Povežite se sa nama

Izdvojeno

VANDALIZAM U PODGORICI: Beznađe koje odnosi desetine hiljada eura godišnje

Objavljeno prije

na

Za sanaciju vandalskih činova, na godišnjem nivou, u prosjeku, iz budžeta Podgorice utroši se više desetina hiljada eura. Taj novac bi mogao da se raspodijeli i ode u ruke najugroženijima u našem društvu. No, to je odgovornost koju tek treba da naučimo

 

Snimak dva maloljetnika kako čupaju nedavno zasađenu sadnicu iz korijena u parku iza zgrade Simpo u Podgorici, osvanuo je prije nekoliko dana na društvenim mrežama. Kada im nedjelo nije pošlo za rukom, udaljili su se. Ovo nije usamljeni slučaj. Za sanaciju ovakvih, i sličnih vandalskih činova, na godišnjem nivou, u prosjeku, iz budžeta Podgorice utroši se više desetina hiljada eura.

Evidencijom vandalskih incidenata na teritoriji Podgorice bave se privredna društva Zelenilo, Čistoća i Komunalne usluge. Tako Zelenilo d.o.o. Podgorica u prosjeku, na godišnjem nivou, za sanaciju posljedica vandalizma utroši oko 20 hiljada eura.

Najviše novca se potroši na popravke parkovskih klupa, korpi za otpatke, dječijeg mobilijara i drugog sadržaja. Nerijetko bude otuđeno cvijeće iz parkova i polomljeno novoposađeno drveće. ,,Svjedoci smo i sve većeg broja nesavjesnih vozača, koji nepropisnim parkiranjem uništavaju travnjake i žive ograde, i koji, zbog neprilagođene brzine, uništavaju i sadnice ukrasnog bilja i drveća duž saobraćajnica i na kružnim tokovima“, navode iz Glavnog grada za Monitor.

„Tokom 2018. godine trošak ostvaren po osnovu zamjene kesa na polupodzemnim kontejnerima iznosio je 2.420,20 eura, tokom 2019. godine po istom osnovu je utrošeno 11.718,90 eura, u 2020. godini 8.451,90 eura, a za prva četiri mjeseca ove godine uloženo je 4.691,78 eura za iste namjene“, objašnjavaju iz Glavnog grada.

Čistoća najčešće evidentira prevrtanje, lomljenje i ispisivanje grafita na kontejnerima i na nišama za njih, ispisivanje i lomljenje betonskih korpi, a neprimjereni sadržaji osvanu i na mobilnom reciklažnom dvorištu. Tako su, primjera radi, u 2019. godini za samo tri dana oštećena dva metalna kontejnera zapremine 10m³, čija je opravka koštala 272,32 eura, kao i 31 metalni kontejner, za čiju je sanaciju utrošeno 1.192,48 eura.

Plastični kontejneri, koji su namijenjeni za odlaganje suve frakcije komunalnog otpada takođe su u više navrata stradali usljed istresanja zapaljivih materija ili namjernog paljenja. Kako objašnjavaju nadležni iz Glavnog grada,za prva četiri mjeseca 2021. godine pričinjena šteta iznosila je  1.599,62 eura.

I javni toaleti su na meti vandala, a pored popravke oštećenih sanitarija (česmi, vodokotlića i drugog), u više navrata budu obijena i vrata, pa je sanacija tog komunalnog sadržaja tokom 2018. godine koštala 1.945,86 eura, a naredne 152,70 eura, jer su polomljene sanitarije i dvoje vrata.

,,Vandali su najčešće adolescenti, od 13 do 25 godina. Oni se  nalaze u psiho-biološkoj razvojnoj krizi u kojoj su očekivane oscilacije raspoloženja i burne reakcije. Kada tuga, ljutnja i bijes tenzično pulsiraju u osobi, traže kanal za izbacivanje tih emocija kroz neki čin. Objekat, imovina ili neki predmet strada kao posljedica potrebe za destrukcijom. Zato je važno tornado emocija kanalisati na konstruktivan način“, objašnjava za Monitor psihološkinja Marija Marković.

Nije uobičajena prijava vandalskih incidenata. Na taj zaključak upućuje podatak koji je Uprava policije (UP) dostavila Monitoru, a prema kom su, u posljednje tri godine na teritoriji nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica registrovana tek četiri slučaja vandalizma. U istom periodu, protiv 14 osoba je podnijeto 12 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja jednog od članova Zakona o javnom redu i miru, koji se odnosi na ispisivanje grafita.

Zelenilo d.o.o. Podgorica i Komunalna inspekcija i policija su, krajem aprila ove godine, nakon još jednog vandalskog incidenta na dječjem igralištu u Bloku V, usljed kog je pričinjena velika materijalna šteta, počeli i sa sprovođenjem kampanje pod nazivom Ne žmuri – prijavi vandalizam, u okviru koje su pozvali građane da anonimno prijave vandalizam u Podgorici.

Marija Marković napominje da postoje strukture ličnosti koje će svakako ispoljiti ponašanje u vidu vandalizma, ali da je neophodna i društvena osviješćenost da postoji i kolektivna odgovornost. ,,Ta odgovornost je, osim na roditeljima, i na školi kao izvoru edukacije, na vršnjacima kao osloncu za lijepo i bezazleno druženje, kao i na društvenim organizacijama i državi koje treba da donose predloge, ideje i realizuju kutak za adolescente. Kada mladi ljudi imaju bezbjedan prostor u kome mogu da iskažu bijes i ljutnju i potrebu da budu primijećeni i pohvaljeni, kada im se obezbijede psihološke radionice, sportske igre, raznolika takmičenja i slične manifestacije, smanjuje se potreba da prkose okolini, državi i pojedincu kroz vandalizam“.

Desetine hiljada eura koje se uludo troše, mogle bi da se raspodijele i odu u ruke najugroženijima u našem društvu. No, to je odgovornost koju tek treba da naučimo.

 

Sporenja oko sistema video nadzora

Sredinom prošle godine, nadležni iz Glavnog grada uveli su video nadzor u parkovima i dječjim igralištima širom Podgorice. Cilj tog sistema zaštite, koji se sprovodi u gotovo svim veliki svjetskim gradovima, je da, osim preventivnog djelovanja, omogući i brže otkrivanje počinilaca krivičnih djela.

Istraživački centar MANS je, naknadno, došao do podatka da je video nadzor postavljen suprotno Zakonu o zaštiti podataka ličnosti, o čemu je obavijestio Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristupu informacijama koja je, potom, u Službi za zajedničke poslove Glavnog grada izvršila inspekcijski nadzor, potvrdila navode MANS-a i naložila Glavnom gradu da izbriše snimke koji su prikupljeni suprotno zakonu, kao i da prestane sa obradom ličnih podataka prikupljenim na taj način.

Iz Glavnog grada su demantovali te navode. Kazali su da je uvođenje sistema video nadzora parkovskih i drugih javnih površina uticalo na podizanje komunalne discipline građana, jer u periodu od uvođenja u rad sistema video nadzora, do 22. marta 2021. godine nije bilo slučajeva devastiranja mobilijara na javnim površinama pokrivenim video nadzorom.

Sistemom video nadzora pokriveni su samo djelovi Podgorice. U narednom periodu očekuje se, prema riječima nadležnih, da će i ostale lokacije biti pod tom vrstom zaštite.

Namjera da se zaštiti državna imovina je opravdana, ali ne smije ići na uštrb privatnosti građana.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

MANJINSKA VLADA IZMEĐU DPS-A I DF-A: Blagoslovi, oče Gabrijele

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je izgubila smisao, a alternative imaju ozbiljnih mana. Rasplet u parlamentu počinje početkom februara. Prethodno će nas, kažu, pohoditi izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar. Da posavjetuje. I podsjeti

 

Opet uza zid. Razbojnici, izdajnici, krijumčari, falsifikatori… nanovo odjekuje Crnom Gorom, dok se politički akteri pripremaju za februarski rasplet. Ili novo odlaganje.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je, početkom nedjelje, naum da uskrati podršku ekspertskoVladi, i pozvao ,,svih 81 poslanika” da podrže formiranje nove, manjinske. U toj vladi nema mjesta za DPS i DF, naglasio je. Ko bi u nju htio, ko bi smio, a ko bi je predvodio – Abazović nije precizirao. Licitiranje je u toku.

Onda se obratio i premijer Zdravko Krivokapić. Po njegovom sudu,  manjinska vlada je prevara. ,,Građani su 30. avgusta imali referendumsko pitanje koje se odnosilo na to da li su za nastavak korumpiranog režima ili ne, i vrlo jasno su poslali poruku da neće više da žive u hibridnom režimu”, rekao je Krivokapić. Potom je u jedva uvijenoj formi, bez dokaza, svom potpredsjedniku prebacio  veze sa kriminalom. Preciznije, sa švercerima narkotika.

Slijedilo je izjašnjavanje ,,po dubini”. Podijelila se Vlada, vladajuća većina se posvađala, čak je i u poslaničkom klubu DPS-a došlo do  diferencijacije. Pa prijedlog poslaničkog kluba Crno na bijelo nijesu potpisali: Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Miomir M. Mugoša, Luiđ Škrelja… Potpisa je, i bez njih, dovoljno (31) da inicijativa dođe na plenum.

Očigledno je da ni svi ministri u Krivokapićevoj Vladi nijesu na istoj strani. Premijer je pritvrdio raskol zahtjevom Skupštini da razriješi Abazovića. Dok su njegovi organizovali proteste podrške u Podgorici i Beranama. Da bi se, već sjutradan, na sjednici Vlade našao Krivokapićev prijedlog o skraćenju mandata Skupštini. Što bi značilo nove izbore u organizaciji njegove Vlade. Rezultat, do zaključenja broja, nijesmo saznali.

Abazovićeva inicijativa najavljivana je mjesecima. A ozvaničena kada je izgledalo da se vlast privremeno stabilizovala, nakon usvajanja budžeta i (konačnog) kompletiranja Tužilačkog savjeta.

To je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića  podstaklo  da ustvrdi: „Ekonomski smo konsolidovali zemlju. Povećali smo plate, penzije, staračke naknade, uveli dječije dodatke i besplatne udžbenike, vratili naknade majkama, obezbijedili veliko povećanje plata, kao i besplatno ljetovanje ili zimovanje za sve zdravstvene i prosvjetne radnike, donijeli novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izabrali novi Tuzilački savjet, obezbijedili energetsku stabilnost, ispravili poluvjekovnu nepravdu prema mještanima Valdanosa…, sproveli revolucionarne promjene u parlamentu izgradivši ga u jaku i moćnu instituciju”. Sa dijelom toga mogli bismo se složiti. Ne zanemarujući ekonomske rizike koje neke od pomenutih mjera mogu donijeti već u bliskoj budućnosti.

Moguća je i sasvim suprotna percepcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo