Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSELO NAKON SVEGA: Sjećanje na hrabrost

Objavljeno prije

na

Legendrani starac iz Beransela Đorđije Tomović preminuo je u dubokoj starosti, ali je odnio pobjedu nad životnim obrascem koji je nametnula crnogorska vlast, praveći od svojih građana poslušnike. Đorđije će ostati upamćen kao najstariji stanovnik Beransela i jedno od prepoznatljivih lica dugogodišnje borbe s institucijama zbog odlaganja otpada na Vasovim vodama.

Njegovi prijatelji s Fejsbuk grupe Luka Berane napisali su da je preminuo slobodni čovjek kome ništa nije bio izgovor da uvijek bude na braniku Beransela.

,,Najbolji od nas, koji je svaki dan svoje duboke starosti koristio da se bori za naš čist vazduh. Znao je čika Đošo da neće doživjeti da uživa u plodovima svoje duge borbe. To ga nije sprečavalo da nam bude primjer i uzor, da cijeloj Crnoj Gori da domaći zadatak iz građanske hrabrosti i borbe za prava svoje djece, unučadi, komšija. Znanih i neznanih, rođenih i nerođenih. Kao i uvijek u svom dugom i časnom vijeku, bio je prvi na barikadi, prvi naspram sile, uvijek jači od njih”, ostalo je zapisano na Fejsbuk profilu Luka Berane.

Vijest o smrti čika Đoše, kako su ga zvali njegovi pijatelji i mladi, putem društvenih mreža proširila se čitavom državom. Vesko Pejak je u ime grupe Alternativa ostavio komentar da je otišao veliki borac za slobodu.

,,U vrijeme kada mnogo mlađi od njega nijesu smjeli da dignu glas, on je pokazao da godine nijesu prepreka kada je borba za slobodu u pitanju. Vječna mu slava i hvala”, napisao je Pejak.

Saša Dašić je prokomentarisao da su ,,umrli oni koji su ga hapsili”.

Starina Đorđije uvijek je bio među prvim mještanima Beransela na blokadi gradskog smetlišta na Vasovim vodama, nadomak njihovih kuća, i među prvim su mu stigli i pozivi za informativne razgovore u policiji, zatim za Sud za prekršaje, a potom i za izdržavanje osmodnevne zatvorske kazne na koju, ipak, nije otišao.

Građanski aktivista i predstavnik Beranselaca Gojko Cimbaljević postavio je tada pitanje „koliko treba da bude nesposoban komunalni policajac, odnosno četvorica njih, pa da ih omete stogodišnji starac, i koliko treba da je bezobrazan Sud za prekršaje da osudi stogodišnjeg starca”.

„Zamislite kakvo je moralo biti to obrazloženje na koji je način jedan stogodišnji starac omeo četiri komunalna policajca u vršenju poslova. Sud je to prihvatio i na osnovu toga ga osudio”, kazao je Cimbaljević.

Fotografija na kojoj se vidi kako Tomović blokira policijski automobil postala je jednim od simbola borbe Beranselaca, ali i građanskog aktivizma u Crnoj Gori. Beranselci su odnijeli pobjedu nad sistemom, kada je država neposredno prije loklanih izbora u martu prošle godine, odustala od daljeg odlaganja smeća na Vasovim vodama. Starina Đorđije, ipak, nije dočekao sanaciju najvećeg dviljeg smetlišta na sjeveru Crne Gore, koja se najavljuje već više od godinu.

Gdje je zapelo kada se radi o sanaciji ovog najvećeg smetlišta na sjeveru Crne Gore? Na divljem smetlištu Vasove vode, kako je ranije procijenjeno, u proteklih desetak godina odloženo je možda do milion tona otpada. Vlada je potom donijela odluku da se Vasove vode konzerviraju i najavila da je za sanaciju ove crne ekološke tačke odvojeno devesto hiljada eura.

Prvi tender za izradu projekta sanacije Vasovih voda, kako Monitor saznaje, je propao, jer se niko nije javio, dok je drugi upravo u toku. Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović kaže da se nakon uvida u tendersku dokumentaciju može zaključiti da jedino neki konzorcijum na regionalnom nivou može ispuniti sve uslove, odnosno posjedovati sve tražene licence i imati potreban broj zaposlenih licenciranih inženjera.

,,Mi u potpunosti podžavamo da se s velikom ozbiljnošću pristupi cijeloj problematici i svakako vjerujemo da je potrebno angažovati sve stručnjake navedenih profila, sa svim traženim licencama, ali isto tako smatramo da je to moguće uraditi i kroz drugačiji model angažmana. Mišljenja smo da je moguće honorarno angažovati potrebni stručni kadar, te da je insistiranje na stalnom radnom odnosu zapravo očigledna barijera i smetnja za zainteresovane privredne subjekte”, objašnjava Perović za Monitor.

On kaže da ne bi želio ulaziti u domen teorija zavjere, ali da se ipak može konstatovati da se zbog ovakve tenderske dokumentacije, može postaviti pitanje da li Vlada, odnosno resorno Ministarstvo održivog razvoja i turizma, zaista želi sanirati ekološku katastrofu na Vasovim vodama, koja je posljedica samovolje više pojedinaca koji su vršili najodgovornije funkcije u lokalnoj vlasti, ali i resornom Ministarstvu, kada je upravljanje otpadom u pitanju.

„Možda je neko to zaboravio, ali mi svakako ostajemo tu da argumentima svjedočimo kakav je sistemski teror vođen nad građanima Beransela koji su samo željeli zaustaviti kršenje važećih zakona i ponižavanje od strane institucija sistema. Na žalost, umjesto da se učini sve da se nepravda ispravi i da sanacija Vasovih voda bude znak da se konačno prepoznalo kolika je opasnost od nekontrolisanog i nepravilnog odlaganja otpada, nama se sve više čini da se i kroz ovakve tenderske procedure pokušava i dalje manipulisati javnosti, sve u cilju kupovanja vremena i izbjegavanja odgovornosti za pričinjenu ekološku i ekonomsku štetu”, tvrdi Perović.

Građanskim aktivistima i nevladinim organizacijama ostaje, tako, da se potrude da se ne zaboravi da je neko kriv za to što je napravljena najveća planina smeća u državi i potrošeno milion eura poreskih obveznika na projekte za koje se unaprijed znalo da nikada neće biti realizovani.

Ostaje i obaveza da se sačuva sjećanje na hrabrost mještana ovog naselja i teror vlasti nad njima. Beranselo će, nema sumnje, ostati udžbenički primjer otpora za uspavanu, potkupljenu i zaplašenu crnogorsku javnost s porukom da je pobjeda moguća. Đorđe Tomović može biti miran: iza njega ostalo je sjeme slobode.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo