Povežite se sa nama

Izdvojeno

VANDALIZAM U PODGORICI: Beznađe koje odnosi desetine hiljada eura godišnje

Objavljeno prije

na

Za sanaciju vandalskih činova, na godišnjem nivou, u prosjeku, iz budžeta Podgorice utroši se više desetina hiljada eura. Taj novac bi mogao da se raspodijeli i ode u ruke najugroženijima u našem društvu. No, to je odgovornost koju tek treba da naučimo

 

Snimak dva maloljetnika kako čupaju nedavno zasađenu sadnicu iz korijena u parku iza zgrade Simpo u Podgorici, osvanuo je prije nekoliko dana na društvenim mrežama. Kada im nedjelo nije pošlo za rukom, udaljili su se. Ovo nije usamljeni slučaj. Za sanaciju ovakvih, i sličnih vandalskih činova, na godišnjem nivou, u prosjeku, iz budžeta Podgorice utroši se više desetina hiljada eura.

Evidencijom vandalskih incidenata na teritoriji Podgorice bave se privredna društva Zelenilo, Čistoća i Komunalne usluge. Tako Zelenilo d.o.o. Podgorica u prosjeku, na godišnjem nivou, za sanaciju posljedica vandalizma utroši oko 20 hiljada eura.

Najviše novca se potroši na popravke parkovskih klupa, korpi za otpatke, dječijeg mobilijara i drugog sadržaja. Nerijetko bude otuđeno cvijeće iz parkova i polomljeno novoposađeno drveće. ,,Svjedoci smo i sve većeg broja nesavjesnih vozača, koji nepropisnim parkiranjem uništavaju travnjake i žive ograde, i koji, zbog neprilagođene brzine, uništavaju i sadnice ukrasnog bilja i drveća duž saobraćajnica i na kružnim tokovima“, navode iz Glavnog grada za Monitor.

„Tokom 2018. godine trošak ostvaren po osnovu zamjene kesa na polupodzemnim kontejnerima iznosio je 2.420,20 eura, tokom 2019. godine po istom osnovu je utrošeno 11.718,90 eura, u 2020. godini 8.451,90 eura, a za prva četiri mjeseca ove godine uloženo je 4.691,78 eura za iste namjene“, objašnjavaju iz Glavnog grada.

Čistoća najčešće evidentira prevrtanje, lomljenje i ispisivanje grafita na kontejnerima i na nišama za njih, ispisivanje i lomljenje betonskih korpi, a neprimjereni sadržaji osvanu i na mobilnom reciklažnom dvorištu. Tako su, primjera radi, u 2019. godini za samo tri dana oštećena dva metalna kontejnera zapremine 10m³, čija je opravka koštala 272,32 eura, kao i 31 metalni kontejner, za čiju je sanaciju utrošeno 1.192,48 eura.

Plastični kontejneri, koji su namijenjeni za odlaganje suve frakcije komunalnog otpada takođe su u više navrata stradali usljed istresanja zapaljivih materija ili namjernog paljenja. Kako objašnjavaju nadležni iz Glavnog grada,za prva četiri mjeseca 2021. godine pričinjena šteta iznosila je  1.599,62 eura.

I javni toaleti su na meti vandala, a pored popravke oštećenih sanitarija (česmi, vodokotlića i drugog), u više navrata budu obijena i vrata, pa je sanacija tog komunalnog sadržaja tokom 2018. godine koštala 1.945,86 eura, a naredne 152,70 eura, jer su polomljene sanitarije i dvoje vrata.

,,Vandali su najčešće adolescenti, od 13 do 25 godina. Oni se  nalaze u psiho-biološkoj razvojnoj krizi u kojoj su očekivane oscilacije raspoloženja i burne reakcije. Kada tuga, ljutnja i bijes tenzično pulsiraju u osobi, traže kanal za izbacivanje tih emocija kroz neki čin. Objekat, imovina ili neki predmet strada kao posljedica potrebe za destrukcijom. Zato je važno tornado emocija kanalisati na konstruktivan način“, objašnjava za Monitor psihološkinja Marija Marković.

Nije uobičajena prijava vandalskih incidenata. Na taj zaključak upućuje podatak koji je Uprava policije (UP) dostavila Monitoru, a prema kom su, u posljednje tri godine na teritoriji nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica registrovana tek četiri slučaja vandalizma. U istom periodu, protiv 14 osoba je podnijeto 12 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja jednog od članova Zakona o javnom redu i miru, koji se odnosi na ispisivanje grafita.

Zelenilo d.o.o. Podgorica i Komunalna inspekcija i policija su, krajem aprila ove godine, nakon još jednog vandalskog incidenta na dječjem igralištu u Bloku V, usljed kog je pričinjena velika materijalna šteta, počeli i sa sprovođenjem kampanje pod nazivom Ne žmuri – prijavi vandalizam, u okviru koje su pozvali građane da anonimno prijave vandalizam u Podgorici.

Marija Marković napominje da postoje strukture ličnosti koje će svakako ispoljiti ponašanje u vidu vandalizma, ali da je neophodna i društvena osviješćenost da postoji i kolektivna odgovornost. ,,Ta odgovornost je, osim na roditeljima, i na školi kao izvoru edukacije, na vršnjacima kao osloncu za lijepo i bezazleno druženje, kao i na društvenim organizacijama i državi koje treba da donose predloge, ideje i realizuju kutak za adolescente. Kada mladi ljudi imaju bezbjedan prostor u kome mogu da iskažu bijes i ljutnju i potrebu da budu primijećeni i pohvaljeni, kada im se obezbijede psihološke radionice, sportske igre, raznolika takmičenja i slične manifestacije, smanjuje se potreba da prkose okolini, državi i pojedincu kroz vandalizam“.

Desetine hiljada eura koje se uludo troše, mogle bi da se raspodijele i odu u ruke najugroženijima u našem društvu. No, to je odgovornost koju tek treba da naučimo.

 

Sporenja oko sistema video nadzora

Sredinom prošle godine, nadležni iz Glavnog grada uveli su video nadzor u parkovima i dječjim igralištima širom Podgorice. Cilj tog sistema zaštite, koji se sprovodi u gotovo svim veliki svjetskim gradovima, je da, osim preventivnog djelovanja, omogući i brže otkrivanje počinilaca krivičnih djela.

Istraživački centar MANS je, naknadno, došao do podatka da je video nadzor postavljen suprotno Zakonu o zaštiti podataka ličnosti, o čemu je obavijestio Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristupu informacijama koja je, potom, u Službi za zajedničke poslove Glavnog grada izvršila inspekcijski nadzor, potvrdila navode MANS-a i naložila Glavnom gradu da izbriše snimke koji su prikupljeni suprotno zakonu, kao i da prestane sa obradom ličnih podataka prikupljenim na taj način.

Iz Glavnog grada su demantovali te navode. Kazali su da je uvođenje sistema video nadzora parkovskih i drugih javnih površina uticalo na podizanje komunalne discipline građana, jer u periodu od uvođenja u rad sistema video nadzora, do 22. marta 2021. godine nije bilo slučajeva devastiranja mobilijara na javnim površinama pokrivenim video nadzorom.

Sistemom video nadzora pokriveni su samo djelovi Podgorice. U narednom periodu očekuje se, prema riječima nadležnih, da će i ostale lokacije biti pod tom vrstom zaštite.

Namjera da se zaštiti državna imovina je opravdana, ali ne smije ići na uštrb privatnosti građana.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo