Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSELO NAKON SVEGA: Sjećanje na hrabrost

Objavljeno prije

na

Legendrani starac iz Beransela Đorđije Tomović preminuo je u dubokoj starosti, ali je odnio pobjedu nad životnim obrascem koji je nametnula crnogorska vlast, praveći od svojih građana poslušnike. Đorđije će ostati upamćen kao najstariji stanovnik Beransela i jedno od prepoznatljivih lica dugogodišnje borbe s institucijama zbog odlaganja otpada na Vasovim vodama.

Njegovi prijatelji s Fejsbuk grupe Luka Berane napisali su da je preminuo slobodni čovjek kome ništa nije bio izgovor da uvijek bude na braniku Beransela.

,,Najbolji od nas, koji je svaki dan svoje duboke starosti koristio da se bori za naš čist vazduh. Znao je čika Đošo da neće doživjeti da uživa u plodovima svoje duge borbe. To ga nije sprečavalo da nam bude primjer i uzor, da cijeloj Crnoj Gori da domaći zadatak iz građanske hrabrosti i borbe za prava svoje djece, unučadi, komšija. Znanih i neznanih, rođenih i nerođenih. Kao i uvijek u svom dugom i časnom vijeku, bio je prvi na barikadi, prvi naspram sile, uvijek jači od njih”, ostalo je zapisano na Fejsbuk profilu Luka Berane.

Vijest o smrti čika Đoše, kako su ga zvali njegovi pijatelji i mladi, putem društvenih mreža proširila se čitavom državom. Vesko Pejak je u ime grupe Alternativa ostavio komentar da je otišao veliki borac za slobodu.

,,U vrijeme kada mnogo mlađi od njega nijesu smjeli da dignu glas, on je pokazao da godine nijesu prepreka kada je borba za slobodu u pitanju. Vječna mu slava i hvala”, napisao je Pejak.

Saša Dašić je prokomentarisao da su ,,umrli oni koji su ga hapsili”.

Starina Đorđije uvijek je bio među prvim mještanima Beransela na blokadi gradskog smetlišta na Vasovim vodama, nadomak njihovih kuća, i među prvim su mu stigli i pozivi za informativne razgovore u policiji, zatim za Sud za prekršaje, a potom i za izdržavanje osmodnevne zatvorske kazne na koju, ipak, nije otišao.

Građanski aktivista i predstavnik Beranselaca Gojko Cimbaljević postavio je tada pitanje „koliko treba da bude nesposoban komunalni policajac, odnosno četvorica njih, pa da ih omete stogodišnji starac, i koliko treba da je bezobrazan Sud za prekršaje da osudi stogodišnjeg starca”.

„Zamislite kakvo je moralo biti to obrazloženje na koji je način jedan stogodišnji starac omeo četiri komunalna policajca u vršenju poslova. Sud je to prihvatio i na osnovu toga ga osudio”, kazao je Cimbaljević.

Fotografija na kojoj se vidi kako Tomović blokira policijski automobil postala je jednim od simbola borbe Beranselaca, ali i građanskog aktivizma u Crnoj Gori. Beranselci su odnijeli pobjedu nad sistemom, kada je država neposredno prije loklanih izbora u martu prošle godine, odustala od daljeg odlaganja smeća na Vasovim vodama. Starina Đorđije, ipak, nije dočekao sanaciju najvećeg dviljeg smetlišta na sjeveru Crne Gore, koja se najavljuje već više od godinu.

Gdje je zapelo kada se radi o sanaciji ovog najvećeg smetlišta na sjeveru Crne Gore? Na divljem smetlištu Vasove vode, kako je ranije procijenjeno, u proteklih desetak godina odloženo je možda do milion tona otpada. Vlada je potom donijela odluku da se Vasove vode konzerviraju i najavila da je za sanaciju ove crne ekološke tačke odvojeno devesto hiljada eura.

Prvi tender za izradu projekta sanacije Vasovih voda, kako Monitor saznaje, je propao, jer se niko nije javio, dok je drugi upravo u toku. Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović kaže da se nakon uvida u tendersku dokumentaciju može zaključiti da jedino neki konzorcijum na regionalnom nivou može ispuniti sve uslove, odnosno posjedovati sve tražene licence i imati potreban broj zaposlenih licenciranih inženjera.

,,Mi u potpunosti podžavamo da se s velikom ozbiljnošću pristupi cijeloj problematici i svakako vjerujemo da je potrebno angažovati sve stručnjake navedenih profila, sa svim traženim licencama, ali isto tako smatramo da je to moguće uraditi i kroz drugačiji model angažmana. Mišljenja smo da je moguće honorarno angažovati potrebni stručni kadar, te da je insistiranje na stalnom radnom odnosu zapravo očigledna barijera i smetnja za zainteresovane privredne subjekte”, objašnjava Perović za Monitor.

On kaže da ne bi želio ulaziti u domen teorija zavjere, ali da se ipak može konstatovati da se zbog ovakve tenderske dokumentacije, može postaviti pitanje da li Vlada, odnosno resorno Ministarstvo održivog razvoja i turizma, zaista želi sanirati ekološku katastrofu na Vasovim vodama, koja je posljedica samovolje više pojedinaca koji su vršili najodgovornije funkcije u lokalnoj vlasti, ali i resornom Ministarstvu, kada je upravljanje otpadom u pitanju.

„Možda je neko to zaboravio, ali mi svakako ostajemo tu da argumentima svjedočimo kakav je sistemski teror vođen nad građanima Beransela koji su samo željeli zaustaviti kršenje važećih zakona i ponižavanje od strane institucija sistema. Na žalost, umjesto da se učini sve da se nepravda ispravi i da sanacija Vasovih voda bude znak da se konačno prepoznalo kolika je opasnost od nekontrolisanog i nepravilnog odlaganja otpada, nama se sve više čini da se i kroz ovakve tenderske procedure pokušava i dalje manipulisati javnosti, sve u cilju kupovanja vremena i izbjegavanja odgovornosti za pričinjenu ekološku i ekonomsku štetu”, tvrdi Perović.

Građanskim aktivistima i nevladinim organizacijama ostaje, tako, da se potrude da se ne zaboravi da je neko kriv za to što je napravljena najveća planina smeća u državi i potrošeno milion eura poreskih obveznika na projekte za koje se unaprijed znalo da nikada neće biti realizovani.

Ostaje i obaveza da se sačuva sjećanje na hrabrost mještana ovog naselja i teror vlasti nad njima. Beranselo će, nema sumnje, ostati udžbenički primjer otpora za uspavanu, potkupljenu i zaplašenu crnogorsku javnost s porukom da je pobjeda moguća. Đorđe Tomović može biti miran: iza njega ostalo je sjeme slobode.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo