Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA SOLANA 2018.: Peta godina bez berbe, raste pritisak na Vladu

Objavljeno prije

na

Već četiri godine u ovo vrijeme postalo je pravilo da se u našoj zemlji organizuju međunarodne konferencije o Solani. Evropska i svjetska javnost, posebno stručna, odlično znaju vrijednost ovog područja od preko 15 miliona kvadrata u neposrednom zaleđu Velike plaže, kao najvećeg staništa ptica na ,,Starom kontinentu”.

,,Ulcinjska Solana je top destinacija koja će vas iznenaditi. Zapanjujući solanski bazeni u Ulcinju u Crnoj Gori živahna staništa za 252 vrste ptica- uključujući flamingose i dalmatinskog pelikana”, navodi se u tekstu koji je nedavno objavljen na sajtu globalne organizacije za zaštitu ptica, njihovih staništa i biološke raznolikosti BirdLife International. Te naglašava: „Međutim, slani bazeni se zatvaraju širom svijeta, jer se više ne smatraju rentabilnim – i u jednom trenutku ova lokacija je skoro pretvorena u hotel i golf teren. Sačuvana je za sada, bitka je u toku”.

Slične su se ocjene čule na 4. Međunarodnoj konferenciji o zaštiti Ulcinjske solane koja je u srijedu održana u Podgorici, u organizaciji Asocijacije Dr Martin Schneider-Jacoby, Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), EuroNatur-a, BirdLife International-a, Tour du Valat i MANS-a.

Ključni ciljevi ranijih okupljanja nijesu još ostvareni: Solana nije zaštićena na nacionalnom i međunarodnom nivou, već peta godina zaredom nema proizvodnje slanih kristala. Nema renoviranja bentova, nema radnika, nema života.

Naravno, i sve je manje ptica. ,,Ukoliko se u dogledno vrijeme ne nastavi proizvodnja soli, flamingosi više neće dolaziti u Ulcinj, jer su to ptice slanih staništa i ne podnose slatku vodu”, upozorava ornitolog Darko Saveljić.

Evidentno je zaista da su u relativno kratkom vremenskom intervalu, za par posljednjih godina, od kada nema proizvodnje, na Solani, zaista nastale alarmantne promjene kada je u pitanju sastav vrsta ptica. Šef kancelarije Birdlife za Evropu i Centralnu Aziju Ariel Bruner kazao je da je posjetio Solanu i da je činjenica da to mjesto odumire. ,,To govorim na osnovu višegodinjeg iskustva sa močvarama. Takođe sam šokiran ruševnim stanjem čitavog mjesta. To ne daje dobru sliku o zemlji koja želi da privuče zdrave investicije”, naveo je Bruner.

I u najnovijem Izvještaju Evropske komisije, koji je objavljen u utorak, ukazuje se na neophodnost brzog djelovanja. ,,Potrebne su rezolucija i hitna akcija kako bi se zaštitila Ulcinjska Solana, uključujući i punu zaštitu ptica”, navodi se u tom dokumentu i dodaje da treba preduzeti mjere za očuvanje i poboljšanje ekološke vrijednosti zaštićenih područja i potencijalnih lokacija Natura 2000 u Crnoj Gori, gdje se takođe posebno ističe Solana.

,,Ironično jeste da ono što je dragulj nekome u Evropi i nešto što predstavlja potencijal i gdje se vidi dobra poslovna prilika, nama u Crnoj Gori nije vidljivo, iako nam je bukvalno tu pred nosem”, kaže Jovana Janjušević iz CZIP-a.

Zvaničnici EU su nedvosmisleno poručili da je zaštita Solane jedan od ključnih preduslova da se otvori poglavlje 27, a koje se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promjene. „Pitanje Solane neće nestati i zato nećemo dozvoliti da Poglavlje 27 bude otvoreno. Apelujem na Vladu da hitno zaštiti Solanu i na taj način Crna Gora dobije šansu da se priključi porodici evropskih naroda”, saopštio je šef sektora u Delegaciji EU, Herman Špic, dok njemački ambasador u Podgorici, Hans Ginter Matern, dodaje: „Ako otvaranje Poglavlje 27 stavimo kao uslov, onda se sa zaštitom Solane neće kasniti. Zato će njemačka Vlada na tome uporno insistirati, a Crna Gora mora to poštovati”.

Ali, visoki funkcioneri Vlade u Podgorici ne dijele takvo uvjerenje i ističu da je ovaj slučaj za njih prioritet. Ali, iako se već mjesecima najavljuje, još nema na javnoj raspravi Stu¬di¬je o zaštiti Solane, koju je izradio slovenački ekspert Andrej Sovinc, a koja je finalizovana u novembru 2017. godine.

,,Takođe, već više od dvije godine u fiokama Opštine Ulcinj stoji akt o proglašenju Solane spomenikom prirode. On je prošao sve procedure i spreman je za usvajanje u lokalnom parlamentu, ali za to nema političke volje”, kažu u URA.

Podržavajući taj stav, predsjednički kandidati opozicije, Mladen Bojanić i dr Draginja Vuksanović, su tokom posjete Ulcinju ukazali na važnost Solane. ,,Solanu treba otrgnuti iz ruku tajkuna i ponovo je vratiti u funkciju. Jedino ponovno otvaranje fabrike donosi mogućnost da očuvamo biodiverzitet u našoj državi”, rekao je Bojanić.

Prema riječima predsjednice Društva Martin Šnajder-Jakobi, Zenepe Lika, određeni stepen napretka je ostvaren od prve konferencije, održane 2015. godine: Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore je nominovano za privremenog upravljača područjem na osnovu godišnjeg ugovora sa Stečajnom upravom, dok su pumpne stanice na Solani popravljene.

Ona tvrdi da je sada najveći problem vlasništvo, jer iz Savjeta za privatizaciju i Vlade Crne Gore ne odgovaraju na pitanje: Ko je stvarni vlasnik Solane?

Bivša njemačka ambasadorka Gudrun Štajnaker tvrdi da je pitanje vlasništva glavna prepreka za spas tog područja. ,,Bez jasne odluke suda koji godinama ne rješava to imovinsko-pravno pitanje, Solana ne može biti spašena. Nemamo mnogo vremena i za Solanu može biti prekasno. Rješavanjem ovog pitanja Crna Gora pokazuje stepen vladavine prava u zemlji”, kazala je Štajnaker. ,,Mi zaista nemamo vremena, ali ako se neke stvari ne riješe ove godine biće prekasno, a neki to jedva čekaju”.

To su peticijom, upućenoj premijeru Dušku Markoviću, tražili građani Ulcinja. Centar za zaštitu i proučavanje ptica i društvo pokrenuli su peticiju za rješavanje pitanja vlasništva Ulcinjske Solane.

Da se ulcinjska fabrika soli može oporaviti i postati rentabilno preduzeće, uvjeren je vlasnik dvije solane u Francuskoj, Patris Gabano, koji je i stručnjak za revitalizaciju Solana.

On je prošle sedmice boravio u Ulcinju i pri tom istakao da je najbitnije sinhronizovati sve djelatnosti. ,,To je dugotrajan proces koji podrazumijeva pomirenje više aspekata – turistički održivi razvoj, ekonomski održivi razvoj i sa ekološke tačke, istovremeno očuvanje starih zanata i starih praksa, kao što je proizvodnja soli”, rekao je Gabano.

Prema procjeni iz navedene Studije, za oporavak naše Solane potrebno je između četiri i 11 miliona eura.

,,Smatram da očuvanje ovog lokaliteta od međunarodnog značaja ne treba sagledavati i tumačiti u kontekstu budžetskog opterećenja, već naprotiv, u kontekstu očuvanja, zaštite i valorizacije jednog od najznačajnijih resursa”, kaže potpredsjednica Opštine Ulcinj Hadidža Đoni.

Prema njenom mišljenju, Solana u svim strateškim dokumentima razvoja turizma Crne Gore i Ulcinja mora biti tretirana ne kao mjesto potencijalnog, već faktičkog turističkog interesa i sva dokumenta razvojnog tipa trebaju je tretirati na taj način.

,,Samo ako se bude djelovalo na taj način, ulcinjska so, kao naš nekadašnji brend, biće ponovo proizvod ljubavi sunca i mora”, zaključila je Đoni.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo