Povežite se sa nama

OKO NAS

DUGO CRNOGORSKO PUTOVANJE U EU: Uzdanje u podršku Njemačke

Objavljeno prije

na

Osam godina trebalo je zvaničnoj Podgorici da otvori sva poglavlja u pregovorima sa EU, a tek tri privremeno zatvori. Uz ovakav tempo reformi, trebaće još toliko vremena da se sva preostala zatvore. Lopta je, ipak, u dvorištu Crne Gore

 

„Crna Gora je prije nekoliko dana otvorila posljednje poglavlje, a tri su privremeno zatvorena. To je, rekao bih, prilično dobar bilans. Sada predstoji da radimo dalje i da polako zatvaramo ostala poglavlja”, kaže njemački ambasador u Podgorici dr Robert Veber.

Uz najveću odgovornost crnogorskih vlasti, u čitav proces će u narednih šest mjeseci posebno biti uključena Njemačka. Najveća i najmoćnija država Evrope je od najmlađe članice Hrvatske 1. jula preuzela predsjedavanje tom organizacijom do kraja 2020. godine.

Zvaničnici u Zagrebu ocijenili su uspješnim svoj mandat ističući da je u jeku nezapamćene krize i naglog pogoršanja epidemiološke slike u martu deblokiran status Sjeverne Makedonije i Albanije, a da je Crna Gora otvorila novo poglavlje. „Na taj način, pitanje Zapadnog Balkana i proširenja vratilo se na evropski dnevni red“, smatra koordinator grupe u Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta i izvjestilac za Zapadni Balkan Tonino Picula.

Dr Veber tvrdi da će region Zapadnog Balkana i politika proširenja ostati jedan od prioriteta i tokom predsjedavanja njegove države Unijom iako Evropu na jesen čekaju još ozbiljniji ekonomski problemi. Iz Berlina je poručeno da Njemačka podržava proces proširenja, jer je on u geopolitičkom interesu EU.

Upravo se od njemačkog predsjedavanja očekuje fokus na sanaciju ekonomskih posljedica krize uzrokovane korona virusom, kao i postizanje dogovora oko Višegodišnjeg finansijskog okvira.

Da cijela Evropa od Njemačke ima izuzetno visoka očekivanja, svjesni su i Njemci. „Tako je bilo i prije pandemije, a sada bismo trebali prvenstveno učvrstiti solidarnost unutar Unije i vratiti povjerenje građana u njezine institucije“ izjavila je potpredsjednica Evropskog parlamenta iz redova njemačke Socijaldemokratske partije Katarina Barlej.

Takođe, Njemačka u drugoj polovini ove godine želi započeti raspravu o budućnosti EU. Potražiti odgovore na pitanja kako će nakon odlaska Britanaca izgledati „manja EU” i kako će se ona nositi sa budućim izazovima na globalnom nivou.

„Naš zajednički cilj sada mora biti zajedničko i održivo rješavanje krize s pogledom u budućnost. To će biti vodeći princip našeg predsjedavanja Savjetom EU“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Njezina dugogodišnja bliska saradnica Ursula fon der Lajen se nalazi na čelu Evropske komisije, koja je praktično vlada Unije, pa se u Briselu vjeruje da će taj „ženski tandem dobrih kriznih menadžerki” uspjeti da opravda očekivanja.

„Ako do dogovora ne dođe, EU će se suočiti s još ozbiljnijom političkom krizom. Zato nam je potreban rezultat i zato je važno njemačko predsjedavanje Unijom“, kaže ekspert u briselskom Centru za evropske politike Janis Emanuilidis.

Da vlada u Berlinu želi da uspije u svojoj namjeri pokazuje činjenica da će tokom predsjedavanja Unijom njemačka misija pri EU u Briselu biće povećana za 150 službenika iz svih resora. Brojaće ukupno 400 zapošljenih.

Crnogorska Vlada je saopštila da ubuduće očekuje još snažniju podršku od Njemačke. Iz Građanskog pokreta URA su konstatovali da je Njemačka najpouzdaniji partner u transformaciji Crne Gore.

„Predstojeći parlamentarni izbori u vašoj zemlji biće važan test za demokratiju i vladavinu prava. Takođe, bitan korak na putu ka Uniji je Izvještaj o napretku koji će biti objelodanjen na jesen”, kaže ambasador Veber.

I glavni pregovarač Aleksandar Drljević priznaje da je primjetno da je u nekim segmentima potrebno dodatno sazrijevanje. „Tu, prije svega, mislim na oblast političkih kriterijuma, gdje je jako važno da određeni izazovi koji se nalaze pred nama, a to su prvenstveno održavanje parlamentarnih izbora, vraćanje političkog dijaloga u institucije sistema i potpuna funkcionalnost demokratskih institucija sistema budu u fokusu naše pažnje. To će biti jedan od ključnih preduslova našeg daljeg integracionog procesa”, kazao je on.

Prema riječima generalnog sekretara Socijaldemokratske partije Ivana Vujovića, nakon osam godina crnogorskih pregovora sa EU, stanje u društvu je takvo da se može konstatovati da je Crna Gora iz 2012. bila po mnogo čemu demokratski uzor ovoj Crnoj Gori iz 2020.

„Ta činjenica oslikava porazno stanje jedne zajednice koja, umjesto usvajanja evropskih standarda i normi ponašanja, baš ovih dana i mjeseci pokazuje do koje mjere je srozano povjerenje u politički sistem i osnovne postulate demokratije”, ocjenjuje Vujović. On napominje da je zbog višegodišnjeg simuliranja reformi Crna Gora izgubila status formalne demokratije i prešla u hibridne režime.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je uvjerena da u Crnoj Gori još nema jasne političke volje za suštinskim promjenama i da se zato ova država već osam godina vrti ukrug. „To će u narednom periodu morati da se mijenja. Mi smo se obavezali na novu metodologiju koja može da donese mnogo koristi Crnoj Gori, ali ako se nastavimo ponašati na dosadašnji način, ona ima i taj reverzibilni moment koji sav napredak veže za vladavinu prava”, napominje čelnica CGO-a.

Profesor političkih nauka i stručnjak za Balkan sa Univerziteta u Gracu dr Florijan Biber sumnja da će EU imati volje da upotrijebi klauzulu zamrzavanja pregovora imajući u obzir da je nadležni komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji vrlo blizak sa autoritarnim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Ipak, Berlin budno prati sva dešavanja u Crnoj Gori i posljednjih mjeseci je primjetno snažnije angažovanje njemačkih diplomata. „Veoma je važno da izbori budu sprovedeni fer i da svi budu zadovoljni, ali i da preuzmu odgovornost. Očekujemo takođe da u narednom periodu budu izabrani čelni ljudi agencija i pravosudnih institucija”, kaže ambasador Veber. Generalni direktor za evropsku susjedsku politiku i pregovore o pristupanju Kristijan Danijelson poručuje:   „Lopta je u dvorištu Crne Gore”.

                                                                                                                        Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo