Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA – OD SIMBOLA DO NEVOLJE: Najveća septička jama na primorju

Objavljeno prije

na

Stotine kilograma uginule ribe, nesnosan miris, negodovanje mještana i turista, ponovo su slike koje su sa prostora oko kanala Port Milena poslate u svijet sa ulcinjske rivijere. I to početkom avgusta, u trenutku kada se u toj opštini nalazi preko sto hiljada gostiju, dok je sezona na samom vrhuncu.

Svi odgovorni sliježu ramenima i pokušavaju prebaciti odgovornost sa sebe. Ništa novo, jer se to dešava u slučaju Port Milene već puna tri desetljeća. Naime, ta prekrasna laguna, najveće mrijestilište ribe na Mediteranu i atrakcija Ulcinja, je 30 godina sinonim za otpadne vode i fekalije. Divlja gradnja, kanalizacioni ispusti iz nekoliko stotina kuća, apartmana, restorana i hotela koji direktno idu u taj kanal, deponovanje šuta i zemlje na njegovim obalama kako bi se proširile kupljene ili uzurpirane parcele, faktori su koji su doveli do ovakvog stanja. Nadalje, u Port Milenu se iz najvećeg dijela grada slivaju otpadne vode riječicom Bratica, prepune raznih ulja i opasnih otpada iz desetak auto-servisa. Tokom sezone tom području gravitira oko deset hiljada turista, a kanal se pretvara u svojevrsnu septičku jamu.

Zato niko u Ulcinju nije ozbiljno uzeo u obzir saopštenje Ekološke inspekcije koja je ocijenila da su za ovaj ,,pomor ribe u Port Mileni krivi meteorološki uslovi i povećan broj turista!?” Dodaje se da je u kanalu došlo do povećanog isparavanja vode usljed visokih temperatura, čime se povećala gustina tečnosti u Port Mileni, te da je uslijed dolaska velikog broja turista i ispuštanja fekalija, došlo do opadanja kiseonika i povećane zagađenosti.

Iz ekološke organizacije Grin houm su naveli da se radi o ,,površnom i neozbiljnom pristupu problemu”. ,,Uzrok za ovakvu situaciju ne treba tražiti niti u vremenskim prilikama, niti u turistima, niti na ovakav način prikriti prave uzročnike ovih problema. Za ovako ozbiljnu ekološku situaciju koja se ne rješava godinama odgovorne su sve nadležne institucije koje omogućavaju da se ovako tretira kanal koji je imao veliki potencijal za mrijest riba i veliku ekološku vrijednost”, kazala je koordinatorka u toj organizaciji Azra Vuković.

Ona je istakla da lokalna uprava treba da konačno riješi pitanje otpadnih voda na teritoriji Opštine Ulcinj izgradnjom kanalizacionih sistema i sistema za prečišćavanje voda kako bi se umanjio pritisak na životnu sredinu i stvorili uslovi za nesmetanu realizaciju turističke sezone, ali i poboljšalo stanje voda u ovoj Opštini.

Neshvatljivo je da se već više od godinu dana u lokalnoj vlasti odlaže početak realizacije tog projekta za koji je sredstva obezbijedila Njemačka. I to zbog najbanalnijih političkih razloga iako više nikome ne treba napominjati da se radi o projektu vrijednom, samo u prvoj fazi, preko 20 miliona eura, bez kojeg apsolutno nije moguće krenuti u proces ozbiljne turističke valorizacije Velike plaže, najvećeg razvojnog resursa na Jadranu.

Iz Grin houma su ukazali na činjenicu da isuviše dugo traje donošenja Prostorno-urbanističkog plana za Opštinu Ulcinj, kao i Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore. ,,A nacrtom ovog drugog dokumenta, koji je krajem jula dostavljen lokalnoj upravi, ne predviđa se izgradnja marine na tom prostoru. Mišljenja smo da se to rješenje iz ranijih planova mora zadržati”, kazao je predsjednik Opštinskog odbora te političke grupacije Omer Bajraktari, koji je, inače, i menadžer opštine Ulcinj.

No, dok se čeka na početak radova oko izgradnje kanalizacione mreže i donošenje planova, koji bi, navodno, trebali krenuti najesen, kritično stanje se na Port Mileni samo povećava. Na ušću tog kanala u more je zabilježena velika onečišćenost i ona se širi na ostali dio ulcinjskog primorja. Čak se i u dokumentima crnogorske Vlade ističe da ,,kanal Port Milena predstavlja najveći problem na obali koji bi trebalo da bude saniran u narednom periodu”.

Konstatujući da je stoga nužno preduzeti niz koraka kako bi se sanirao taj predugo trajući problem ocjenjuje se da najprije treba krenuti sa iskopavanjem i tretmanom kontaminiranog mulja, te izraditi studiju za ekološko saniranje navedenog područja.

A kako bi ovaj kanal barem kratkoročno bio rehabilitovan, na inicijativu opštine Ulcinj se dio morske vode koji se upumpava u bazene Solane usmjerava prema Port Mileni. ,,Na taj način je ovaj kanal osvježen. Sa ovim aktivnostima će se nastaviti i u narednih desetak dana”, rekao je šef kabineta predsjednika opštine Ulcinj Met Đoni.

Jan Palah i Dželal Hodžić

Institut za javno zdravlje Crne Gore je ranije konstaovao da u kanalu postoji visoka koncentracija kancerogenih materija i teških metala. “Siguran sam da danas u kanalu na dnu postoji najmanje metar toksičnog taloga koji je ubio i još uvijek ubija preostali biljni i životinjski svijet. To je otvorena kanalizacija “, tvrdi čelnik Ekološkog društva Zeleni korak Dželal Hodžić. Na jednom skupu prije desetak godina tom doajenu ulcinjske ekologije, s dozom crnog humora, predloženo da se spali na mostu, po uzoru na Jan Palaha, prije 47 godina u Pragu, jer niko ga ne sluša iako već decenijama upozorava na opasne posljedice odnosa prema o Port Mileni, koja je, kako voli kazati, sestra Solane. Dželala i dalje niko od zvaničnika ne čuje. A on sa svoje 73 godine neumorno priča o Port Mileni, simbolu Ulcinja, koji je postao nevolja.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo