Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: SMICALICE PRIVATIZACIJE: Prevareni radnici ujedinite se

Objavljeno prije

na

Hitno ukidanje stečaja, koji je u preduzeće PKB Herceg Novi AD Zelenika uveden prošle godine, zakazivanje Skupštine akcionara i formiranje novog odbora direktora, kao i zapošljavanje dijela radnika po usvojenom planu reorganizacije, zahtjevi su koje su manjinski akcionari i nekadašnji radnici PKB-a poslali sa zbora održanog u krugu preduzeća.

Ono što im je u ovom trenutku najvažnije rješavanje je penzija za 23 radnika, koji su to pravo stekli po zakonu koji je predložio poslanik Janko Vučinić, a koji predviđa da zaposleni, ako im je prestao radni odnos zbog uvođenja stečaja u privrednom društvu gdje država ima vlasnički dio, to pravo mogu ostvariti sa 30 godina staža (muškarci), odnosno 25 (žene). Međutim, država im to pravo osporava s izgovorom da na dan uvođenja stečaja nije imala vlasnički udio u preduzeću, što je prema mišljenju radnika klasični pokušaj manipulacije u tumačenju zakona, pošto je država imala vlasnički udio u PKB-u i to od 1995. do 2003. godine. Stoga bivši sindiklaci PKB-a Aleksandar Milović i Radivoje Popović smatraju da su prevareni i izigrani pogrešnim tumačenjem ovog zakona, zbog čega su se obratili Fondu PIO u Herceg Novom i Centralnoj depozitarnoj agenciji.

,,Mi smo prevareni i izigrani od Ministarstva rada i socijalnog staranja i Fonda PIO koji ne poštuju zakon izglasan u parlamentu Crne Gore, jer član 197-1 tumače kako njima odgovara, a ne kako definiše ovu materiju. Država je imala vlasnički udio u PKB-u i to od 1995. do 2003. godine, a u zakonu nije precizirano da je to moralo biti na dan uvođenja stečaja, pa po tom osnovu radnici stiču pravo na penziju”, tvrde radnici PKB-a i objašnjavaju da će se ispostaviti da nisu jedini koji se susrijeću s ovim problemom jer od 2.853 podnesenih zahtjeva za penziju, do 1. jula koliko je važio zakon, pozitivno je riješeno 386”, tvrdi Milović, pozivajući se na podatke koje je iznio Janko Vučinić i dodaje da će na iste probleme naići i bivši radnici Boke, Prvoborca, Južnog Jadrana, Mješovitog, Vinoprometa.

,,Pozivam ih sve da se ujedinimo kako bi zajednički ostavrili stečena prava”, kazao je Milović.

Radivoje Popović je objasnio da su radnici ostali bez posla 30. aprila, devet mjeseci nakon uvođenja stečaja u preduzeće.

,,Bespravno smo ostali bez posla, jer je u PKB napravljen plan reorganizacije koji predviđa da preduzeće i dalje posluje, pa se očigledno radi o velikoj zloupotrebi”, smatra Popović.

On je istakao da su 30. aprila 2015. godine radnici završili na Birou rada, ali i da su 29. juna iste godine, podnijeli krivičnu prijavu zbog utaje poreza na isplaćene lične dohotke, jer su, kako tvrde, u periodu od 2005. do 2012.godine, dakle punih osam godina, primali plate na ruke, bez plaćenih doprinosa.

,,Rađene su velike pronevjere a sada se radi na tome da se to zatre, da onaj ko je odgovoran izbjegne zakonsku odgovornost. Osam godina u firmi PKB nisu uplaćivani doprinosi a iz Fonda PIO nisu se potrudili da taj novac naplate preko Poreske uprave ili inspektora”, tvrde radnici i traže da se ponište sve nezakonito izdate hipoteke, da se uplate doprinosi za period od 2005. do kraja 2012. godine, da se svi bivši rukovodioci koji su kršili zakon i nanijeli štetu preduzeću kazne i da im se oduzme nezakonito stečena imovina.

,,Od septembra 2011. godine podneseno je 11 ili 12 krivičnih prijava, a njihov epilog nije poznat do danas. Za ovakvo stanje u firmi, pored menadžmenta, krive su i institucije države zbog nereagovanja na naše tužbe i krivične prijave. Prije stečaja firma je uvedena u stanje nelikvidnosti, godinu i po dana radnici nisu primali platu, dobavljačima nisu plaćene obaveze, stvoren je haos. Vlasnik Panto Vučurović namjerno nije uplatio 2,7 miliona, nije uplaćivao ugovore o zakupu, dakle nije platio sedam miliona zakupa i na taj način doveo je PKB u stanje stečaja. Cilj mu je bio da zatre sve nezakonske radnje. Uzeli su kredite na račun Pantomarketa, stavljajući imovinu PKB pod hipoteku. Čista krađa akcija malim akcionarima od ove organizovane grupe na čelu s Pantom. Radili su sedam, osam godina da očerupaju taj plijen. Radnici su potpuno zaboravljeni a njihova prava otpisana kod svih relevatnih organa osim Komisije za praćenje privatizacije koja u svom prvom zaključku i konstatuje da je privatizacija u PKB neuspjela. Taj dokument je veoma značajan za ostavrivanje naših prava”, kazao je Popović.

Stečajni upravnik Ranko Radinović rekao je novinarima da su se stekli uslovi da PKB izađe iz stečaja.

,,Povjerioci su prihvatiti plan reorganizacije i preostaje samo da sud donese rješenje. Pretpostavljam da zbog godišnjih odmora to nije urađeno do sada”, objasnio je Radinović. Povjerioci, njih 65, potražuju 54,777 miliona eura. Najveći povjerioci su OTP Bank PLC iz Mađarske s potraživanjima od oko 9,5 miliona eura, NLB s oko 9,5 miliona i Mercator s oko 10 miliona.

Kako je navedeno u planu, ukupna procijenjena vrijednost imovine PKB-a iznosi 101 milion eura. Nekretnine su procijenjene na 99,5 miliona, tehnološka i ostala oprema na 1,6 miliona, a vozni park na 10,4 hiljade. Ukupna priznata potraživanja iznose 80,47 miliona eura, a Vučurović je planirao da od izdavanja u zakup poslovnih prostora prihoduje 5,47 miliona eura, s obzirom na to da, kako je pojašnjeno, PKB ima dugoročno ugovorene zakupe na mjesečnom nivou u iznosu od 91,29 hiljada eura, odnosno godišnje 1,095 miliona.

,,Većinski vlasnik Pantomarket donosio je nezakonite odluke koje su išle na štetu zaposlenih i države. Desila se otimačina tog preduzeća koje je imalo veliku imovinu”, ocjenio je na aprilskom zasijedanju predsjednik Komisije za privatizaciju Janko Vučinić. Članovi komisije tada su jednoglasno usvojili zaključke u kojima je navedeno da privatizacija PKB-a nije odgovorila cilju.

„Biznismen Panto Vučurović uveo je stečaj u 17 firmi u Crnoj Gori i Srbiji, u kojima je direktno ili indirektno imao većinsko vlasnšitvo”, kazao je predstavnik radnika PKB-a Aleksandar Milović. On je objasnio da je Pantomarket u stečaju od 12. septembra 2013. godine, PKB Herceg Novi od 18. juna prošle godine, C Vračar je aktivan, ali s računom u blokadi i samo jednim zaposlenim, Pluskomerc je u stečaju od 22. oktobra 2013. godine, prodata je cjelokupna imovina, za Uniprom pekaru Nikšić usvojen je plan reorganizacije, Veleprodaja Nikšić aktivna, Fabrika stočne hrane AD Danilovgrad u stečaju od 29. septembra prošle godine, Koni konfekcija Nikšić u stečaju od 28. decembra 2012. Od preduzeća iz Srbije u stečaju su Pantomarket Stočar, Žitopromet, Veterinarska stanica Čačak, Zemljoradnička zadruga Poljopromet Mrčajevci, Hladnjača industrija mesa, Batisprom Beograd, Mlin Napredak AD Vršac, Živinoprodukt Vrnjačka Banja. Milović je istakao i da je Vučurović u firmama u Crnoj Gori bio direktni vlasnik, a zbog načina sticanja vlasništva kreditima koje je podizao zalažući imovinu PKB-a, kazao je da akcionari razmišljaju o tome da podnesu i krivičnu prijavu protiv CKB-a, jer je banka morala da ima saglasnost skupštine akcionara za davanje imovine pod hipoteku za milionske kredite.

Pantomarket koji ima 80 odsto akcija PKB-a, postao je većinski vlasnik te firme otkupljujući akcije od manjinskih akcionara novcem iz kredita CKB za koji je garant bio PKB.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo