Drugi talas epidemije poklopio se sa predizbornom kampanjom, pa smo od jedinstvenosti u borbi protiv ,,nevidljivog neprijatelja”, došli do razjedinjenih ljekara. Jedni tapšu Milu, drugi crkvi. A virus je tu, ostaće i nakon izbora

Prvi talas korona virusa, zaključani, otrpjeli smo jedinstveno i, kako iz vlasti vole reći, odnijeli pobjedu. S drugim talasom nam dosta teže ide, a o jedinstvenosti nema ni govora.

Krajem prošlog mjeseca preko 60 doktora iz Nikšića pridružilo se litijama uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Ljekari su objasnili da su uz svoj narod i uz svoju crkvu. Spisak podrške stigao je i od 54 ljekara iz Berana, 57 iz Pljevalja, a 220 doktora iz Podgorice pružili su podršku kolegama iz Nikšića za, kako su kazali, plemenito nepristajanje na podjele, obespravljenost, fizičko nasilje, progon i vulgarni napad na privatnost svakog pojedinca.

Čin ljekara dovoljno govori o povjerenju u Nacionalno koordinaciono tijelo, njihove sve kontradiktornije poruke i preporuke, kao i pojedine politički motivisane poruke. A može se shvatiti i kao replika na aplauze svojih kolega predsjedniku države Milu Đukanoviću koji je tokom prvog talasa korone obišao nikšićku bolnicu.

I dok su nadležni stojički neko vrijeme ćutali o potezu nikšićkih ljekara, umjesto NKT-a, oglasio se gradonačelnik Veselin Grbović kazavši da se mjere moraju pojačati: ,,Ne smije više biti nikakvog okupljanja, mi idemo i u izbore, mislim da ne smije biti nikakvih, ni velikih tribina, ni malih, nego da zaista čuvamo zdravlje naših građana’’. Sugrađanima je preporučio i model zaštite: ,,Mislim da zaista treba građani Nikšića da se zabrinu i da li će zaista ići kod tih ljekara da im pružaju zdravstvene usluge, ja sigurno neću’’. Grbović koji ovako zbori, poznat i po tvorbi mnogih afera, predložen je za 13-julsku nagradu.

,,Ljekari sa litija pogazili Hipokratovu zakletvu i unizili struku”, saopštio je direktor Kliničkog centra Crne Gore, dok se ministar zdravlja Kenan Hrapović, inače ekonomista, ogorčeno javno zapitao – Šalju li nikšićki doktori poruku da ne vjeruju u dostignuća medicine.

Stvarno je teško zbunjenom puku objasniti kako to da ni ljekari, poput predsjednika države koji je na Cetinju i u Kotoru dočekao svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića bez ikavih mjera zaštite od virusa, nemaju potrebu da daju primjer držanjem distance, maskama i svemu onome o čemu se građanima svakodnevno govori.

Do čega kolektivna neozbiljnost dovodi pokazuju slike iz Novog Pazara i Tutina, koje podsjećaju na one martovske u italijanskom Bergamu. Trudnica koja leži u hodniku infektivne klinike u Novom Pazaru, vijesti o smrti tri člana jedne porodice od korona virusa, zaražena većina medicinckog osoblja bolnice…

,,Mnoge kolege su oboljele, neki su životno ugroženi, a premijerka je došla da nam kaže da je sve pod kontrolom”, izjavili su medicinari u  novopazarskoj bolnici medijima tokom posjete premijerke Srbije Ane Brnabić i ministra zdravlja Zlatibora Lončara. Ljekari i medicinske sestre  su im prilikom ulaska u bolnicu okrenuli leđa, a pokušaj njihovog govora ispraćen je zvižducima i povicima ,,lopovi”.

Premijerku Brnabić je tokom obilaska Opšte bolnice u Novom Pazaru dočekala  uplakana žena, za koju se kasnije saznalo, da joj je prethodne noći umrla majka. Obratila joj se: ,,Ovo je neizdrživo i nemojte više da nas vrijeđate vašim izjavama, našu inteligenciju, dosta je više! Zar su izbori važniji od naših života”.

Da jesu, potvrđuje i istraživanje BIRNA u kojem se navodi da podaci Instituta za javno zdravlje Batut pokazuju da su u predizbornoj Srbiji od 19. marta do 1. juna od virusa umrla 632 pacijenta, što je za 388 više od zvanično saopštenog broja za taj period.

Kako se način vladanja u Crnoj Gori ne razlikuje od onog u Srbiji, pitali smo Institut za javno zdravlje: ,,Da li postoji bojazan od pritiska političkih struktura da se izbori održe po svaku cijenu uz zanemarivanje preventivnih mjera, poput situacije koja se desila tokom izbora u Srbiji”. Ovo pitanje nije u nadležnosti IJZCG-a, odgovorili su. O tome kako će se izbori održati u jeku epidemije niko nema odgovora.

Podaci o broju oboljelih obeshrabruju – 27. juna potvrđeno je 30 novooboljelih, najviše u jednom danu, isto koliko i 3. aprila, samo tri dana kasnije 30. juna registrovano je ,,rekordnih” 47 novooboljelih osoba.

Zabilježeni su i slučajevi zaraze u gradovima u kojima ih nije bilo u martu: Rožaje, Pljevlja, Gusinje, Cetinje, Kotor. Najgore stanje je u Rožajama u kojima je u srijedu bilo 76 oboljelih, od ukupno 249 u Crnoj Gori.

NKT je u utorak donijela mjeru o zatvaranju svih ugostiteljskih objekata u opštini Rožaje i zabranila javni i putnički saobraćaj iz i ka ovoj opštini, osim hitnih slučajeva i redovnih radnih aktivnosti.

,,Prema podacima Osnovnog državnog tužilaštva sa kojima je njihov PR Armin Selmanović prije nekoliko dana izašao u javnost, u Rožajama virus je unesen u Crnu Goru usljed ilegalnog prelaska granice od strane građana Srbije koji su posjetili članove svoje porodice. Takvo ponašanje pojedinaca bilo je uvertira u dalja dešavanja. Prema podacima koje posjeduje Opštinski tim, sada je kontrola na granicama pojačana a svi alternativni granični prelazi su zatvoreni”, kazali su Monitoru iz Kabineta predsjednika Opštine Rožaje Rahmana Husovića.

U razgovoru za Monitor, pojedini građani Rožaja, kažu da nijesu samo građani Srbije unijeli virus, već i naši koji su zahvaljujući brojnim alternativnim graničnim prelazima navikli da u Tutin idu u trgovinu zbog jeftinije ponude u tom gradu.

Iz Kabineta predsjednika Opštine epidemiološku situaciju u ovom gradu ocjenjuju kao zabrinjavajuću: ,,Građani Rožaja uglavnom poštuju privremene mjere zaštite. Opštinski tim za zaštitu i spašavanje iz časa u čas ima podatke sa terena na osnovu kojih možemo reći da su građani upozorenja NKT-a i nadležnih institucija shvatili ozbiljno te da je nivo kolektivne discipline ovih dana zadovoljavajući”.

U ovom gradu je do sada testirano preko 600 osoba, procesuirano je šest lica zbog kršenja privremenih mjera zaštite. Stigla je pomoć u opremi – sredstva za dezinfekciju i zaštitne maske, a Uprava za inspekcijske poslove pojačala je aktivnosti iz svog djelokruga a Vojska Crne Gore pružila je podršku graničnim policajcima, kažu iz Kabineta.

Istog dana kada je uveden umjereni karantin u Rožajama, NKT je na predlog Instituta za javno zdravlje za ostatak Crne Gore zabranio organizovanje privatnih skupova – svadbenih svečanosti, maturskih i rođendanskih proslava, kao i rad noćnih klubova i diskoteka. Odlučeno je i da se otvore granice prema državama Evropske unije bez ikakvih dodatnih uslova.

To što se za razliku od prvog talasa ne proglašava epidemija, i što su mjere preventivne skroz drugačije, jasan je znak da su ekonomski razlozi prevagnuli. O tome govore i nadležni tvrdeći da pored brige o fizičkom moraju voditi brigu i o psihičkom zdravlju, ali i o egzistenciji.

Granice, za sada, nijesu ortvorene prema Srbiji i BiH, odakle prethodnih godina dolazi najveći broj turista. Komentarišući eventualno otvaranje granica za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, direktor IZJ-a Boban Mugoša je rekao da će to biti usklađeno sa odlukama EU. ,,To što je kod nas trenutno 27 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika ne utiče na stopu zabrane ulaske za zemlje sa više od 25 oboljelih, jer se time štiti unutrašnja situacija i to ostaje kao jedan od kriterijuma”, kazao je Mugoša. Objasnio je da naš zdravstveni sistem ne bi mogao da izdrži veći priliv oboljelih turista, koji bi imali pravo da se liječe u Crnoj Gori.

Za razliku od upozorenja Instituta, ostali još uvijek isijavaju optimizam i stalno napominju kako smo u prvom talasu odnijeli pobjedu, te da smo spremni i za ovaj. Optimizam temelje na činjenici da smo na početku epidemije imali svega 48 respiratora, a sada blizu 200, sada nam ne nedostaje zaštitnih maski i ostale opreme, a povećan je i broj bolesničkih kreveta.

Broj oboljelih u regionu, uključujući i Crnu Goru, premašio je granicu od 25 na 100.000 stanovnika: u Sjevernoj Makedoniji je 171, Kosovu 68, BiH 57, Crnoj Gori 40, Albaniji 33, Srbiji 26 (u bolnicama), podaci su za 1. jul Agencije Mina. U Hrvatskoj je 14 oboljelih na 100.000 stanovnika, a u Sloveniji 5.

I EU je otvorila granice za zemlje Balkana. Međutim svaka članica sama određuje pravila – tako je Njemačka otvorila granice za crnogorske državljane, ali ne i za srpske. Ministarstvo spoljnih poslova Austrije preporučilo je svojim građanima da ne putuju u zemlje Zapadnog Balkana – Srbiju, Crnu Goru, BiH, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Upozorenjem bezbjednosnog stepena 6 – savjetuje se građanima Austrije da napuste zemlje Zapadnog Balkana ukoliko se tamo nalaze i da u ove zemlje ne putuju.

,,Otvaraćemo granice, bitan je ekonomski dio, ali prioritet je zdravlje građana“, nedavno je izjavio TV Vijesti pomoćnik ministra zdravlja Miro Knežević. On je dodao da se razmišlja i o selektivnom otvaranju granica za određene gradove i regije u Srbiji.

Pouzdane informacije da se već snimaju nastavni sadržaji za škole, te da je velika vjerovatnoća da škole neće početi sa radom u septembru, Knežević je prokomentarisao opaskom – daleko je septembar.

Jeste, samo da izbori prođu.

Trka za vakcinom

Američka administracija predsjednika Donalda Trampa kupila je skoro sve količine lijeka remdesivir u svijetu u naredna tri mjeseca. Ovaj lijek se pokazao efikasan u liječenju Kovida-19.

Imaju pristup najvećim količinama remdesivira i ništa više nije preostalo za Evropu – upozorio je dr Endru Hil sa univerziteta u Liverpulu: ,,Zamislite da je ovo vakcina. Ovo bi bio potpuni haos. Ali, ovo nam možda pokazuje šta nam tek slijedi”

U laboratorijama širom svijeta testiraju se vakcine na novi korona virus. Potraga za vakcionom protiče u sjenci rivalstva velikih sila, prije svega SAD-a i Kine.

Od sedam kandidata za moguću vakcinu koji se, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) nalaze u drugoj fazi testiranja, tri su iz kineskih, a dva iz američkih istraživačkih instituta, piše Dojče vele.

Tokom jednog sastanka SZO u maju, kineski predsednik Si Đinping rekao je da će njegova zemlja staviti na raspolaganje vakcinu kao „globalno javno dobro“. SAD se nisu priključile rezoluciji SZO u kojoj stoji da bi vakcinu trebalo staviti na raspolaganje „fer i pravedno“.

Italija, Njemačka, Francuska i Holandija, nedavno su,  potpisale ugovor sa farmaceutskom kompanijom Astrazeneca o nabavci vakcine protiv korona virusa za evropske građane. Ugovor se odnosi na 400 miliona doza vakcine, izjavio je talijanski ministar zdravlja Roberto Speranca. Eksperimentalna faza je već u toku i očekuje se da će biti završena do jeseni, naveo je Speranca i dodao da će prva isporuka doza vakcina biti dostupna do kraja godine, prenosi Rojters.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari