Povežite se sa nama

OKO NAS

DEVASTACIJA TARE SE NASTAVLJA: Bageri mute suzu Evrope

Objavljeno prije

na

Ako je suditi po onome što tvrde kolašinski i mojkovački ribolovci, rijeka Tara i riblji fond u njoj se svakodnevno ugrožavaju nezakonitom eksploatacijom šljunka i pijeska, a nadležni malo čine da ta krivična djela spriječe i gotovo ih nikada ne sankcionišu. Višegodišnji haos na Tari od proljetos je djelimično obuzdan aktivnostima Sportskog flaj fišing kluba (SFFK) Maniro, koje gazduje kolašinskim vodama i svakodnevnim kontrolama lovočuvarske službe.

Ipak, ni ažurnost tog kluba nije uspjela da spriječi nedavni pomor ribe u dijelu rijeke kod Jabuke, gdje se obavljaju pripremni radovi za izgradnju dionice auto puta od Smokovca do Mateševa.

Nakon jedne prijave za nezakonitu eksploataciju šljunka i pjeska, u okviru pripremnih radova za auto put, Maniro ovih dana ponovo ima problema sa podizvođačem radova na toj dionici, podgoričkom firmom Transpetrol.

Kako je kazao Mile Lazarević, osnivač Manira, mještani su klubu svakodnevno javljali da je u jednom dijelu Tare, kod Jabuke, veliki broj uginule ribe. ,,Odmah sam sa našim lovočuvarom izašao na teren i na 700 metara od mjesta gdje se Drcka uliva u Taru, kod Mateševa, zatekli smo kako mašine firme Transpetrola iz Podgorice vade pijesak iz Tare. Zatražili smo od radnika da nam pokažu odobrenje za taj rad što oni nijesu učinili”, objašnjava Lazarević. Kompanija Transpetrol je podizvođač na toj dionici auto puta.

On kaže da im je čuvar na gradilištu kazao da za sve radove imaju odobrenje, ali taj dokument ribolovcima nije pokazan. Na gradilištu nijesu zatekli nikog od rukovodilaca preduzeća.

U Maniru tvrde da ukoliko Transpetrol ima odobrenja, ti papiri su izdati bez ikavih konsulatacija sa klubom koji gazduje vodama. ,,Rijeka je od gradilišta do Mateševa potpuno zamućena, što je katastrofa za rječnu floru i faunu. Podnijećemo opet krivičnu prijavu protiv njih i tražiti da plate naknadu za uništeni riblji fond”, kaže Lazarević.

Podgorička firma je i početkom ljeta, tokom jedne cijele sedmice, kako tvrde u kolašinskom SFFK, bespravno vadila šljunak i pijesak iz Tare. Ribolovci tvrde da su podizvođači pokazli neizmjernu bahatost i time što su ,,preusmjerili” rijeku kako je njima odgovaralo, to jest jedan krak potpuno zatrpali.Vađenje vodnog materijala zaustavljeno je nakon što su predstavnici SFFK pozvali inspektora za vode, no do tada je iz rijeke izvađeno najmanje 50.000 kubnih metara pijesaka i šljunka.

Višemjesečni pokušaji novinara da iz Transpetrola dobiju komentar na optužbe kolašinskih ribolovaca nijesu urodili plodom.

Ništa bolje stanje nije ni na mojkovačkom dijelu ,,suze Evrope”. Dio Tare, od ulaza u Mojkovac do Štitaričke rijeke, zaštićen od prošlog ljeta kao „flaj fišing” zona, svakodnevno se devastira nezakonitom eksploatacijom šljunka i pijeska. To tvrde u tamošnjem Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara, podsjećajući da je „na tom dijelu rijeke zbranjen i ulazak teških mašina.” Iz tog SRK kažu da se eksploatacijom šljunka i pijeska uništava i riblji fond, a da „nadležni u Mojkovcu odobravaju takve radove”.

„U dijelu revira napravljeni su ogromni krateri , a sigurno je izvađeno na hiljade kubnih metara šljunka i pijeska. Obaveza koncesionara je da kada eksplatišu vodni materijal gdje je dozvoljeno , uplaćuju po euro SRK koji gazduje vodom za svaki izvađeni kubni metar. To u Mojkovcu niko do sada nije čininio. Ovo je klasična pljačka državne imovine i devastacija rijeke, na koju ne raguje niko od nadležnih pa ni inspektor za vode”, kažu u SRK Tara.

Kolašinski ribolovni klub ,koji gazduje vodama na području te opštine, treba, kako upozoravaju Mojkovčani da, takođe, povede računa. Navodno voda u Mojkovac stiže zamućena, što stvara probleme sportskim ribolovcima.

„Trenutno su uslovi ribolova potpuno nemogući, kontaktirali smo i inspektora za vode Dragana Šekularca. To, međutim, nije rezultiralo bilo kakvom promjenom nabolje. Na području mojkovačke opštine svake godine se mijenja tok rijeke, odnosno dolazi do promjena u prirodnom staništu ribe”, tvrde u SRK.

Kako kažu, za manifestaciju skokova sa mosta iskopana je rupa duboku 3-4 metra, čime je, tvrde, „Tara pregrađena”. Na ta način, navodno, dio najbogatiji ribom, objašnjavaju ribolovci, potpuno je uništen.

Šekularac je pojasnio da je njemu stigla prijava samo na eksploataciju šljunka, koju je u blizini mostova u Mojkovcu obavljalo jedno od preduzeća podizvođača na pomoćnim sportskim terenima u tom gradu. Tvrdi da se usmeno obratio Opštini, koja je uključena u toja projekat.

„Nakon što sam ih upozorio da se za dozvolu obrate Upravi za vode, oni su to i učinili. Iz Uprave im je upravo stiglo odbrenje za te poslove, to jest, za eksploataciju šljunaka”, rekao je vodoprovredni inspektor.

Slično tvrdi i predsjednik Opštine Dejan Medojević. Kako je rekao, uz strogo poštovanje procedura i zakona i kontrolu nadzornog organa, i uz odobrenje Uprave za vode, preduzeće Vuković, podizvođač na izgradnji pomoćnog fudbalskog terena, će vaditi pijesak sa obale, ali nikako i iz rijeke Tare.

,,Što se tiče posla u koji je uključena Opština, garantujem da nijedna mašina neće ući u rijeku”, kaže Medojević. On je naglasio da će taj dio obale biti nakon radova uređen i ponudio na uvid dokumentaciju, koja potvrđuje da u tom slučaju eksplotacije šljunka nije učinjeno ništa nezakonito i da se vodilo računa da se rijeka ni na koji način ne ugrozi.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo