) najavili su, pismeno, da će ukoliko Skupština EPCG usvoji odluku o zaduženju radi gradnje VE Gvozd iskoristiti zakonsko pravo i zatražiti otkup svojih akcija.

Dio njihovih dilema predočila je, na Skupštini EPCG, Nataša Backović. Ona je zatražila da se ta Odluka skine sa dnevnog reda pošto materijal nije akcionarima dostavljen u zakonom predviđenom roku. ,,Ovlaš pregledajući materijal stičem utisak da on nije kompletan. Nema primarnog ugovora sa Ivikom (partner EPCG u ovom poslu – prim. Monitora) kao ni aneksa na koji se pozivate u materijalu. Nema dozvole za pristupne puteve, nema katastarskih listova za lokaciju  VE Gvozd, ne zna se tačan broj vjetroelektrana (od 9 do 13) nema mape, građevinskih dozvola… Ne zna se koju imovinu stavljate  pod hipoteku,  koju pokretnu imovinu zalažete, čije akcije ćete da založite, koji su to drugi instrumenti obezbjeđenja”, navela je Backović.

Prema Zapisniku sa Skupštine na njene ,,konstatacije, primjedbe i postavljena pitanja” odgovore su dali Milutin Đukanović i Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac u Direkciji za razvoj i investicije EPCG.

Backović za Monitor kaže kako nije dobila odgovore, već su joj direktori na sjednici spočitali da ona ima svega nekoliko akcija. ,,Odgovorila sam da imam više od njih, pošto oni nemaju nijednu”.

Prema dokumentima sa Skupštine EPCG ugovor o kreditu sa EBRD trebalo je da bude potpisan krajem prošle godine. Neophodna građevinska dokumentacija za gradnju VE Gvozd još nije obezbijeđena. Nije završen ni postupak eksproprijacije zemljišta na kome će se ona nalaziti iako je, prvobitno, najavljivano da će vjetroelektrana biti u funkciji do kraja 2022. godine. Prevelika je to priča za tišinu koja je prati.

Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti tako što niskom cijenom struje čuva socijalni mir (uprkos zahtjevima iz resornog Ministarstva kapitalnih investicija). Nacionalizuje Željezaru Vladinim novcem i obećava posao bivšim radnicima tražeći, zauzvrat, samo po neki potpis za partijske liste. Umjesto resornog ministarstva, organizuje akciju spašavanja stanovnika prezagađenih Pljevalja prevozeći ih na jednodnevni izlet na Žabljak, da prodišu (jedan odlazak uz simboličan broj prevezenih). Potpisuje sa Ministarstvom prosvjete Sporazum o partnerskoj saradnji u obuci i zapošljavanju srednjeg stručnog kadra. Stotinama hiljada eura u novcu, materijalu i građevinskim radovima pomažu SPC… Tačno pa da pomislite kako se bliže kakvi izbori.

Zoran RADULOVIĆ       

Komentari

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: A kad tamo – još jedan parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina ministara rekonstruisane vlade izglasana je glasovima 53 poslanika. Ne tako davno, kada je bio mandatar, Spajić se mučio da dobaci do podrške od 41. Ministri iz PES-a i partija manjinskih naroda, imaju dovoljno ruku da usmjeravaju osnovni tok Vlade. Za sve što bude odstupalo od koncepta evropske i građanske Crne Gore, oni će biti najdogovorniji. ZBCG može biti samo izgovor

 

Nekoliko mjeseci ranije u odnosu na krajnji rok definisan Sporazumom koji su nakon izbora potpisali predstavnici parlamentarne većine, rekonstruisana je 44. crnogorska vlada.  Za lidere Koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koji su joj se javno nadali još od januara, možda se desila i sa malim zakašnjenjem. Kako god, rekonstrukcija je donijela čudesne kombinatorike, mnogo bijesa i kritika sa raznih strana.

U rekonstruisanoj Vladi, predstavnici ZBCG Milana Kneževića i Andrije Mandića, dobili su svojih dogovorenih pet mjesta – dva potpredsjednička i tri ministarska. Ranije je bilo dogovoreno da će ZBCG pripasti četiri ministarska mjesta (saobraćaj, prosvjeta, turizam i prostorno planiranje) i pozicija potpredsjednika.  Ali u suštini to je to.

Budimir Aleksić je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, a Milun Zogović, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalini razvoj. Ministri/ke iz redova ZBCG su: Slaven Radunović, (prostorno planiranje, urbanizam i državna imovina), Simonida Kordić (turizam) i Maja Vukićević (saobraćaj).

Istovremeno u Vladu je ušlo pet predstavnika Bošnjačke stranke (BS), koja dobila jedno više mjesto od ZBCG – jednog potpredsjednika i pet ministara. Lider BS Ervin Ibrahimović pokriva dvije pozicijepotpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova. Admir Šahmanović je novi ministar rudarstva, nafte i gasa, Mirsad Azemović – ministar dijaspore, Damir Gutić – ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ernad Suljević – ministar regionalno investicionog razvoja i saradnje sa NVO.

PES Milojka Spajića je u rekonstruisanoj Vladi zadržao 11 mjesta –  premijera i deset ministara. Toliko ih je imao i prije rekonstrukcije.  U Vladi su ostala i dva ministra SNP (Vladimir Jokić kao ministar poljoprivrede  i Dragoslav Šćekić kao ministar sporta i mladih) , tri ministra albanskih stranaka ( Fatmir Đeka iz DP kao ministar ljudskih i manjinskih prava, Maraš Dukaj iz Albanske alternative kao ministar javne uprave i Nik Đeljošaj, lider Aalbanske alternative koji kao i do sada pokriva dvije pozicije – potrpedsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja).

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST U ODBRANI NACRTA FISKALNE STRATEGIJE: 600 = 700. I tačka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi koji budu primali minimalac od 600 eura biće prevareni. Uzalud ih sada iz PES-a, plaćenim oglasima na portalima, uvjeravaju, parafraziramo, da će ljutnja što će primati 100 eura manje nego što im je obećano biti samo njihov subjektivni osjećaj. Pošto će prosječni minimalac biti 700

 

 

Rasprava o vladinom Nacrtu fiskalne strategije za period 2024.-2027. dobija na dinamici.

„Naš ekonomski program zasniva se na unapređenju poslovnog ambijenta kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad sa jedne i povećanje neto zarada zaposlenih sa druge strane“, pohvalio se premijer Milojko Spajić na predstavljajnju Nacrta koji se pretvorio u prezentaciju davno obećane, a konačno dostupne verzije programa Evropa sad 2.

To što je ponuđeno, u najvećoj mjeri, ne korespondira sa predizbornim obećanjima Pokreta Evropa sad. „Smanjenjem troškova na zarade, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim poreskim opterećenjem na rad u Evropi, čime stvaramo ambijent za kredibilne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i zadovoljnog i motivisanijeg zaposlenog sa druge strane“, kaže Spajić. Čitaoci znaju da je to što premijer opisuje kao „smanjenje troška na zarade“, zapravo smanjenje bruto plate za nekih 10,5 odsto. Za toliko će, ukoliko Vladina fiskalna strategija u ovom obliku dobije neophodnu podršku Skupštine,  biti smanjena izdvajanja za penziono-invalidsko osiguranje koja se više neće uplaćivati Fondu PIO.

Sa raznih strana, različito se gleda na dilemu da li je to dobra ili loša vijest. Baš kao što se različito ocjenjuje i evidentni raskorak između obećanog pred izbore i najavljenog prošle nedjelje. Uglavnom, na štetu onih koji su povjerovali bilbordima PES-a. Sada je sa sajta te partije uklonjen kalkulator sa isprogramirane dvije računske operacije. Da svaku neto platu manju od 562 eura prebaci u 700. Pod stavkom buduća neto zarada. A da sve iznad toga uveća za 24,5 odsto.

Premijer Spajić sada tvrdi kako nikada nijesu obećali toliku povišicu.

“Gledali smo građane u oči i obećali povećanje prosječne plate na 1.000 eura, minimalne plate na 700 eura, a minimalne penzije na 450 eura i punu zaposlenost u roku od 12 mjeseci! Tražili smo njihovo povjerenje, i na osnovu obećanog smo ga dobili“, reagovao je  bivši funkcioner PES-a, a od ove nedjelje i bivši ministar pravde Andrej Milović. „Umjesto obećanog, građani dobijaju farsu. Dobijaju prevaru. I dobijaju vrijeđanje inteligencije nekakvim izmišljenim pojmovima poput prosječnog minimalca.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEVO OKRETANJE ZAPADU: Litijum Evropi za opstanak autokratije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Geostrateški položaj i prirodna bogatstva Srbije su svakako nešto što Srbija ima ponuditi Zapadu uz postepeni ali vidni otklon od Putinove Rusije. Zauzvrat, birokrate u Briselu i Vašingtonu će naći načina da podrže i nagrade režim u Beogradu. Neće to biti ni prvi ni posljednji put. Primjera ima na pretek

 

 

U Beogradu je prošlog petka potpisan Memorandum o razumevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Dokument je potpisan nakon sastanka njemačkog kancelara Olafa Šolca i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Potpise na dokument Palati Srbija stavili su i ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović i potpredsjednik Evropske komisije (EK) i evropski komesar za međuinstitucionalne odnose i strateško predviđanje Maroš Šefčovič. Pored toga je u Beogradu istog dana održan i Samit o kritičnim sirovinama u kome su učestvovali i predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), njemačke razvojne banke KFW, Italijanske razvojne banke, Mercedes-Benca i ministri u Vladi Srbije. Potpisivanju Memoranduma su prisustvovali i ambasadori Italije, Njemačke i SAD-a.

Zapadnoevropski mediji su ceremoniju u Beogradu označili kao demonstraciju geopolitičkog prestrojavanja Srbije koja će prodavati svoj litijum Evropi, u vremenu kada joj se udvaraju i Rusija, Kina i naftom bogate države Persijskog zaliva. Predsjednik Vučić je dan ranije potvrdio da su kineski proizvođači automobila pokazali aspiracije za srpski litijum, ali je naglasio da je Kinezima rečeno „da o tome razgovaramo sa Evropljanima, mi smo lojalni Evropi… i želimo da ojačamo našu vezu sa EU”.

Potpisivanje Memoranduma sa EU uslijedilo je nakon nedavne odluke Vlade od 16. jula da ponovo odobri kontroverzni litijumski projekat angloaustralijske kompanije Rio Tinto u dolini Jadar, blizu Loznice u zapadnoj Srbiji. Vladinoj Uredbi o sprovođenju Uredbe o utvrđivanju prostornog plana područja … minerala jadarita Jadar je prethodila odluka Ustavnog suda od 11. jula kojom je proglašena neustavnom ranije vladina odluka iz januaru 2022. godine. Tada je oduzeta licenca Rio Tintu za projekat vrijedan 2,4 milijarde dolara. Projekat je morao biti zaustavljen zbog masovnih protesta 2021. godine, zbog straha od ekološke katastrofe i najavljenog iseljavanja preko 20 hiljada stanovnika.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo