Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Začarani krug nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Smatram da odbijanje predsjedavajućeg Skupštine da sazove sjednicu predstavlja kršenje Ustava. Ali, zakazivanje sjednice od strane potpredsjednika bila bi još jedna improvizacija bez jasnog pravnog osnova. Nažalost, u Crnoj Gori institucije ne obezbjeđuju vladavinu prava, pa na jedno nezakonito ponašanje kao odgovor, po pravilu, uslijedi drugo takvo ponašanje

 

MONITOR: Mandatar Dritan Abazović najavio je da će uskoro saopštiti epilog pregovora o sastavu manjinske vlade. Kako vidite proces pregovora, ali i kapacitete tog modela?

RADULOVIĆ: Očigledno je da je intencija pregovora bila da se tzv. manjinskoj vladi obezbijedi veća podrška od 41 poslanika. Mislim da to jeste važno i zbog eventualne deblokade pravosuđa, koja predstavlja ozbiljan problem i prepreku za ostvarenje napretka Crne Gore u ključnim oblastima. Nesporno je da Crna Gora godinama ima slabe institucije, ali gore od slabih institucija je da ih nemamo nikako. Deblokada pravosuđa je mnogo važna upravo i sa aspekta kapaciteta tzv. manjinske vlade. Nijedna vlada neće imati kapaciteta da ostvari napredak ako se ne deblokira pravosuđe i ako institucije ne budu u punom kapacitetu.

MONITOR:  Ako pregovori uspiju, sljedeća prepreka o kojoj se u posljednje vrijeme mnogo govori, je odbijanje v.d. šefa parlamenta Strahinje Bulajića da zakaže sjednicu parlamenta na kojoj bi izbor vlade potvrdio. Ima li pravnog lijeka tome?

RADULOVIĆ: Za svaki problem mora postojati pravni lijek, ali kada imate slabe institucije ili kada su one u blokadi i kad su pod političkim uticajem, onda dolazimo do toga da institucije ne funkcionišu i onda primjena Ustava i zakona, pa i uopšte funkcionisanje sistema, zavise od trenutne volje nekog pojedinca ili partije. Tako je bilo za vrijeme vladavine DPS-a, a isto tako je i od kada DPS nije na vlasti. Crna Gora nema zakon o skupštini i zakon o vladi. Ni bivša, a ni aktuelna vlast, nijesu pokazale interes da se ti propisi donesu jer očigledno tako lakše ostvaruju lične i partijske interese.

Međutim, član 90. Ustava jasno propisuje da prvo redovno zasjedanje počinje prvog radnog dana u martu. Takođe, shodno Poslovniku Skupštine CG, kolegijum predsjednika Skupštine planira rad zasjedanja i sjednica Skupštine. Predsjednik saziva sjednicu i stara se o primjeni Poslovnika. On predstavlja Skupštinu, a ne političku partiju. Dakle, sazivanje sjednice Skupštine ne zavisi, niti smije zavisiti, od volje predsjedavajućeg, odnosno od volje i interesa političke partije koju on predstavlja. Zbog toga smatram da odbijanje predsjedavajućeg da sazove sjednicu predstavlja kršenje Ustava Crne Gore.

Osim toga, Skupština se ne može blokirati zato što se nekom pojedincu ili partiji ne sviđa odluka ili akt koji bi trebalo da se donesu. Nedopustivo je da rad najvišeg organa vlasti zavisi od volje jednog pojedinca, bez obzira o kome se radi i iz koje političke partije on dolazi. Na taj način, pored svojevrsne blokade pravosuđa, sada imamo i blokadu Skupštine. Ne znam da li je nekome bio politički cilj da se sistem i država potpuno blokiraju, ali sigurno da takvo ponašanje predstavlja zloupotrebu službenih ovlaščenja. Pravni lijek za takav problem treba da bude reakcija institucija koje treba da obezbijede primjenu zakona. Sve dok se to ne desi, akteri na političkoj sceni neće prestati da štite lične i partijske interese i uvjek će tražiti način da blokiraju rad institucija, a institucije će i dalje biti taoci njihove političke trgovine i međusobnih ucjena.

MONITOR: Kako vidite stav mandatara da u tom slučaju ima pravo da sjednicu zakaže potpredsjednik parlamenta?

RADULOVIĆ: Zakazivanje sjednice u suštini jeste pitanje tehničke prirode, posebno ako postoji kvorum za rad Skupštine. Ipak, prema Poslovniku, u slučaju privremene spriječenosti, predsjednika Skupštine zamjenjuje potpredsjednik. U konkretnom slučaju, ne može se govoriti o tome da je predsjedavajući privremeno spriječen da zakaže sjednicu. On nije spriječen, već odbija da to uradi. Zato mislim da bi zakazivanje sjednice od strane potpredsjednika bila još jedna improvizacija bez jasnog pravnog osnova. Na žalost, u Crnoj Gori institucije ne obezbjeđuju vladavinu prava, odnosno primjenu zakona, pa na jedno nezakonito ponašanje kao odgovor, po pravilu uslijedi drugo takvo ponašanje. Na taj način funkcioneri su napravili jedan ,,začarani krug” protivpravnog ponašanja gdje im je često za kršenje zakona jedini ,,argument” da je takva praksa postojala i ranije. Tako čujemo da i nedavno razriješeni predsjednik Skupštine nije zakazivao sjednicu kada to nije bilo u interesu njegove partije, a na isti način su se ponašali i njegovi prethodnici za vrijeme vladavine DPS-a. Da su nadležne institucije, prvenstveno državno tužilaštvo, tada radili svoj posao, siguran sam da danas mi ne bismo govorili o tome šta da radimo kada jedan pojedinac po nalogu svoje partije blokira rad Skupštine. Zato imamo nastavak loše prakse i nesmetanog kršenja Ustava i zakona i zato aktuelna vlast veoma podsjeća na vladavinu DPS-a.

MONITOR: Iz Brisela je stiglo podsjećanje da od prošlogodišnjeg Izvještaja, Crna Gora nije mrdnula na evrointegracijskom putu. Posebno se apostrofiraju poglavlja 23, 24. Kako vidite situaciju u oblasti pravosuđa? Faktički govorimo o blokadi.

RADULOVIĆ: Prethodna vlast jeste odgovorna zbog toga što nijesmo imali dovoljno jake, profesionalne i nezavisne institucije. Međutim, nova vlast nije
uradila ništa da se stanje promijeni nabolje. Naprotiv, krajnje neodgovornim odnosom i manifestacijom da su uski partijski i lični interesi najvažniji, sve je postalo predmet političke trgovine, ucjena i pokušaja stavljanja pravosuđa pod političku kontrolu, umjesto da se radi na jačanju njegove profesionalnosti i nezavisnosti. U v.d. stanju je Vrhovni sud kome je donedavno nedostajalo dvije trećine sudija, u v.d. stanju je Vrhovno državno tužilaštvo i nema izgleda da će iz tog stanja uskoro izaći, u v.d. stanju je i Upravni sud, Sudski savjet radi u nepotpunom sastavu, a Ustavni sud je na granici funkcionalnosti.
Tužilački savjet je skoro pola godine bio u blokadi zbog neodgovornog
ponašanja tadašnjeg predsjednika Skupštine, a kada je konačno formiran i počeo sa radom ojačao je ranije sumnje da će i novi sastav biti pod političkim uticajem.

Zato ne treba da iznenađuje činjenica da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije oblast pravosuđa najgore ocijenjena, da u toj oblasti nije ostvaren napredak, da ključne reforme stagniraju i da se još čeka na važna imenovanja. Kao što ne iznenađuje ni podsjećanje Brisela da od prošlogodišnjeg izvještaja takođe nema pomaka.

MONITOR: Nije samo pravosuđe u blokadi, već i mnoge druge ključne institucije. Hoće li tu situaciju moći popraviti manjinska vlada, uz podršku DPS-a, koji je glavni krivac stanja u pravosuđu i institucijama?

RADULOVIĆ: Tako je. Pored svojevrsne blokade pravosuđa, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje ne funkcioniše u punom sastavu i donosi, najblaže rečeno, problematične odluke. Trenutno imamo i blokadu rada Skupštine. Tako smo, umjesto slabih institucija, dobili nešto još gore – blokadu ključnih institucija sistema. Vjerujem da tzv. manjinska vlada može popraviti takvu situaciju ako njen sastav pokaže volju da to uradi, ali za to je potrebna i podrška većine u parlamentu. DPS jeste najodgovorniji za stanje u pravosuđu i institucijama sistema, ali treba reći i da nova vlast nije ni pokušala da to stanje popravi. Naprotiv, može se reći da su i pravosuđe i institucije u još gorem stanju nego što su bili za vrijeme bivše vlasti.  Zato je dobro da je Vlada pala, ali dobro je i što DPS više nije u mogućnosti da odlučujuće utiče na procese. Da nije tako, DPS bi bio dio buduće izvršne vlasti. U svakom slučaju, rekao bih da je tzv. manjinska vlada iznuđeno rješenje, a vrijeme će veoma brzo pokazati da li će ona biti spremna i da li će uopšte moći da pokrene reformske procese.

MONITOR:  Koliko je današnjem stanju doprinijela postavgustovska vlast ?

RADULOVIĆ: Rekao bih prilično. Nova vlast nije opravdala očekivanja. Ključne institucije su u blokadi ili na granici funkcionalnosti, a partitokratski i klijentelistički sistem koji je uspostavio DPS, nova vlast nije ni pokušala da demontira. Naprotiv, u brojnim segmentima nastavili su da vladaju na isti ili sličan način kao što je i DPS radio. Klijentelizam, nepotizam i partijsko zapošljavanje karakteristike su i nove vlasti. Stiče se utisak da nova vlast nije imala namjeru da mijenja sistem, već da su u brojnim segmentima pokazali namjeru da preuzmu isti sistem i da ga zloupotrebljavaju na isti način kako je to činio DPS. Dodatno, posljednji Izvještaj o napretku bio je lošiji nego svi prethodni, a za takvo stanje je svakako odgovorna nova vlast.

MONITOR: Aktuelna Vlada ne uspjeva da donese odluku o sankcijama Rusiji, zbog rata u Ukrajini. Kako to komentarišete?

RADULOVIĆ: Nedavno smo čuli, možda malo neopreznu, izjavu premijera da je on imao samo jedan politički cilj i da je taj cilj ostvario – izmjenu Zakona o slobodi  vjeroispovijesti. Taj cilj ostvaren je odmah po konstituisanju Vlade, pa se postavlja pitanje šta je premijer radio više od godinu dana nakon što je ostvario svoj jedini cilj i koje i čije ciljeve je eventualno ostvarivao u tom periodu. Izgleda da u timu koji je on birao nema većine za donošenje odluke o sankcijama Rusiji, što pokazuje da premijer i njegova Vlada nijesu bili iskreni kada su tvrdili da će poštovati sve međunarodne obaveze, jačati i unaprjeđivati saradnju sa NATO savezom i realizovati reforme neophodne za punopravno članstvo Crne Gore u EU. To je samo jedan od brojnih pokazatelja da su premijer i Vlada pričali jedno, a radili nešto sasvim drugo.

MONITOR:  Kako vidite Crnu Goru u svjetlu rata u Ukrajini? Kakvi se uticaji mogu očekivati na nas, ali i region?

RDULOVIĆ: Ekonomske posljedice rata u Ukrajini već su očigledne i kod nas, ali i u regionu i čitavoj Evropi. Nadam se da drugih uticaja neće biti i da će, u slučaju i da se dese, Crna Gora i zemlje u regionu uspjeti da izbjegnu i spriječe destabilizaciju. Određena bezbjednosna prijetnja za region svakako da postoji, ali ona ne mora da bude rezultat uticaja Rusije. Političke partije mogu i ovaj ratni sukob koristiti za populizam i u interesu jačanja svog političkog rejtinga. Neodgovornost političara i nedostatak kulture javnog dijaloga i ponašanja uopšte, mogu biti veća prijetnja destabilizaciji prilika nego eventualni uticaj sa strane.

Milena PEROVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo