Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Začarani krug nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Smatram da odbijanje predsjedavajućeg Skupštine da sazove sjednicu predstavlja kršenje Ustava. Ali, zakazivanje sjednice od strane potpredsjednika bila bi još jedna improvizacija bez jasnog pravnog osnova. Nažalost, u Crnoj Gori institucije ne obezbjeđuju vladavinu prava, pa na jedno nezakonito ponašanje kao odgovor, po pravilu, uslijedi drugo takvo ponašanje

 

MONITOR: Mandatar Dritan Abazović najavio je da će uskoro saopštiti epilog pregovora o sastavu manjinske vlade. Kako vidite proces pregovora, ali i kapacitete tog modela?

RADULOVIĆ: Očigledno je da je intencija pregovora bila da se tzv. manjinskoj vladi obezbijedi veća podrška od 41 poslanika. Mislim da to jeste važno i zbog eventualne deblokade pravosuđa, koja predstavlja ozbiljan problem i prepreku za ostvarenje napretka Crne Gore u ključnim oblastima. Nesporno je da Crna Gora godinama ima slabe institucije, ali gore od slabih institucija je da ih nemamo nikako. Deblokada pravosuđa je mnogo važna upravo i sa aspekta kapaciteta tzv. manjinske vlade. Nijedna vlada neće imati kapaciteta da ostvari napredak ako se ne deblokira pravosuđe i ako institucije ne budu u punom kapacitetu.

MONITOR:  Ako pregovori uspiju, sljedeća prepreka o kojoj se u posljednje vrijeme mnogo govori, je odbijanje v.d. šefa parlamenta Strahinje Bulajića da zakaže sjednicu parlamenta na kojoj bi izbor vlade potvrdio. Ima li pravnog lijeka tome?

RADULOVIĆ: Za svaki problem mora postojati pravni lijek, ali kada imate slabe institucije ili kada su one u blokadi i kad su pod političkim uticajem, onda dolazimo do toga da institucije ne funkcionišu i onda primjena Ustava i zakona, pa i uopšte funkcionisanje sistema, zavise od trenutne volje nekog pojedinca ili partije. Tako je bilo za vrijeme vladavine DPS-a, a isto tako je i od kada DPS nije na vlasti. Crna Gora nema zakon o skupštini i zakon o vladi. Ni bivša, a ni aktuelna vlast, nijesu pokazale interes da se ti propisi donesu jer očigledno tako lakše ostvaruju lične i partijske interese.

Međutim, član 90. Ustava jasno propisuje da prvo redovno zasjedanje počinje prvog radnog dana u martu. Takođe, shodno Poslovniku Skupštine CG, kolegijum predsjednika Skupštine planira rad zasjedanja i sjednica Skupštine. Predsjednik saziva sjednicu i stara se o primjeni Poslovnika. On predstavlja Skupštinu, a ne političku partiju. Dakle, sazivanje sjednice Skupštine ne zavisi, niti smije zavisiti, od volje predsjedavajućeg, odnosno od volje i interesa političke partije koju on predstavlja. Zbog toga smatram da odbijanje predsjedavajućeg da sazove sjednicu predstavlja kršenje Ustava Crne Gore.

Osim toga, Skupština se ne može blokirati zato što se nekom pojedincu ili partiji ne sviđa odluka ili akt koji bi trebalo da se donesu. Nedopustivo je da rad najvišeg organa vlasti zavisi od volje jednog pojedinca, bez obzira o kome se radi i iz koje političke partije on dolazi. Na taj način, pored svojevrsne blokade pravosuđa, sada imamo i blokadu Skupštine. Ne znam da li je nekome bio politički cilj da se sistem i država potpuno blokiraju, ali sigurno da takvo ponašanje predstavlja zloupotrebu službenih ovlaščenja. Pravni lijek za takav problem treba da bude reakcija institucija koje treba da obezbijede primjenu zakona. Sve dok se to ne desi, akteri na političkoj sceni neće prestati da štite lične i partijske interese i uvjek će tražiti način da blokiraju rad institucija, a institucije će i dalje biti taoci njihove političke trgovine i međusobnih ucjena.

MONITOR: Kako vidite stav mandatara da u tom slučaju ima pravo da sjednicu zakaže potpredsjednik parlamenta?

RADULOVIĆ: Zakazivanje sjednice u suštini jeste pitanje tehničke prirode, posebno ako postoji kvorum za rad Skupštine. Ipak, prema Poslovniku, u slučaju privremene spriječenosti, predsjednika Skupštine zamjenjuje potpredsjednik. U konkretnom slučaju, ne može se govoriti o tome da je predsjedavajući privremeno spriječen da zakaže sjednicu. On nije spriječen, već odbija da to uradi. Zato mislim da bi zakazivanje sjednice od strane potpredsjednika bila još jedna improvizacija bez jasnog pravnog osnova. Na žalost, u Crnoj Gori institucije ne obezbjeđuju vladavinu prava, odnosno primjenu zakona, pa na jedno nezakonito ponašanje kao odgovor, po pravilu uslijedi drugo takvo ponašanje. Na taj način funkcioneri su napravili jedan ,,začarani krug” protivpravnog ponašanja gdje im je često za kršenje zakona jedini ,,argument” da je takva praksa postojala i ranije. Tako čujemo da i nedavno razriješeni predsjednik Skupštine nije zakazivao sjednicu kada to nije bilo u interesu njegove partije, a na isti način su se ponašali i njegovi prethodnici za vrijeme vladavine DPS-a. Da su nadležne institucije, prvenstveno državno tužilaštvo, tada radili svoj posao, siguran sam da danas mi ne bismo govorili o tome šta da radimo kada jedan pojedinac po nalogu svoje partije blokira rad Skupštine. Zato imamo nastavak loše prakse i nesmetanog kršenja Ustava i zakona i zato aktuelna vlast veoma podsjeća na vladavinu DPS-a.

MONITOR: Iz Brisela je stiglo podsjećanje da od prošlogodišnjeg Izvještaja, Crna Gora nije mrdnula na evrointegracijskom putu. Posebno se apostrofiraju poglavlja 23, 24. Kako vidite situaciju u oblasti pravosuđa? Faktički govorimo o blokadi.

RADULOVIĆ: Prethodna vlast jeste odgovorna zbog toga što nijesmo imali dovoljno jake, profesionalne i nezavisne institucije. Međutim, nova vlast nije
uradila ništa da se stanje promijeni nabolje. Naprotiv, krajnje neodgovornim odnosom i manifestacijom da su uski partijski i lični interesi najvažniji, sve je postalo predmet političke trgovine, ucjena i pokušaja stavljanja pravosuđa pod političku kontrolu, umjesto da se radi na jačanju njegove profesionalnosti i nezavisnosti. U v.d. stanju je Vrhovni sud kome je donedavno nedostajalo dvije trećine sudija, u v.d. stanju je Vrhovno državno tužilaštvo i nema izgleda da će iz tog stanja uskoro izaći, u v.d. stanju je i Upravni sud, Sudski savjet radi u nepotpunom sastavu, a Ustavni sud je na granici funkcionalnosti.
Tužilački savjet je skoro pola godine bio u blokadi zbog neodgovornog
ponašanja tadašnjeg predsjednika Skupštine, a kada je konačno formiran i počeo sa radom ojačao je ranije sumnje da će i novi sastav biti pod političkim uticajem.

Zato ne treba da iznenađuje činjenica da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije oblast pravosuđa najgore ocijenjena, da u toj oblasti nije ostvaren napredak, da ključne reforme stagniraju i da se još čeka na važna imenovanja. Kao što ne iznenađuje ni podsjećanje Brisela da od prošlogodišnjeg izvještaja takođe nema pomaka.

MONITOR: Nije samo pravosuđe u blokadi, već i mnoge druge ključne institucije. Hoće li tu situaciju moći popraviti manjinska vlada, uz podršku DPS-a, koji je glavni krivac stanja u pravosuđu i institucijama?

RADULOVIĆ: Tako je. Pored svojevrsne blokade pravosuđa, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje ne funkcioniše u punom sastavu i donosi, najblaže rečeno, problematične odluke. Trenutno imamo i blokadu rada Skupštine. Tako smo, umjesto slabih institucija, dobili nešto još gore – blokadu ključnih institucija sistema. Vjerujem da tzv. manjinska vlada može popraviti takvu situaciju ako njen sastav pokaže volju da to uradi, ali za to je potrebna i podrška većine u parlamentu. DPS jeste najodgovorniji za stanje u pravosuđu i institucijama sistema, ali treba reći i da nova vlast nije ni pokušala da to stanje popravi. Naprotiv, može se reći da su i pravosuđe i institucije u još gorem stanju nego što su bili za vrijeme bivše vlasti.  Zato je dobro da je Vlada pala, ali dobro je i što DPS više nije u mogućnosti da odlučujuće utiče na procese. Da nije tako, DPS bi bio dio buduće izvršne vlasti. U svakom slučaju, rekao bih da je tzv. manjinska vlada iznuđeno rješenje, a vrijeme će veoma brzo pokazati da li će ona biti spremna i da li će uopšte moći da pokrene reformske procese.

MONITOR:  Koliko je današnjem stanju doprinijela postavgustovska vlast ?

RADULOVIĆ: Rekao bih prilično. Nova vlast nije opravdala očekivanja. Ključne institucije su u blokadi ili na granici funkcionalnosti, a partitokratski i klijentelistički sistem koji je uspostavio DPS, nova vlast nije ni pokušala da demontira. Naprotiv, u brojnim segmentima nastavili su da vladaju na isti ili sličan način kao što je i DPS radio. Klijentelizam, nepotizam i partijsko zapošljavanje karakteristike su i nove vlasti. Stiče se utisak da nova vlast nije imala namjeru da mijenja sistem, već da su u brojnim segmentima pokazali namjeru da preuzmu isti sistem i da ga zloupotrebljavaju na isti način kako je to činio DPS. Dodatno, posljednji Izvještaj o napretku bio je lošiji nego svi prethodni, a za takvo stanje je svakako odgovorna nova vlast.

MONITOR: Aktuelna Vlada ne uspjeva da donese odluku o sankcijama Rusiji, zbog rata u Ukrajini. Kako to komentarišete?

RADULOVIĆ: Nedavno smo čuli, možda malo neopreznu, izjavu premijera da je on imao samo jedan politički cilj i da je taj cilj ostvario – izmjenu Zakona o slobodi  vjeroispovijesti. Taj cilj ostvaren je odmah po konstituisanju Vlade, pa se postavlja pitanje šta je premijer radio više od godinu dana nakon što je ostvario svoj jedini cilj i koje i čije ciljeve je eventualno ostvarivao u tom periodu. Izgleda da u timu koji je on birao nema većine za donošenje odluke o sankcijama Rusiji, što pokazuje da premijer i njegova Vlada nijesu bili iskreni kada su tvrdili da će poštovati sve međunarodne obaveze, jačati i unaprjeđivati saradnju sa NATO savezom i realizovati reforme neophodne za punopravno članstvo Crne Gore u EU. To je samo jedan od brojnih pokazatelja da su premijer i Vlada pričali jedno, a radili nešto sasvim drugo.

MONITOR:  Kako vidite Crnu Goru u svjetlu rata u Ukrajini? Kakvi se uticaji mogu očekivati na nas, ali i region?

RDULOVIĆ: Ekonomske posljedice rata u Ukrajini već su očigledne i kod nas, ali i u regionu i čitavoj Evropi. Nadam se da drugih uticaja neće biti i da će, u slučaju i da se dese, Crna Gora i zemlje u regionu uspjeti da izbjegnu i spriječe destabilizaciju. Određena bezbjednosna prijetnja za region svakako da postoji, ali ona ne mora da bude rezultat uticaja Rusije. Političke partije mogu i ovaj ratni sukob koristiti za populizam i u interesu jačanja svog političkog rejtinga. Neodgovornost političara i nedostatak kulture javnog dijaloga i ponašanja uopšte, mogu biti veća prijetnja destabilizaciji prilika nego eventualni uticaj sa strane.

Milena PEROVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo