Povežite se sa nama

OKO NAS

NEOBIČNE AKCIJE SLUŽBE BEZBJEDNOSTI POVODOM PISANJA NA FB: Silom na satiru

Objavljeno prije

na

Službenici policije su više osoba zvali na informativne razgovore, nekima su pretresali stanove, a sve zbog sumnje da stoje iz satiričnih stranica na fejsbuku ili da bi makar saznali ko upravlja tim stranicama

 

„Nemojmo politizovati proteste“, „MIMistarstvo onostranih poslova“, „Bestebe“, „Prodajica stvarčica – nije prevarica“, i možda trenutno najpopularnija „Bilo je jako neprijatno“ (It was very unpleasant/Psalam 117), samo su neke od uticajnih fejsbuk stranica koje na humorističan način obrađuju trenutnu političku situaciju. Njihove šale su najčešće na račun vlasti i njima bliskih.

O političkoj zbilji ovog društva dovoljno govori činjenica da su službenici Uprave policije nakon nereda u Budvi organizovali neobičan lov na administratore satiričnih fejsbuk stranica, koji su nepoznati javnosti. Na fejsbuku su se prije nedjelju dana pojavile i fejsbuk stranice sa ciljem da pomognu policiji u razotkrivanju „počinioca teških internet prekršaja“. Od tada i službenici policije počinju da „informativno saslušavaju“ (u nekim slučajevima i pretresaju) svakog za koga sumnjaju da je administrator neke od problematičnih fejsbuk stranica.

Ove satirične fejsbuk stranice nazivaju i „mim stranicama“, jer humor najčešće prikazuju u formi „mimova“ (kombinacija fotografija i teksta, izmijenjenih sa ciljem da nasmiju javnost), koje proizvode i objavljuju na svojim stranicama. Njihov humor na račun društva, političkih partija (najčešće vladajućih), javnih ličnosti često je surov,  zna i da pređe granicu dobrog ukusa. Ali teško da bi se, makar prema crnogorskim zakonima, nešto od toga moglo smatrati krivičnim djelom.

Crnogorski Ustav i zakoni garantuju slobodu govora, a nju štite i međunarodne konvencije o ljudskim pravima, pa ostaje nejasno za činjenje kojih djela i prekršaja bi se potencijalno mogli teretiti admini ovih stranica. Jedna od „kontraobavještajnih fejsbuk stranica“ navela je kao osnov gonjenja činjenje „teških internet prekršaja“ – termin koji ne poznaje nijedan crnogorski zakon. Postoji kršenje pravila ponašanja na fejsbuku, zbog čega su (nakon prijava nezadovoljnih fejsbuk korisnika) neke od stranica više puta gašene (zbog prijava da šire uvredljiv sadržaj i govor mržnje) i ponovo pokrenute pod sličnim imenima.

Postavlja se pitanje da li su „fejsbuk kritičari“, odnosno počinioci „teških internet prekršaja“, toliki problem ove države da se primjenjuju filmske kontraobavještajne mjere kako bi se otkrili identiteti ljudi iza fejsbuk stranica. Čak je i logo, istaknut na profilu jedne od tih stranica, sličan onom Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).

„Glavni cilj naše inicijative, jeste taj, da uz vašu pomoć razotkrijemo počinioce teških internet prekršaja i pomognemo našoj policiji kako bi izgrednike priveli pravdi… Ova akcija treba da preraste u opšti crnogorski građanski bunt protiv protivnika Crne Gore i njene državnosti, kao i vrijednosti međunacionalnog i multikonfesionalnog sklada“, piše na profilu jedne od stranica za otkrivanje identiteta fejsbuk stranica.

Ovo je objavljeno nakon što su mim stranice objavile fotografije i identitet više policijskih službenika, koji su se u Budvi proteklih sedmica obračunavali sa tadašnjom lokalnom vlasti i građanima. Policijski službenici u Budvi nijesu nosili pločice sa imenima, na šta su bili obavezni po zakonu, zbog čega su određene mim stranice odlučile da objave njihova imena i fotografije. Vlada Crne Gore i Ministarstvo unutrašnjih poslova osudili su ovakvo „targetiranje“ i „napade“ na policiju, koja radi svoj posao.

Admin jedne od popularnih mim stranica kazao je za Monitor da su pripadnici policije proteklih sedmica na osnovu gradskih i kafanskih priča „upadali“ u kuće i ljude pozivali na informativne razgovore zbog sumnje da stoje iza neke od stranica na fejsbuku. Tvrdi da su jednom građaninu pretresali kuću u kojoj živi, navodno tražeći pištolj, iako on nije bio iz „mimerske“ priče.

Njegove kolege sumnjaju da je riječ o zastrašivanju ljudi, ne bi li priznali da su administratori fejsbuk stranica ili potkazali onog ko jeste.

Iz Uprave policije od ponedjeljka do zaključenja ovog broja nijesu odgovorili na naša pitanja u vezi sa istragom fejsbuk stranica.

Prema nezvaničnim saznanjima Monitora, ostalo je na saslušanju ovih osoba u svojstvu građana, jer su svi negirali povezanost sa stranicama na fejsbuku. Na isti način su se završavale i ranije istrage policije, po prijavi određenih opozicionih i političkih subjekata bliskih vlasti.

Da bi otkrili ko stoji iza spornih mim stranica, službenici policije imaju veoma jednostavan način – da identitete lica traže od kompanije fejsbuk. Ali da bi im ta američka firma dala neophodne podatke, policija im mora dostaviti dokaze na kojima baziraju sumnju da te stranice krše zakon.

To ukazuje na moguće motive policije da ne iskoristi ovaj mehanizam kako bi saznala ko stoji iza „problematičnih“ fejsbuk stranica, već u saradnji sa parapolicijskim internet stranicama lovi administratore po gradovima. Pritom uznemirava i nevine ljude.

 

U Upravi policije ćute

Iz Uprave policije od ponedjeljka nijesu odgovorili koliko osoba, u kom svojstvu i zbog sumnje u koje krivično djelo su službenici policije saslušavali povodom objava određenih facebook stranica.

Nijesu odgovorili ni da li su nekim od građana pretresani stanovi i na osnovu čega, kao ni da li je zbog objava na ovim stranicama protiv nekoga podnešena krivična prijava

Nijesu odgovorili ni koliko građana je od početka godine policija procesuirala zbog objava na društvenim mrežama i internetu, za koja krivična djela i prekršaje i protiv koliko ljudi su podnesene krivične prijave.

Pljevljaku Velimiru Čabarkapi je protekle sedmice Osnovni sud u Pljevljima izrekao kaznu od dva mjeseca zatvora jer je na svom fejsbuk profilu objavio satiričnu verziju himne Crne Gore. Nikšićanin Milija Goranović prekršajno je morao da plati 500 eura jer se narugao direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću.

 

Krivičnim djelima prikupljaju dokaze

Kao obrazloženje za otkrivanja kritičara vlasti na fejsbuku, jedna od revnosnih  fejsbuk stranica objavila je sljedeće:

„Naša policija nema mogućnosti pristupa fejsbuk profilima bez odobrenja administracije fejsbuka, što daje ogroman prostor izgrednicima da vrše hajku na pripadnike MUP-a. Svjesni smo da je ovo bitka 21. vijeka, a vaš mali doprinos u informacijama za nas će biti dragocjen. Individualizacijom počinioca uz vašu pomoć, mi ćemo lako doci do IP adrese, e-maila i tako dobiti čiste dokaze kako bi se izgrednici priveli pravdi i čime bi se stekao osnov sumnje u izvršenje krivičnog djela.“

Iako nije precizirano za koje su krivično djelo bi se stvorio osnov sumnje, advokat Miroje Jovanović, poznat iz suđenja „državni udar“, precizno je na fejsbuku naveo koja bi krivična djela počinili administratori ove stranice, činjenjem najavljenog.

Tvrdi da je riječ o najmanje tri krivična djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore – proganjanje (član 168a), neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka (član 176) i povreda slobode govora i javnog istupanja (član 178).

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo