Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: SMICALICE PRIVATIZACIJE: Prevareni radnici ujedinite se

Objavljeno prije

na

zbor-radnika-PKB

Hitno ukidanje stečaja, koji je u preduzeće PKB Herceg Novi AD Zelenika uveden prošle godine, zakazivanje Skupštine akcionara i formiranje novog odbora direktora, kao i zapošljavanje dijela radnika po usvojenom planu reorganizacije, zahtjevi su koje su manjinski akcionari i nekadašnji radnici PKB-a poslali sa zbora održanog u krugu preduzeća.

Ono što im je u ovom trenutku najvažnije rješavanje je penzija za 23 radnika, koji su to pravo stekli po zakonu koji je predložio poslanik Janko Vučinić, a koji predviđa da zaposleni, ako im je prestao radni odnos zbog uvođenja stečaja u privrednom društvu gdje država ima vlasnički dio, to pravo mogu ostvariti sa 30 godina staža (muškarci), odnosno 25 (žene). Međutim, država im to pravo osporava s izgovorom da na dan uvođenja stečaja nije imala vlasnički udio u preduzeću, što je prema mišljenju radnika klasični pokušaj manipulacije u tumačenju zakona, pošto je država imala vlasnički udio u PKB-u i to od 1995. do 2003. godine. Stoga bivši sindiklaci PKB-a Aleksandar Milović i Radivoje Popović smatraju da su prevareni i izigrani pogrešnim tumačenjem ovog zakona, zbog čega su se obratili Fondu PIO u Herceg Novom i Centralnoj depozitarnoj agenciji.

,,Mi smo prevareni i izigrani od Ministarstva rada i socijalnog staranja i Fonda PIO koji ne poštuju zakon izglasan u parlamentu Crne Gore, jer član 197-1 tumače kako njima odgovara, a ne kako definiše ovu materiju. Država je imala vlasnički udio u PKB-u i to od 1995. do 2003. godine, a u zakonu nije precizirano da je to moralo biti na dan uvođenja stečaja, pa po tom osnovu radnici stiču pravo na penziju”, tvrde radnici PKB-a i objašnjavaju da će se ispostaviti da nisu jedini koji se susrijeću s ovim problemom jer od 2.853 podnesenih zahtjeva za penziju, do 1. jula koliko je važio zakon, pozitivno je riješeno 386”, tvrdi Milović, pozivajući se na podatke koje je iznio Janko Vučinić i dodaje da će na iste probleme naići i bivši radnici Boke, Prvoborca, Južnog Jadrana, Mješovitog, Vinoprometa.

,,Pozivam ih sve da se ujedinimo kako bi zajednički ostavrili stečena prava”, kazao je Milović.

Radivoje Popović je objasnio da su radnici ostali bez posla 30. aprila, devet mjeseci nakon uvođenja stečaja u preduzeće.

,,Bespravno smo ostali bez posla, jer je u PKB napravljen plan reorganizacije koji predviđa da preduzeće i dalje posluje, pa se očigledno radi o velikoj zloupotrebi”, smatra Popović.

On je istakao da su 30. aprila 2015. godine radnici završili na Birou rada, ali i da su 29. juna iste godine, podnijeli krivičnu prijavu zbog utaje poreza na isplaćene lične dohotke, jer su, kako tvrde, u periodu od 2005. do 2012.godine, dakle punih osam godina, primali plate na ruke, bez plaćenih doprinosa.

,,Rađene su velike pronevjere a sada se radi na tome da se to zatre, da onaj ko je odgovoran izbjegne zakonsku odgovornost. Osam godina u firmi PKB nisu uplaćivani doprinosi a iz Fonda PIO nisu se potrudili da taj novac naplate preko Poreske uprave ili inspektora”, tvrde radnici i traže da se ponište sve nezakonito izdate hipoteke, da se uplate doprinosi za period od 2005. do kraja 2012. godine, da se svi bivši rukovodioci koji su kršili zakon i nanijeli štetu preduzeću kazne i da im se oduzme nezakonito stečena imovina.

,,Od septembra 2011. godine podneseno je 11 ili 12 krivičnih prijava, a njihov epilog nije poznat do danas. Za ovakvo stanje u firmi, pored menadžmenta, krive su i institucije države zbog nereagovanja na naše tužbe i krivične prijave. Prije stečaja firma je uvedena u stanje nelikvidnosti, godinu i po dana radnici nisu primali platu, dobavljačima nisu plaćene obaveze, stvoren je haos. Vlasnik Panto Vučurović namjerno nije uplatio 2,7 miliona, nije uplaćivao ugovore o zakupu, dakle nije platio sedam miliona zakupa i na taj način doveo je PKB u stanje stečaja. Cilj mu je bio da zatre sve nezakonske radnje. Uzeli su kredite na račun Pantomarketa, stavljajući imovinu PKB pod hipoteku. Čista krađa akcija malim akcionarima od ove organizovane grupe na čelu s Pantom. Radili su sedam, osam godina da očerupaju taj plijen. Radnici su potpuno zaboravljeni a njihova prava otpisana kod svih relevatnih organa osim Komisije za praćenje privatizacije koja u svom prvom zaključku i konstatuje da je privatizacija u PKB neuspjela. Taj dokument je veoma značajan za ostavrivanje naših prava”, kazao je Popović.

Stečajni upravnik Ranko Radinović rekao je novinarima da su se stekli uslovi da PKB izađe iz stečaja.

,,Povjerioci su prihvatiti plan reorganizacije i preostaje samo da sud donese rješenje. Pretpostavljam da zbog godišnjih odmora to nije urađeno do sada”, objasnio je Radinović. Povjerioci, njih 65, potražuju 54,777 miliona eura. Najveći povjerioci su OTP Bank PLC iz Mađarske s potraživanjima od oko 9,5 miliona eura, NLB s oko 9,5 miliona i Mercator s oko 10 miliona.

Kako je navedeno u planu, ukupna procijenjena vrijednost imovine PKB-a iznosi 101 milion eura. Nekretnine su procijenjene na 99,5 miliona, tehnološka i ostala oprema na 1,6 miliona, a vozni park na 10,4 hiljade. Ukupna priznata potraživanja iznose 80,47 miliona eura, a Vučurović je planirao da od izdavanja u zakup poslovnih prostora prihoduje 5,47 miliona eura, s obzirom na to da, kako je pojašnjeno, PKB ima dugoročno ugovorene zakupe na mjesečnom nivou u iznosu od 91,29 hiljada eura, odnosno godišnje 1,095 miliona.

,,Većinski vlasnik Pantomarket donosio je nezakonite odluke koje su išle na štetu zaposlenih i države. Desila se otimačina tog preduzeća koje je imalo veliku imovinu”, ocjenio je na aprilskom zasijedanju predsjednik Komisije za privatizaciju Janko Vučinić. Članovi komisije tada su jednoglasno usvojili zaključke u kojima je navedeno da privatizacija PKB-a nije odgovorila cilju.

„Biznismen Panto Vučurović uveo je stečaj u 17 firmi u Crnoj Gori i Srbiji, u kojima je direktno ili indirektno imao većinsko vlasnšitvo”, kazao je predstavnik radnika PKB-a Aleksandar Milović. On je objasnio da je Pantomarket u stečaju od 12. septembra 2013. godine, PKB Herceg Novi od 18. juna prošle godine, C Vračar je aktivan, ali s računom u blokadi i samo jednim zaposlenim, Pluskomerc je u stečaju od 22. oktobra 2013. godine, prodata je cjelokupna imovina, za Uniprom pekaru Nikšić usvojen je plan reorganizacije, Veleprodaja Nikšić aktivna, Fabrika stočne hrane AD Danilovgrad u stečaju od 29. septembra prošle godine, Koni konfekcija Nikšić u stečaju od 28. decembra 2012. Od preduzeća iz Srbije u stečaju su Pantomarket Stočar, Žitopromet, Veterinarska stanica Čačak, Zemljoradnička zadruga Poljopromet Mrčajevci, Hladnjača industrija mesa, Batisprom Beograd, Mlin Napredak AD Vršac, Živinoprodukt Vrnjačka Banja. Milović je istakao i da je Vučurović u firmama u Crnoj Gori bio direktni vlasnik, a zbog načina sticanja vlasništva kreditima koje je podizao zalažući imovinu PKB-a, kazao je da akcionari razmišljaju o tome da podnesu i krivičnu prijavu protiv CKB-a, jer je banka morala da ima saglasnost skupštine akcionara za davanje imovine pod hipoteku za milionske kredite.

Pantomarket koji ima 80 odsto akcija PKB-a, postao je većinski vlasnik te firme otkupljujući akcije od manjinskih akcionara novcem iz kredita CKB za koji je garant bio PKB.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo