Povežite se sa nama

Izdvojeno

VANDALIZAM U PODGORICI: Beznađe koje odnosi desetine hiljada eura godišnje

Objavljeno prije

na

Za sanaciju vandalskih činova, na godišnjem nivou, u prosjeku, iz budžeta Podgorice utroši se više desetina hiljada eura. Taj novac bi mogao da se raspodijeli i ode u ruke najugroženijima u našem društvu. No, to je odgovornost koju tek treba da naučimo

 

Snimak dva maloljetnika kako čupaju nedavno zasađenu sadnicu iz korijena u parku iza zgrade Simpo u Podgorici, osvanuo je prije nekoliko dana na društvenim mrežama. Kada im nedjelo nije pošlo za rukom, udaljili su se. Ovo nije usamljeni slučaj. Za sanaciju ovakvih, i sličnih vandalskih činova, na godišnjem nivou, u prosjeku, iz budžeta Podgorice utroši se više desetina hiljada eura.

Evidencijom vandalskih incidenata na teritoriji Podgorice bave se privredna društva Zelenilo, Čistoća i Komunalne usluge. Tako Zelenilo d.o.o. Podgorica u prosjeku, na godišnjem nivou, za sanaciju posljedica vandalizma utroši oko 20 hiljada eura.

Najviše novca se potroši na popravke parkovskih klupa, korpi za otpatke, dječijeg mobilijara i drugog sadržaja. Nerijetko bude otuđeno cvijeće iz parkova i polomljeno novoposađeno drveće. ,,Svjedoci smo i sve većeg broja nesavjesnih vozača, koji nepropisnim parkiranjem uništavaju travnjake i žive ograde, i koji, zbog neprilagođene brzine, uništavaju i sadnice ukrasnog bilja i drveća duž saobraćajnica i na kružnim tokovima“, navode iz Glavnog grada za Monitor.

„Tokom 2018. godine trošak ostvaren po osnovu zamjene kesa na polupodzemnim kontejnerima iznosio je 2.420,20 eura, tokom 2019. godine po istom osnovu je utrošeno 11.718,90 eura, u 2020. godini 8.451,90 eura, a za prva četiri mjeseca ove godine uloženo je 4.691,78 eura za iste namjene“, objašnjavaju iz Glavnog grada.

Čistoća najčešće evidentira prevrtanje, lomljenje i ispisivanje grafita na kontejnerima i na nišama za njih, ispisivanje i lomljenje betonskih korpi, a neprimjereni sadržaji osvanu i na mobilnom reciklažnom dvorištu. Tako su, primjera radi, u 2019. godini za samo tri dana oštećena dva metalna kontejnera zapremine 10m³, čija je opravka koštala 272,32 eura, kao i 31 metalni kontejner, za čiju je sanaciju utrošeno 1.192,48 eura.

Plastični kontejneri, koji su namijenjeni za odlaganje suve frakcije komunalnog otpada takođe su u više navrata stradali usljed istresanja zapaljivih materija ili namjernog paljenja. Kako objašnjavaju nadležni iz Glavnog grada,za prva četiri mjeseca 2021. godine pričinjena šteta iznosila je  1.599,62 eura.

I javni toaleti su na meti vandala, a pored popravke oštećenih sanitarija (česmi, vodokotlića i drugog), u više navrata budu obijena i vrata, pa je sanacija tog komunalnog sadržaja tokom 2018. godine koštala 1.945,86 eura, a naredne 152,70 eura, jer su polomljene sanitarije i dvoje vrata.

,,Vandali su najčešće adolescenti, od 13 do 25 godina. Oni se  nalaze u psiho-biološkoj razvojnoj krizi u kojoj su očekivane oscilacije raspoloženja i burne reakcije. Kada tuga, ljutnja i bijes tenzično pulsiraju u osobi, traže kanal za izbacivanje tih emocija kroz neki čin. Objekat, imovina ili neki predmet strada kao posljedica potrebe za destrukcijom. Zato je važno tornado emocija kanalisati na konstruktivan način“, objašnjava za Monitor psihološkinja Marija Marković.

Nije uobičajena prijava vandalskih incidenata. Na taj zaključak upućuje podatak koji je Uprava policije (UP) dostavila Monitoru, a prema kom su, u posljednje tri godine na teritoriji nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica registrovana tek četiri slučaja vandalizma. U istom periodu, protiv 14 osoba je podnijeto 12 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja jednog od članova Zakona o javnom redu i miru, koji se odnosi na ispisivanje grafita.

Zelenilo d.o.o. Podgorica i Komunalna inspekcija i policija su, krajem aprila ove godine, nakon još jednog vandalskog incidenta na dječjem igralištu u Bloku V, usljed kog je pričinjena velika materijalna šteta, počeli i sa sprovođenjem kampanje pod nazivom Ne žmuri – prijavi vandalizam, u okviru koje su pozvali građane da anonimno prijave vandalizam u Podgorici.

Marija Marković napominje da postoje strukture ličnosti koje će svakako ispoljiti ponašanje u vidu vandalizma, ali da je neophodna i društvena osviješćenost da postoji i kolektivna odgovornost. ,,Ta odgovornost je, osim na roditeljima, i na školi kao izvoru edukacije, na vršnjacima kao osloncu za lijepo i bezazleno druženje, kao i na društvenim organizacijama i državi koje treba da donose predloge, ideje i realizuju kutak za adolescente. Kada mladi ljudi imaju bezbjedan prostor u kome mogu da iskažu bijes i ljutnju i potrebu da budu primijećeni i pohvaljeni, kada im se obezbijede psihološke radionice, sportske igre, raznolika takmičenja i slične manifestacije, smanjuje se potreba da prkose okolini, državi i pojedincu kroz vandalizam“.

Desetine hiljada eura koje se uludo troše, mogle bi da se raspodijele i odu u ruke najugroženijima u našem društvu. No, to je odgovornost koju tek treba da naučimo.

 

Sporenja oko sistema video nadzora

Sredinom prošle godine, nadležni iz Glavnog grada uveli su video nadzor u parkovima i dječjim igralištima širom Podgorice. Cilj tog sistema zaštite, koji se sprovodi u gotovo svim veliki svjetskim gradovima, je da, osim preventivnog djelovanja, omogući i brže otkrivanje počinilaca krivičnih djela.

Istraživački centar MANS je, naknadno, došao do podatka da je video nadzor postavljen suprotno Zakonu o zaštiti podataka ličnosti, o čemu je obavijestio Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristupu informacijama koja je, potom, u Službi za zajedničke poslove Glavnog grada izvršila inspekcijski nadzor, potvrdila navode MANS-a i naložila Glavnom gradu da izbriše snimke koji su prikupljeni suprotno zakonu, kao i da prestane sa obradom ličnih podataka prikupljenim na taj način.

Iz Glavnog grada su demantovali te navode. Kazali su da je uvođenje sistema video nadzora parkovskih i drugih javnih površina uticalo na podizanje komunalne discipline građana, jer u periodu od uvođenja u rad sistema video nadzora, do 22. marta 2021. godine nije bilo slučajeva devastiranja mobilijara na javnim površinama pokrivenim video nadzorom.

Sistemom video nadzora pokriveni su samo djelovi Podgorice. U narednom periodu očekuje se, prema riječima nadležnih, da će i ostale lokacije biti pod tom vrstom zaštite.

Namjera da se zaštiti državna imovina je opravdana, ali ne smije ići na uštrb privatnosti građana.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo