Povežite se sa nama

DRUŠTVO

UTICAJ TRADICIJE NA ZAPOŠLJAVANJE ŽENA U CRNOJ GORI : Običaji i u kući i na poslu 

Objavljeno prije

na

Ustav Crne Gore, Zakon o radu, Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena, Istanbulska konvencija garantuju jednakost žena i muškaraca. No, u Crnoj Gori nijesu problem zakoni, već njihova primjena i  tradicija diskriminacije

 

Crnogorska tradicija je puna hvale i poštovanja za žene, koje su, kako fraza govori – stub, a muškarac je glava porodice. O tome da je taj ,,stub” često bio preopterećen i preko granica izdržljivosti, u predanjima se malo spominje. Surovu stvarnost zabilježili su stranci koji su navraćali u naše krajeve, među njima italijanski putopisac Đuzepe Markoti koji u knjizi Priče o Crnogorkama iz 1896. godine navodi: ,,U trgovini Crne Gore žena je najomiljenije transportno sredstvo: jede manje od konja, ide prečicama kozjom okretnošću i sigurnošću, najbrža je”.

Iako su nam u tradiciji i prošlosti svijetli primjeri bili ekces, od njih se ne odustaje ni danas. Tako statistika govori da bi žene u Crnoj Gori trebale, uz neplaćen rad kod kuće, da rade preko devet sati da bi imale istu platu kao muškarci. U Vladinom Planu aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori (PAPRR) 2017-2021.piše da je razlika u zaradama između muškaraca i žena u Crnoj Gori 13,9 odsto – žene, za iste poslove, zarađuju samo 86,1 prosječne zarade isplaćene muškarcima.

Ono malo statistike i istraživanja, koja su rađena o ovom problemu, pokazuju da su žene većinski zastupljene u sektorima gdje su zarade niže od državnog prosjeka. Najviše ih je u trgovinama u kojima radi oko 40 hiljada radnika, odnosno svaki peti zaposleni – od ukupnog broja zaposlenih žena oko 86 odsto radi u uslužnim djelatnostima, a najviše ih je u trgovini (više od jedne četvrtine).

Da bi kao nekad, zaposlene u trgovinama imale bar jedan zagarantovan dan za odmor, Skupština je u junu usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je predviđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i praznicima. Izmjene stupaju na snagu 15. oktobra pa će prva neradna nedjelja za trgovine biti 20. oktobar. Međutim, ove nedjelje Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Iz Unije poslodavaca Vijestima su kazali da smatraju da je ovaj član zakona nesaglasan sa članom 59 Ustava Crne Gore koji jamči slobodu preduzetništva koja se može ograničiti samo ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore. Kako procedura odlučivanja Ustavnog suda traje od pola do dvije godine, radnici u trgovinama će bar neko vrijeme koristiti blagodeti novih zakonskih normi.

Ustav Crne Gore, Zakon o radu, Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena, Istanbulska konvencija… garantuju jednakost žena i muškaraca. No, u Crnoj Gori nijesu problem zakoni, već njihova primjena i  tradicija diskriminacije.

,,Formalno se garantuju jednake šanse i mogućnosti za oba pola, ali u realnosti su još uvijek vrlo jake tradicionalne pozicije i  uloge žena u porodici i društvu. Negativno utiču na sve aspekte života žena kako u javnoj tako i u privatnoj sferi. Posledično utiču i na zapošljavanje’’, kaže za Monitor Nada Koprivica, iz SOS telefona Nikšić.

Ona kaže da su pojedine korisnice SOS telefona Nikšić svjedočile da su na razgovorima za posao bile ispitivane o bračnom statusu, da li su trudne, planiraju li djecu…

Monitor je pisao o ,,standardnoj’’ proceduri prilikom intervjua za posao: ,,Prvo se gleda fizički izgled. Kad to zadovoljite slijedi kanonada pitanja: godine, da li ste u braku, imate li djece, planirate li djecu… Ako prođete taj test, onda se čude što ste sami, pa opet krene: planirate li brak, djecu…”, ispričala je jedna nezaposlena Podgoričanka.

Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće za Monitor kaže da žene koje se njima obrate uglavnom rade po nekoliko poslova: ,,Nikada to nijesu poslovi iz struke. Rade najteže poslove, ne biraju. A imamo profesorica, pravnica, arhitekticu, tehnologa… Dolaze nam i žene koje pokrivaju neka visoka radna mjesta i sve one pričaju da svojim šefovima pripremaju sve – od izveštaja do govora. Teško se izbore za bolju poziciju”.

Koprivica ističe da poseban problem predstavlja činjenica da su poslovi u domaćinstvu i dalje u najvećoj mjeri obaveza žena: ,,Država nema adekvatno razvijene servise za podršku (briga o djeci, briga o starima) što ženama onemogućava da na isti način kao muškarci učestvuju u društvenim i socijalnim aktivnostima koje su izuzetno značajne za lični razvoj i posledično utiču na mogućnost zapošljavanja i napredovanje na poslu’’.

Ljiljana Raičević kaže da kako na poslu, tako se i u porodici često dešava da žene ne mogu da se izbore za ravnopravam tretman: ,,Ipak, možda se nešto i počelo mijenjati prije deset godina. Ključni problem je što država ne preduzima ništa po ovom pitanju. Organizuju se s vremena na vrijeme neke konferencije o ovoj temi i  na tome se sve završava’’.

Posljednje istraživanje koje je rađeno o socio-ekonomskom statusu žena 2013. godine pokazalo je da su žene nakon dolaska sa posla čak do osam sati provodile u obavljanju kućnih obaveza. Istraživanje je pokazalo da se gotovo potpuno neuključivanje muškaraca u kućne obaveze, uz istovremeno poziciju donosioca odluka u porodici, prvenstveno percipira kao posljedica tradicije, patrijarhalnosti crnogorskog društva i vaspitanja.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović kazala je, početkom godine, za Pobjedu da nijesu imali dovoljno finansijskih sredstava da se intenzivnije bave pitanjem rodne ravnopravnosti u privatnom životu muškarca i žena, ali da će se ta situacija promijeniti.

Istraživanje koje je, uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava, SOS telefon Nikšić sproveo prije par mjesec sa mladima srednjoškolskog uzrasta (15 do 18 godina) u četiri grada – Nikšću, Šavniku, Žabljaku i Plužinama pokazalo je da njih dvije trećine smatra da postoje razlicita zanimanja za dječake i djevojčice. Obrazloženja su bila stereotipna, npr. zanimanja za dječake su, po njima, doktor, advokat, političar, a za djevojčice bolničarka, učiteljica, kozmetičarka, frizerka.

„Moj muž ne radi ništa. Gdje da ga vidi majka da nešto radi. Odmah bi mu rekla da je slabić“, jedna je od izjava u pomenutom istraživanju iz 2013. Međutim i tada su zabilježeni pozitivni trendovi, pa su žene mlađe generacije, do 35 godina, istakle borbu protiv patrijarhalnih odnosa i vrijednosti najznačajnijom za rodnu ravnopravnost. Navele su i da je za njih ova borba individualna i zavisi isključivo od žene – „svaka žena može da se izbori da bude ravnopravna“.

Da se stvari mijenjaju, govori i podatak da je prošle godine više od 400 muškaraca iskoristilo pravo na roditeljsko odsustvo.

,,Tradicionalne uloge koje su nametnute ženama nanose ogromnu štetu cjelokupnoj zajednici jer nijesu u dovoljnoj mjeri iskorišteni potencijali više od polovine stanovništva u Crnoj Gori. Sve dok se to ne desi neće biti moguće riješiti društvene, ekonomske i političke probleme i napredak za sve u Crnoj Gori’’, ističe Koprivica.

 

Bez Indeksa rodne ravnopravnosti

Crna Gora još uvijek nema Indeks rodne ravnopravnosti, koji se obavezan u zemljama EU, u kojoj je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od osnovnih vrijednosti. Indeks se sastoji od šest ključnih domena – rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, uz dva prateća – nailaženje na neravnopravnost i nasilje.

Iako su sporazum o saradnji za izradu Indeksa Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Monstat potpisali septembra 2016. još uvijek nije urađen, iako Monstat već četiri godine objavljuje publikaciju Žene i muškarci u Crnoj Gori.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović je početkom godine za Pobjedu izjavila da bi Monstat trebao da indeks rodne ravnopravnosti objavi do kraja ove godine: ,,Krenućemo u taj proces i mjerićemo gdje je po tom pitanju mjesto Crne Gore među razvijenim zemljama. Evropski institute za rodnu ravnopravnost se bavi tom statistikom’’, kazala je Pejović.

Možda je jedan od razloga zašto još nemamo ovaj Indeks činjenica da bi on otkrio ne samo rodnu neravnopravnost. Zamislite pravi indeks u kome je sve transparentno u domenu novac, pa da se objelodane podaci o sistemu zarada, dodacima, bonusima, nagradama, službenim putovanjima, radu u odborima, dodjeli stanova…

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PUTOVANJA NAKON KORONE: Turizam na respiratorima

Objavljeno prije

na

Objavio:

U zemljama u kojima virus jenjava počela je trka za otvaranjem granica i spašavanjem barem dijela turističkih prihoda. Crna Gora, koja živi od turizma, počela je da se reklamira kao prva država bez korone, ali vijesti o probijanju rekorda ove godine nećemo slušati

 

U Crnoj Gori već 16 dana nije registrovan nijedan slučaj oboljevanja od korona virusa. Unutrašnji saobraćaj je normalizovan, ukinuta je zabrana kretanja nakon 23 sata, počeli su sa radom ugostiteljski objekti i tržni centri, otvorene su plaže. Rijetke zabrane koje su ostale na snazi su zabrana rada noćnih klubova i diskoteka, kao i bioskopa.

Počela je i turistička sezona pa se i Crnoj Gori, kao i većini turističkih zemalja, žuri da se što prije otvore granice i barem donekle ublaže dosadašnji katastrofalni učinci pandemije i na turizam.

„Ako budemo dovoljno mudri, Crna Gora će biti država koja je posljednja registrovala slučaj korone i prva zemlja bez korone u Evropi”, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Vlasti  naglašavaju da će o svemu, kao i do sada, odlučivati struka. Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata naglasili da je uslov za prestanak epidemije da 28 dana nema nijednog registrovanog slučaja na teritoriji države. Ako se ovaj trend nastavi, početkom juna to bi moglo da se desi u Crnoj Gori. Epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ocijenila je da još postoji opasnost od širenja infekcije, jer se svakodnevno iz inostranstva vraćaju naši građani zbog čega nema uslova da proglase kraj epidemije. Do sada je uspješno vraćeno oko 17.000 građana, a na povratak mjesecima čeka više stotina pomoraca.

Direktorka Turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić izjavila je da je uslov svih uslova za turizam otvaranje granica. Najavila je da prva faza turističkog oporavka u Crnoj Gori krenuće u julu. Prošle, rekordne  godine, veći priliv turista zabilježen je krajem juna i početkom jula. „Cilj nam je stvaranje ‘zelenih avio-koridora’ sa određenim zemljama koje su na sličnom epidemiološkom nivou kao Crna Gora, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Slovačka, Češka…”, kazala je Radak- Kukavičić.

Blagi optimizam za turizam unijela je najava Evropske komisije o otvaranju granica 15. juna uz fleksibilni set preporuka. Evropska komisija je pozvala na ponovno uspostavljanje „neograničenog slobodnog kretanja” u Evropi, sa planovima koji uključuju nošenje maski u avionima i  distancu u vozovima. Sloboda kretanja i putovanja po Evropi je temelj evropskog projekta, međutim u vrijeme pandemije, Evropa je dužna da obezbijedi više od toga: slobodu sigurnog putovanja u EU, naglašeno je iz EK. Turizam ima udio od 10 odsto u BDP-u u EU. Oko  267 miliona Evropljana, ili dvije trećine populacije, jednom godišnje odlazi na privatno putovanje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ IRENE RADOVIĆ, BIVŠE VICEGUVERNERKE CBCG: Mobing na rate

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što se dešava Ireni Radović pokazuje što čeka one koji se drznu da se uhvatie u koštac sa sistemom. „Stres, štetu nanešenu mom ugledu i profesionalnom integritetu i razoreno zdravlje mi niko ne može nadoknaditi. Dok se ovo ne riješi, ne mogu ni da se zaposlim. A troškovi rastu ”, kaže Irena Radović

 

,,Moj primjer pokazuje šta čeka onog ko se usudi da se suprotstavi sistemu. I kako zbog partijskih moćnika i zarobljenih institucija zakoni i Ustav ne važe jednako za sve u Crnoj Gori“, kaže dr Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne Banke Crne Gore (CBCG).

Ona je razriješena funkcije viceguvernerke 5. jula 2018. godine, dva mjeseca nakon što je protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju.  Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

Koliko su naši funkcioneri, kadrovi, uljuljkani u carstvu moći i nedodirljivosti  pokazuje i to što guverner CBCG Radoje Žugić, nije bio načisto da li,  kao javni funkcioner, podliježe poštovanju Zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Tome svjedoči Zahtjev koji je 19. marta 2018. godine uputio Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Tu on traži odgovor na pitanje da li se Zakon o zabrani zlostavljanja na radu primjenjuje u slučaju kada su obje strane u sporu javni funkcioneri koje imenuje Skupština Crne Gore. Ispada  kako odabrani u Crnoj Gori  ne moraju da poznaju zakone. Jer su – iznad njih.

,,U uvjerenju da je iznad zakona, guverner Žugić je četiri mjeseca nakon pokrenutog postupka za zaštitu od mobinga i od početog sudskog procesa, iskoristio moju nemogućnost da se vratim u zemlju, i šestog dana bolničkog liječenja, podnio inicijativu Parlamentu da me razriješi. Kao obrazloženje je poslužila fingirana krivična prijava kojom mi se spočitava da sam, navodno, odala poslovnu tajnu sudu u postupku za mobing. Nju su, kao i druge sramne navode bez jednog dokaza, kao neosnovane odbacili i ODT i VDT”, ističe dr Irena Radović za Monitor.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da inicijativa Žugica nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je ono nezakonito, a navodi guvernera  bez dokaza. Viši sud je prvi put postupak vratio na početak, a drugu presudu poništio i odbio tužbeni zahtjev. Na odluku Višeg suda podnijet je zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu. Odluka o reviziji još se čeka.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREME ZA SMJENU VLASTI U BUDVI: Politički zemljotres u najavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta DPS dobija otimanjem vlasti u lokalnoj zajednici tri mjeseca pred izbore, osim blamaže koja prelazi granice Budve i Crne Gore. Juriš na lokalnu vlast odmah nakon korone, uoči turističke sezone i tri mjeseca pred izbore je nedemokratska vratolomija koja izaziva veliku pozornost i  dodatno DPS određuje kao nasilničku stranku

 

Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović, zakazao je za 29. maj sjednicu parlamenta na čijem dnevnom redu će se naći inicijative za njegovu i smjenu predsjednika Opštine, Marka-Bata Carevića. Inicijative za smjenu nosilaca vodećih gradskih funkcija iz redova stranaka koje čine koalicionu vlast u Budvi, osvojenu na lokalnim izborima 2016. godine, podnijele su Crnogorska sa svoja tri odbornika i Demokratska partija socijalista sa 12, kojima su se priključili odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Namjera DPS-a, najjače partije u opoziciji u Budvi, da tri mjeseca pred redovne lokalne izbore koji se moraju održati u septembru, preuzme vlast u Budvi, političkom korupcijom, uz pomoć odborničkog glasa iz koalicija na vlasti, izazvala je buru u javnosti, ne samo na lokalnom nivou. Odjeci političke krize u Budvi stižu do centrala političkih partija u Podgorici i do predstavnika međunarodne zajednice u Crnoj Gori, koji, po riječima budvanskih političara, pažljivo prate šta se u turističkom centru događa. Budva je jedna od tri primorske opštine u kojima je na posljednjim lokalnim izborima opozicija osvojila vlast i prekinula dugogodišnju vladavinu DPS-a. Za Budvu je takav ishod bio očekivan jer je sa vlasti skinuta partija čiji su funkcioneri bili članovi organizovane kriminalne grupe – OKG, procesuirani i osuđeni za mnoga krivična djela kojima je nanijeta velika materijalna i moralna šteta gradu.

Možda se pripadnicima lokalnog odbora DPS-a čini da su poslije tri i po godine konsolidovali svoje redove te da su građani Budve brzo zaboravli šta se ovdje  tokom njihove vladavine radilo, pa su odlučili da krenu u preuzimanje vlasti po receptu primijenjenom u Nikšiću i Kotoru, u kojima su im odbornici preletači izgubljenu vlast na tacni donosili.

U Budvi neće proći scenario iz Kotora, obećavaju pripadnici DF-a i Demokrata. Najavljuju da će na svaki mogući način braniti na izborima osvojenu vlast. Nasrtaj Crnogorske i DPS-a na lokalnu vast je na neki način zbližio i pomirio DF i Demokrate, čiji su predstavnici znali da razmijene neprimjerene otužbe, ali nikada po cijenu obaranja uspostavljene zajedničke vladavine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo