Povežite se sa nama

OKO NAS

VIŠE STOTINA ROMA I EGIPĆANA I POSLIJE 20 GODINA BEZ REGULISANOG STATUSA: Pomoć zaobilazi ljude ,,bez zemlje”

Objavljeno prije

na

Prema zvaničnim podacima UNHCR-a, 360 osoba koje se vode kao bivši i interno raseljeni, nema riješen pravni status, a većina su pripadnici romske i egipćanske populacije. Za redovni sistem pomoći, ali i interventne u toku epidemije Covid-19 oni su – nevidljivi

 

,,Ne daj Bože da opet zatvore pijacu, da ne smijemo da izađemo i radimo. Ne znam kako bih preživljavao, jer meni niko ne može pomoći”,  moli se Gazmend Krueziu (53), dok iznova narasta broj oboljelih od Covid-19.

Njegova životna priča i nastojanje da prehrani l dvanaestočlanu porodicu nijesu usamljeni. U Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima UNHCR-a, 360 osoba koje se vode kao bivši i interno raseljeni, nema riješen pravni status, a većina su pripadnici romske i egipćanske populacije. Na osnovu rezultata ,,terenske verifikacije” sprovedene krajem 2017. godine zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom rada i socijalnog staranja, UNHCR procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 140 osoba u riziku od apatridije. To označava osobu bez državljanstva i – bez prava.

Iako veliki broj romskih porodica teško živi, mnoge nijesu formalno registrovane ni kao socijalno ugrožene. Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) samo 28,6 odsto ovih domaćinstava korisnici su materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP). Familije poput Gazmendove ugrožene su dvostruko. Zbog neriješenog pravnog statusa nemaju podršku fondova za socijalno ugrožene, ali ostaju i van domašaja interventne pomoći.

,,Ovaj tim mi je pomogao da dobijem državljanstvo Kosova, ali nisam uspio da riješim boravište u Crnoj Gori. Obraćao sam se nekoliko puta Pravnom centru, ali ni oni nijesu  mogli da pomognu. Svi su dobili stanove, ja nisam jer nemam status. Nigde ne radim, a ni moja djeca. Najstariji sin ima 23 godine. Bilo gdje da tražiš posao potrebna je potvrda o boravku. Djecu sam uz dva svjedoka upisivao u knjige rođenih i vode se na majku, koja takođe ima kosovsko državljanstvo. Živimo u privatnom smještaju. Svakog mjeseca mi treba najmanje 100 eura za kiriju i račune, inače ću završiti na ulici”, kaže Krueziu.

Prethodni period je za njega i porodicu, kako kaže, bio veoma težak. Dva puta ga je policija vratila kući kada je pokušavao da sa deponije u blizini divljeg naselja gdje živi, koje zajedno sa brojnim drugim ima zajedničku adresu Vrela BB, sakupi i proda sekundarne sirovine.

,,Svi su dobijali pomoć u hrani i pakete sa sredstvima za higijenu, ja nijednom. Kada su iz Romskog savjeta dijelili pakete, rekli su da je to samo za domicilne Rome. Pratili smo i to što je Vlada pomagala ovima što primaju socijalno i koji su prijavljeni na birou. Ja nijesam mogao da dobijem bilo što od toga. Nadam se da će neko da pomogne da i ja i moja porodica, ali i ostali koji su u istoj situaciji dobiju dokumenta, da možemo bar malo normalnije da živimo”, kaže Krueziu.

Upola mlađi Emra Morinaj (27), sa Kosova, otac četvoro djece, kaže da su prethodne mjesece preživljavali zahvaljujući komšijama.

,,Da nije bilo njih, gladovali bismo. Nijesu nam dali da izlazimo i da radimo. Ne znam kome da se obratim da mi pomogne. Jednom su mi iz Crvenog krsta dali krompir i makarone i ja im zahvaljujem”, kaže Morinaj.

Djeca su mu rođena u Podgorici, ali on i dalje čeka dozvolu za stalni boravak.

,,Obraćao sam se nekoliko puta i MUP-u. Tražili su nekakva dokumenta sa granice i sa Kosova. Sve sam to pribavio, ali opet ne mogu da riješim status u Crnoj Gori. Sin ove godine kreće u prvi razred, a bliznakinje pohađaju vrtić. Samo tražim da ja i moja porodica dobijemo status. Kad budem to imao, imaću sve”,  kaže Morinaj za CIN-CG.

On ističe kako je svjestan da u okviru RE populacije ima i onih kojima je još gore.

,,Mlad sam i izlazim, radim što god stignem, ali ima ljudi koje poznajem, starih i bolesnih. Siguran sam da je njima, pogotovo u prethodnom periodu bilo teže. Ovo što su iz socijalnog i biroa dali po 50 eura sigurno bi i nama značilo, jer smo bili spriječeni da radimo”, objašnjava Morinaj.

Vlada Crne Gore je, prema zvanično objavljenim podacima, u okviru mjera za ublažavanje posljedica COVID-19 uplatila jednokratnu novčanu pomoć od 50 eura za 17.078 osoba koje su 31. marta 2020. godine bile na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Prosječno se na birou rada nalazi i oko hiljadu osoba RE populacije. Po 50 eura dobili su i 8. 583 korisnika MOP-a, među kojima ima i Roma i Egipćana.

Rješavanje pitanja raseljenih lica iz bivših jugoslovenskih država i interno raseljenih lica sa Kosova koja borave u Crnoj Gori, predstavlja dio pregovora sa Evropskom unijom, u okviru Poglavlja 23 – „Pravosuđe i temeljna prava”. Vlada je još u julu 2011. godine, usvojila strategiju kojom je ovaj posao trebalo da bude okončan 2015. godine. Tada su ocijenili da posao nije završen, pa su postavili novi rok – kraj 2019. godine, koji očigledno nije bio dovoljan.

,,U periodu od 7. novembra 2009. godine kada je stupio na snagu Zakon o dopunama Zakona o strancima zaključno sa 31. decembrom 2019. godine, raseljena i interno raseljena lica su podnijela 15.237 zahtjeva za odobravanje stalnog nastanjenja i privremenog boravka do tri godine. Od ovog broja riješeno je 15.050 zahtjeva, dok je po 187 zahtjeva postupak u toku. Od 15.050 riješenih predmeta, za 12.366 lica zahtjev je usvojen i odobren stalni boravak, ili privremeni do tri godine; 286 zahtjeva je odbijeno, dok je 2.398 predmeta odbačeno, odnosno postupak obustavljen (dupli ili nepotpuni zahtjevi)”, objašnjava za CIN-CG savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Dina Knežević.

Osobe koje nijesu iskoristile pravo da podnesu zahtjev za regulisanje stalnog nastanjenja i privremenog boravka, prema njenim riječima, od 1. januara 2015. godine nezakonito borave u Crnoj Gori.

Izvršni direktor organizacije mladih Koračajte sa nama –Phiren amenca Elvis Beriša kaže da se njima nekoliko porodica obratilo za pomoć i da će se time pozabaviti.

,,U kratkom periodu samo na teritoriji Podgorice identifikovali smo više od 38 osoba koje nemaju riješen pravni status. Zbog toga nijesu mogli da koriste pomoć koju je obezbijedila Vlada. Uz podršku UNDP-a, u narednom periodu naša organizacija će pružati pomoć ovim porodicama u hrani, ali i prilikom upisa djece u obrazovne ustanove”, kaže Beriša.

 

U Romskom savjetu ga se ne sjećaju, ali…

U Romskom savjetu, iako se ne sjećaju ,,gospodina Gazmenda Krueziua“, kažu da njegova izjava nije tačna, ili je „proizvod neinformisanosti“.

„Iskreno, osobe se trenutno ne sjećam. Mogu da tvrdim, kao član Romskog savjeta, da smo, u saradnji sa asistentima Crvenog krsta, uz podršku Glavnog grada i NVO Help podijelili ukupno 1.300 paketa za sve Rome i Egipćane, kako domicilne, tako i za lica bez pravnog statusa na teritoriji Podgorice“, izjavio je za CIN-CG član Romskog savjeta Mensur Šalja, nabrajajući sva naselja gdje su to radili, uključujući i divlju naseobinu Vrela BB i Šatorsko naselje. To se, kaže Šalja, može provjeriti i „sa porodicama Đukatani, Beriša i drugim u divljim naseljima koji nijesu domicilno stanovništvo i koji su dobili pomoć od donatora…“

Adnan Đukatani potvrdio je za CIN-CG da su iz Romskog savjeta dijelili pakete njemu i njegovoj braći.

,,Za vrijeme korone, kada smo bili spriječeni da radimo, nama su iz Romskog savjeta dijelili po dva paketa u kojima je bila hrana i sredstva za higijenu. Takođe, dijelili su nam brašno i ja im se zahvaljujem”, rekao je Đukatani, koji živi u istom naselju kao i Krueziu.

On i njegova braća, ipak, imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem, što nije isto.

Gazmen Kruzeiu je i u ponovnom razgovoru sa novinarom CIN-CG bio kategoričan da ga je mimoišla svaka pomoć koju su drugi dobijali. Njegov komšija Besim Hajrizi, koji takođe nema riješen pravni status, potvrdio je da ni on nije dobio pomoć.

,,Kada su iz Romskog savjeta dijelili pakete, meni nijesu dali. Svim mojim komšijama koji imaju državljanstvo su dijelili. Rekli su: ,,Vama ćemo u drugom krugu”. Ali, više nijesu dolazili”, rekao je Besim Hajrizi za CIN-CG.

 

Izgrađena 243 stana, čeka se 96

Na popisu stanovništva 2011. godine, 6.251 lice se izjasnilo da pripada romskoj nacionalnosti (1,01 odsto ukupnog stanovništva), dok populacija Egipćana broji 2.054 lica (0,33 odsto). Najviše Roma živjelo je na teritoriji Podgorice (3.988), zatim Beranama (531), Nikšiću (483), Bijelom Polju (334), Herceg Novom (258). Najveći broj Egipćana se nalazi u Podgorici (685), Nikšiću (446), Tivtu (335) i u Beranama (170). Naselja u kojima borave Romi i Egipćani su smještena na obodima gradova.

Kroz regionalni stambeni program, za osobe sa Kosova, koje su u Crnu Goru došle 1999. godine, na Koniku izgrađena su 243 stana. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su obećali da će u naredne dvije godine u podgoričkom naselju Konik biti izgrađeno još 96 stanova za raseljene, navodeći da je novac za gradnju, u vrijednosti od 3,5 miliona eura, obezbijeđen kroz Regionani stambeni program.

Serđan BAFTIJARI

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo