Povežite se sa nama

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Onda se priča o kadrovanju i poslovanju EPCG preselila na društvene mreže. ,,Kako Alternativa Crna Gora nezvanično saznaje, za jednog od savjetnika predsjednika odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića (DF), imenovan je Rajko Džeger Baćović”, objavljeno je na fejsbuk stranici nikšićke organizacije. ,,Rajko Baćović se nalazi na listi bezbjedonosno interesantnih osoba i više puta je osuđivan za razna krivična djela. Mjesečno primanje Rajka Baćovića na toj poziciji iznosi 1.080 eura. Hajde da vidimo da li će iz EPCG demantovati ove informacije?”

Usmeni demanti je stigao: ,,Rajko Baćović nije u radnom odnosu u EPCG niti je u toj kompaniji angažovan po bilo kom drugom osnovu”, rečeno je portalu Standard. Ipak, EPCG se tim povodom  nije zvanično oglašavala. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, moguće je da postoje dokumenta koja svjedoče o angažmanu Baćovića u EPCG. U razgovoru sa Veskom Pejakom, aktivistom Alternativa CG dobili smo uvjeravanja da je objavljeni podatak tačan ,,bez ikakve sumnje”.

Uslijedila je nova objava na profilu Alternativa CG. Ovog puta propraćena dokumentacijom o enormnim nabavkama za potrebe preduzeća u sistemu EPCG. ,,Radnici TE Pljevlja bili su zatečeni kad im je na istovar došao kamion sa 400 pakovanja (po 24 rolne) toalet papira u avgustu prošle godine. Za toliko toalet papira je EPCG isplatila sumu od 2.218 eura marketu Domaća trgovina… Ova nabavka je samo jedna u nizu ‘čudnih’. Svaki direktor cjelina EPCG ima pravo da vrši ‘hitne’ nabavke bez ikakvog tendera do vrijednosti od 5.000 eura, tako da pretpostavljamo da je radnicima TE Pljevlja baš bilo ‘hitno’ da se istovari šleper toalet papira. U prilogu je kartica Domaće trgovine za 2022. godinu. Samo prema njima EPCG je platila 16.456.50€. Koliko su platili prema drugim dobavljačima?”.

Po njihovoj objavi je, tvrde, u EPCG krenuo lov na vještice kako bi uprava saznala ko je kompromitujuća dokumenta učinio javnim.

Negdje slupan službeni audi 5, negdje kupljen šleper toalet papira, pa priče o stotinama navozaposlenih članova parodice i partijskih aktivista tri pobjedničke liste sa minulih izboraNajmanje se govori o najkrupnijim stvarima.

Jedan od tri agregata HE Piva ne radi skoro godinu dana. U kvaru je. EPCG u kišnoj sezoni (jesen – proljeće) gubi, po sadašnjam cijenama, i do pola miliona eura dnevno. A, umjesto investicije u osposobljavanje elektrane koja proizvodi najskuplju ,,vršnu” energiju (koja može da se proizvodi i koristi u vremenskim intervalima kada je najneophodnija sistemu, odnosno kupcu) EPCG kreće u realizaciju pomalo zaboravljenog projekta gradnje vjetroelektrane Gvozd između Šavnika i Nikšića.

Pred Novu godinu Skupština akcionara EPCG usvojila je odluku kojom je menadžmentu EPCG odobreno da za potrebe gradnje te elektrane od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) uzme kredit od 82 miliona eura. Odluka nije donijeta bez varnica.

Vlasnici više od 110 hiljada akacija (otprilike deseti dio akcija koje nijesu u vlasništvu države) najavili su, pismeno, da će ukoliko Skupština EPCG usvoji odluku o zaduženju radi gradnje VE Gvozd iskoristiti zakonsko pravo i zatražiti otkup svojih akcija.

Dio njihovih dilema predočila je, na Skupštini EPCG, Nataša Backović. Ona je zatražila da se ta Odluka skine sa dnevnog reda pošto materijal nije akcionarima dostavljen u zakonom predviđenom roku. ,,Ovlaš pregledajući materijal stičem utisak da on nije kompletan. Nema primarnog ugovora sa Ivikom (partner EPCG u ovom poslu – prim. Monitora) kao ni aneksa na koji se pozivate u materijalu. Nema dozvole za pristupne puteve, nema katastarskih listova za lokaciju  VE Gvozd, ne zna se tačan broj vjetroelektrana (od 9 do 13) nema mape, građevinskih dozvola… Ne zna se koju imovinu stavljate  pod hipoteku,  koju pokretnu imovinu zalažete, čije akcije ćete da založite, koji su to drugi instrumenti obezbjeđenja”, navela je Backović.

Prema Zapisniku sa Skupštine na njene ,,konstatacije, primjedbe i postavljena pitanja” odgovore su dali Milutin Đukanović i Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac u Direkciji za razvoj i investicije EPCG.

Backović za Monitor kaže kako nije dobila odgovore, već su joj direktori na sjednici spočitali da ona ima svega nekoliko akcija. ,,Odgovorila sam da imam više od njih, pošto oni nemaju nijednu”.

Prema dokumentima sa Skupštine EPCG ugovor o kreditu sa EBRD trebalo je da bude potpisan krajem prošle godine. Neophodna građevinska dokumentacija za gradnju VE Gvozd još nije obezbijeđena. Nije završen ni postupak eksproprijacije zemljišta na kome će se ona nalaziti iako je, prvobitno, najavljivano da će vjetroelektrana biti u funkciji do kraja 2022. godine. Prevelika je to priča za tišinu koja je prati.

Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti tako što niskom cijenom struje čuva socijalni mir (uprkos zahtjevima iz resornog Ministarstva kapitalnih investicija). Nacionalizuje Željezaru Vladinim novcem i obećava posao bivšim radnicima tražeći, zauzvrat, samo po neki potpis za partijske liste. Umjesto resornog ministarstva, organizuje akciju spašavanja stanovnika prezagađenih Pljevalja prevozeći ih na jednodnevni izlet na Žabljak, da prodišu (jedan odlazak uz simboličan broj prevezenih). Potpisuje sa Ministarstvom prosvjete Sporazum o partnerskoj saradnji u obuci i zapošljavanju srednjeg stručnog kadra. Stotinama hiljada eura u novcu, materijalu i građevinskim radovima pomažu SPC… Tačno pa da pomislite kako se bliže kakvi izbori.

Zoran RADULOVIĆ       

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo