OKO NAS
OGORČENI PREVARENI ŽIRANTI NIKŠIĆA: Sud je majka za prevarante
Misin Agović je jedan od pedesetak prevarenih penzionera iz nikšićkog naselja Budo Tomović. Nakon sedam godina suđenja on i dalje vraća tuđe kredite i ne nazire pravdu za sebe. Do danas je vratio jedan kredit od 2.000 eura podignut na ime Nedžad Hećo a za koji tvrdi da nije bio žirant, nekadašnjoj Oportjuniti a sadašnjoj Erste banci. Falsifikovani papiri su napravljeni u Nikšiću a kredit je podignut u Baru po istoj šemi kao i kod ostalih pervarenih u ovom prigradskom naselju.
Muke ovog penzionera tu se ne završavaju. Od njegove skromne penzije odbija se još jedan kredit od 10.000 eura na ime Vladimira Palibrka iz Ulcinja koji je podignut u Hipo Alpe Adria banci sa identičnim papirima. Agović je potražio zaštitu od pravosudnih organa ali iz osmogodišnjeg iskustva sa zakonom svoje države on je zaključio da postoji sprega između banaka, Fonda PIO, sudova i prevaranata.
Sumnje potkrepljuje činjenicama: na suđenjima koja traju već sedam godina ne pojavljuje se okrivljeni Vladimir Palibrk, Sud tvrdi da mu nije mogao biti uručen poziv, tako da još nije vidio čovjeka kome je navodno bio žirant. Jedino što je uspješno obavio je činjenica da mu je proces prebačen u Nikšić tako da ne mora više putovati do Bara.
„Sudu se ne žuri dok meni svaki cent odbiju. Rekao sam sudiji kod koga je prebačen moj slučaj: ‘Da sam nešto napravio ne bi prošlo dva dana da ne budem uhapšen a ja se borim evo toliko godina, slučaj je čist kao suza i vi ne možete da ga riješite’. Godinu i po dana sam jedva preživio”, žali se on. Dok vraća 32 eura mjesečno, čeka novo ročište i nada se da će konačno dočekati pravdu i svoj novac. „Niko od ljudi koji se uvijek iznova pojavljuju u ovim slučajevima još nije odgovarao a prošlo je osam godina od kada se znaju njihova imena i način na koji su varali ljude”, podsjeća Agović.
U prigradskom naselju Humci, u kome većinom žive penzioneri Željezare Nikšić, prevareno je 27 građana, koji vraćaju tuđe kredite. Operisale su dvije odrganizovane grupe, tvrde prevareni građani: jedna čiji je, tvrde oni, vođa Esad Redžović, za par godina uspjela je da komšije „ojadi” za 487.000 eura, dok je druga grupa u kojoj označavaju Dragomira Tomaševića, kao vođu, uzela je oko 130.000 eura.
Milica Mojašević (69) iz Humaca jedna je od žrtava tamošnje organizovane grupe. Njeno ime, kao navodnog žiranta, se nalazi na dokumentima o kreditu od 5.500 eura kod tadašnje Oportjuniti banke. Posebno je boli što je jedna od administrativnih zabrana za drugi kredit od 4.000 eura potpisana imenom njene majke, pokojne Zorke Mojašević, preminule 18. novembra 1973.
Nakon višegodišnje istrage raspleteno je klupko organizovane grupe. Esad Redžović je prije dvije godine uhapšen na teritoriji BiH i još čeka suđenje u istražnom zatvoru.
Milica Mojašević traži više od institucija svoje države. „Hoću istinu i odgovornost za sve. Da povlače ime moje mrtve majke i da ja moram dokazivati ovoj državi da je ona zaista mrtva, tu uvredu ne mogu zaboraviti i ganjaću do Strazbura da se kazne svi koji su u tome učestvovali. A nije kriv samo taj organizator, nije on to mogao sam. Meni je Esad Redžović mogao uzeti podatke jer se nijesam razdvajala sa njegovom porodicom, bili smo kao jedna kuća, ali podatke za moju mrtvu majku mu je mogao dati samo neko iz Fonda PIO. Na ovoj administrativnoj zabrani stoji potpis Vere Milićević, službenice fonda”, kaže MiIica Mojašević i pokazuje dokument iz Oportjuniti banke. Na dokumentu je ime njene majke Zorke, broj lične karte i matični broj kao i navodni broj telefona, tu je i potpis službenice fonda. Nosilac kredita od 4.000 eura odobren 4. 12. 2006. godine je izvjesna Hariza Alković, kako se ispostavilo tokom suđenja – ujna osumljičenog Redžovića.
Milica kaže da joj je višegodišnje iskustvo po sudovima i policiji pomoglo da nasloži kockice prevarantske šeme: dovoljno je bilo da prevaranti svome čovjeku u Fondu PIO dostave ime i adresu žrtve, ostale podatke su izvlačili iz registra, morali su imati i svoga čovjeka u banci, krediti iz Humaca su podizani u filijali u Podgorici.
„Sve to znaju organi ove države koji treba da se bave svojim poslom, ali sve ostaje na tome, niko ne odgovara za ogromnu pljačku koja je omogućena tih godina”, prisjeća se Milica Mojašević svoje borbe.
Službnenice Fonda PIO u Nikšiću kao glavnu kariku u lancu prevaranata, označava i šezdesetčetvorogodišnja Nevenka Baćović iz Nikšića koja već šest godina pred sudstvom dokazuje da je njen potpis falsifikovan na dokumentima za dva kredita koje su u Alter modusu podigli Predrag Durutović i Dragomir Tomašević.
„Imaju dvije službenice koje ovjeravaju dokumenta za kredite u Nikšiću: Vera Milićević i Desanka Mandić. Kada sam ja probala da budem žirant svom suprugu na kredit od 1.000 eura, nijesu mi htjeli ovjeriti dokumenta a ova falsifikovana su ovjerile. Na moje insistiranje i njih dvije su svjedočile više puta na sudu. Ja nijesam prisustvovala njihovom svjedočenju ali su mi jednom rekle: ‘Pa ,možda su doveli neku ženu koja liči na tebe’. To im je objašnjenje. Ja sumnjam da je neko dobro znao šta radi i da je za to uzimao proviziju i nadam se da će se to kad tad dokazati, nijesam ja jedina prevarena ”, smatra Nevenka Baćović.
Njen hod po mukama je počeo u aprilu 2007. godine kada je došla po svoju skromnu penziju u Crnogorsku komercijalnu banku gdje su je obavijestili da je bila žirant za dva kredita: na ime Predrag Durutović 2.300 eura i na ime Dragomir Tomašević 800 eura, koja su podignuta kod mikrokreditne institucije Alter modus u Nikšiću.
„Čak su bili grubi prema meni kako to sa mojih 49, 50 eura penzije da budem žirant. Uputili su me u fond PIO da donesem dokumenta. Znam da nikome ništa nijesam potpisivala niti davala ličnu kartu ali odmah sam vidjela da tu u Fondu nešto nije u redu, sedam dana su me motali, te dođi sjutra, te u ponedeljak, na kraju mi je dosadilo pa je banka zatražila dokumentaciju službenim putem i tu sam prvi put vidjela kome sam žirirala”, prisjeća se Nevenka Baćović. Ona kao glavne krivce označava službenice fonda PIO koje su ovjerile dokumenta na kojima se nalazi njen, kako se kasnije vještačenjem utvrdilo falsifikovani potpis. Na tim dokumetima stoji da je njena penzija 170 eura.
Nakon više saslušanja u nikšićkom MUP-u, podignuta je optužnica protiv Dragomira Tomaševića dok je Durutović bio u bjekstvu sve do prošle godine. Konačno 5. maja 2012. godine sudija Ivan Perović donosi presudu koja kaže da je potpis falsifikovan te da Nevenka Baćović nije bila žirant.
Ta presuda njoj ništa ne znači. „U presudi stoji da ja treba da prinudno naplatim od njih to što su me oštetili. Da ja idem da uzimam polovne kauče iz njihovih kuća. Ne mogu da vjerujem. Gdje je država kojoj ja plaćam porez da me zaštiti”, pita se Nevenka Baćović. Naročito je boli činjenica da ni nakon pet godina istrage i suđenja nema glavnih krivaca iz banke i fonda PIO.
U međuvremenu od njene skromne penzije i dalje se odbijaju rate za dva kredita osobama za koje ona tvrdi da nije znala ni da su se rađale a ne da im bude žirant. Država spava.
Nema države, nema zakona
„Raspodijelili su mi kredit na 223 rate, ostalo je još 1.600 eura – to je 160 rata i ako mi oni garantuju da ću toliko živjeti ja sam zadovoljna”. Od muke se smije Nevenka Baćović. Nije joj kaže najveći problem ni taj novac, muž joj ima penziju i djeca zarađuju, užasna je nesigurnost koju je u njoj izazvao ovaj slučaj. „Nema niko da te zaštiti, nema države, nema zakona, sve je izigravanje, može svaki nesoj da radi šta hoće. Tvrdim, i banke i fond PIO i sudstvo svi su uvezani, a nesretni čovjek je sam. Ali neću odustati dok mi se ne vrati poslednji cent”, poručuje Nevenka Baćović.
Bato PEROVIĆ
Komentari
U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima
Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu svojevrsna je kombinacija partijskog podmlađivanja i političkih transfera, koji su, u nekoliko slučajeva, spojili čak i doskora ljute političke oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.
U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”, pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad, koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.
Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu Miodrag Vlahović, koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.
Vuksanović je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.
Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate) oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.
Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a. Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Broj uniformisanih policajaca i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao
Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.
Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.
U spisima predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića. Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.
S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.
,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”, smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.
Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama, organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.
Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje
Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.
Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.
Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.
Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.
Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.
,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.
U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici
ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan
NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi
-
INTERVJU2 sedmiceBLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo
-
DRUŠTVO3 sedmiceRAT KLANOVA NAKON UBISTVA JOVANA VUKOTIĆA: Smrt brža od zakona
-
INTERVJU4 sedmiceOMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA: Rješenje je široka koncentraciona Vlada
-
DRUŠTVO4 sedmiceEUROPOLOVI PODACI O ŠVERCU CIGARETA I CRNOGORSKE INSTITUCIJE: Djelići javne tajne
-
FOKUS4 sedmiceKRIZA VLASTI: STARA VEĆINA NOVA VLADA?: Ponavljači obnavljaju gradivo
-
FOKUS3 sedmiceSTARA VEĆINA I POTRAGA ZA MANDATAROM: Uđite momci, ne bojte se
-
Izdvojeno3 sedmiceREBALANS U SJENCI: Juriš u nove dugove
-
HORIZONTI3 sedmiceUKRAJINSKA KONTRAOFANZIVA: Ruši se mit o snazi ruske armije – nacionalisti krive Putina