Hitno ukidanje stečaja, koji je u preduzeće PKB Herceg Novi AD Zelenika uveden prošle godine, zakazivanje Skupštine akcionara i formiranje novog odbora direktora, kao i zapošljavanje dijela radnika po usvojenom planu reorganizacije, zahtjevi su koje su manjinski akcionari i nekadašnji radnici PKB-a poslali sa zbora održanog u krugu preduzeća.

Ono što im je u ovom trenutku najvažnije rješavanje je penzija za 23 radnika, koji su to pravo stekli po zakonu koji je predložio poslanik Janko Vučinić, a koji predviđa da zaposleni, ako im je prestao radni odnos zbog uvođenja stečaja u privrednom društvu gdje država ima vlasnički dio, to pravo mogu ostvariti sa 30 godina staža (muškarci), odnosno 25 (žene). Međutim, država im to pravo osporava s izgovorom da na dan uvođenja stečaja nije imala vlasnički udio u preduzeću, što je prema mišljenju radnika klasični pokušaj manipulacije u tumačenju zakona, pošto je država imala vlasnički udio u PKB-u i to od 1995. do 2003. godine. Stoga bivši sindiklaci PKB-a Aleksandar Milović i Radivoje Popović smatraju da su prevareni i izigrani pogrešnim tumačenjem ovog zakona, zbog čega su se obratili Fondu PIO u Herceg Novom i Centralnoj depozitarnoj agenciji.

,,Mi smo prevareni i izigrani od Ministarstva rada i socijalnog staranja i Fonda PIO koji ne poštuju zakon izglasan u parlamentu Crne Gore, jer član 197-1 tumače kako njima odgovara, a ne kako definiše ovu materiju. Država je imala vlasnički udio u PKB-u i to od 1995. do 2003. godine, a u zakonu nije precizirano da je to moralo biti na dan uvođenja stečaja, pa po tom osnovu radnici stiču pravo na penziju”, tvrde radnici PKB-a i objašnjavaju da će se ispostaviti da nisu jedini koji se susrijeću s ovim problemom jer od 2.853 podnesenih zahtjeva za penziju, do 1. jula koliko je važio zakon, pozitivno je riješeno 386”, tvrdi Milović, pozivajući se na podatke koje je iznio Janko Vučinić i dodaje da će na iste probleme naići i bivši radnici Boke, Prvoborca, Južnog Jadrana, Mješovitog, Vinoprometa.

,,Pozivam ih sve da se ujedinimo kako bi zajednički ostavrili stečena prava”, kazao je Milović.

Radivoje Popović je objasnio da su radnici ostali bez posla 30. aprila, devet mjeseci nakon uvođenja stečaja u preduzeće.

,,Bespravno smo ostali bez posla, jer je u PKB napravljen plan reorganizacije koji predviđa da preduzeće i dalje posluje, pa se očigledno radi o velikoj zloupotrebi”, smatra Popović.

On je istakao da su 30. aprila 2015. godine radnici završili na Birou rada, ali i da su 29. juna iste godine, podnijeli krivičnu prijavu zbog utaje poreza na isplaćene lične dohotke, jer su, kako tvrde, u periodu od 2005. do 2012.godine, dakle punih osam godina, primali plate na ruke, bez plaćenih doprinosa.

,,Rađene su velike pronevjere a sada se radi na tome da se to zatre, da onaj ko je odgovoran izbjegne zakonsku odgovornost. Osam godina u firmi PKB nisu uplaćivani doprinosi a iz Fonda PIO nisu se potrudili da taj novac naplate preko Poreske uprave ili inspektora”, tvrde radnici i traže da se ponište sve nezakonito izdate hipoteke, da se uplate doprinosi za period od 2005. do kraja 2012. godine, da se svi bivši rukovodioci koji su kršili zakon i nanijeli štetu preduzeću kazne i da im se oduzme nezakonito stečena imovina.

,,Od septembra 2011. godine podneseno je 11 ili 12 krivičnih prijava, a njihov epilog nije poznat do danas. Za ovakvo stanje u firmi, pored menadžmenta, krive su i institucije države zbog nereagovanja na naše tužbe i krivične prijave. Prije stečaja firma je uvedena u stanje nelikvidnosti, godinu i po dana radnici nisu primali platu, dobavljačima nisu plaćene obaveze, stvoren je haos. Vlasnik Panto Vučurović namjerno nije uplatio 2,7 miliona, nije uplaćivao ugovore o zakupu, dakle nije platio sedam miliona zakupa i na taj način doveo je PKB u stanje stečaja. Cilj mu je bio da zatre sve nezakonske radnje. Uzeli su kredite na račun Pantomarketa, stavljajući imovinu PKB pod hipoteku. Čista krađa akcija malim akcionarima od ove organizovane grupe na čelu s Pantom. Radili su sedam, osam godina da očerupaju taj plijen. Radnici su potpuno zaboravljeni a njihova prava otpisana kod svih relevatnih organa osim Komisije za praćenje privatizacije koja u svom prvom zaključku i konstatuje da je privatizacija u PKB neuspjela. Taj dokument je veoma značajan za ostavrivanje naših prava”, kazao je Popović.

Stečajni upravnik Ranko Radinović rekao je novinarima da su se stekli uslovi da PKB izađe iz stečaja.

,,Povjerioci su prihvatiti plan reorganizacije i preostaje samo da sud donese rješenje. Pretpostavljam da zbog godišnjih odmora to nije urađeno do sada”, objasnio je Radinović. Povjerioci, njih 65, potražuju 54,777 miliona eura. Najveći povjerioci su OTP Bank PLC iz Mađarske s potraživanjima od oko 9,5 miliona eura, NLB s oko 9,5 miliona i Mercator s oko 10 miliona.

Kako je navedeno u planu, ukupna procijenjena vrijednost imovine PKB-a iznosi 101 milion eura. Nekretnine su procijenjene na 99,5 miliona, tehnološka i ostala oprema na 1,6 miliona, a vozni park na 10,4 hiljade. Ukupna priznata potraživanja iznose 80,47 miliona eura, a Vučurović je planirao da od izdavanja u zakup poslovnih prostora prihoduje 5,47 miliona eura, s obzirom na to da, kako je pojašnjeno, PKB ima dugoročno ugovorene zakupe na mjesečnom nivou u iznosu od 91,29 hiljada eura, odnosno godišnje 1,095 miliona.

,,Većinski vlasnik Pantomarket donosio je nezakonite odluke koje su išle na štetu zaposlenih i države. Desila se otimačina tog preduzeća koje je imalo veliku imovinu”, ocjenio je na aprilskom zasijedanju predsjednik Komisije za privatizaciju Janko Vučinić. Članovi komisije tada su jednoglasno usvojili zaključke u kojima je navedeno da privatizacija PKB-a nije odgovorila cilju.

„Biznismen Panto Vučurović uveo je stečaj u 17 firmi u Crnoj Gori i Srbiji, u kojima je direktno ili indirektno imao većinsko vlasnšitvo”, kazao je predstavnik radnika PKB-a Aleksandar Milović. On je objasnio da je Pantomarket u stečaju od 12. septembra 2013. godine, PKB Herceg Novi od 18. juna prošle godine, C Vračar je aktivan, ali s računom u blokadi i samo jednim zaposlenim, Pluskomerc je u stečaju od 22. oktobra 2013. godine, prodata je cjelokupna imovina, za Uniprom pekaru Nikšić usvojen je plan reorganizacije, Veleprodaja Nikšić aktivna, Fabrika stočne hrane AD Danilovgrad u stečaju od 29. septembra prošle godine, Koni konfekcija Nikšić u stečaju od 28. decembra 2012. Od preduzeća iz Srbije u stečaju su Pantomarket Stočar, Žitopromet, Veterinarska stanica Čačak, Zemljoradnička zadruga Poljopromet Mrčajevci, Hladnjača industrija mesa, Batisprom Beograd, Mlin Napredak AD Vršac, Živinoprodukt Vrnjačka Banja. Milović je istakao i da je Vučurović u firmama u Crnoj Gori bio direktni vlasnik, a zbog načina sticanja vlasništva kreditima koje je podizao zalažući imovinu PKB-a, kazao je da akcionari razmišljaju o tome da podnesu i krivičnu prijavu protiv CKB-a, jer je banka morala da ima saglasnost skupštine akcionara za davanje imovine pod hipoteku za milionske kredite.

Pantomarket koji ima 80 odsto akcija PKB-a, postao je većinski vlasnik te firme otkupljujući akcije od manjinskih akcionara novcem iz kredita CKB za koji je garant bio PKB.

Nebojša MANDIĆ