Povežite se sa nama

Izdvojeno

EPILOG POŽARA U ROŽAJAMA: Matematika neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Šteta se, izvjesno, mjeri milionima, a u ovom trenutku, kako je Monitoru saopšteno u Osnovnom državnom tužilaštvu, istražuje se samo jedan slučaj. Protiv NN učinioca

 

Ni poslije više od mjesec i po od velikih požara koji su se dogodili na teritoriji opštine Rožaje, niko nije odgovarao ni krivično ni moralno. Šteta se, sasvim izvjesno,  mjeri milionima eura.

U ovom trenutku, kako je Monitoru saopšteno u Osnovnom državnom tužilaštvu, istražuje se samo jedan slučaj.,,U ODT u Rožajama formiran je predmet zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti učinjenog na štetu Osnovne škole u Dacićima, protiv NN učinioca. Predmet se nalazi u fazi izviđaja”, kazao je osnovni državni tužilac i portparol rožajskog ODT Armin Selmanović.

Sa više adresa  stižu poruke da je za požare kriv ljudski faktor. Sada se stiče  utisak kako se sve radi kako bi se  šteta  minimizirala.

Iz izjave direktora Uprave za šume Nusreta Kalača moglo bi se zaključiti i da bi na kraju mogao odgovarati samo koji lugar. O svojoj  odgovornosti, kao prvog čovjeka Uprave, od Kalača ni riječi.

,,Šteta nije milionska, već milion i dvjesta šezdeset hiljada eura. To su procjene naših stučnjaka, i nema razloga da im ne vjerujem. Najviše je stradalo zaštitne šume, a to nije ekonomska šuma. Vidio sam neke drugačije projekcije, a ta matematika nije dobra”, izjavio je Kalač.

Prema njegovim riječima, institucija na čijem je čelu nije ta koja treba da istražuje i utvđuje nečiju odgovornost.

,,To je posao za druge službe. I ja mislim da je ljudski faktor važan, i mislim da će se ispitivati gdje su bili neki lugari u čijim rejonima su se dogodili požari. Požari su se dogodili preko dana, u radno vrijeme”, rekao je Kalač.

Na sajtu Urave za šume Crne Gore odavno stoji apel – ,,budi odgovoran, spriječi požar”.

U tom apelu, uz poziv za prijavljivanje, objašnjava se da je ,,95 odsto šumskih požara izazvano namjerno, iz nehata ili neznanja”.

Ono što je najbitnije, navedeno je da je ,,za lica koja svojim nesavjesnim radnjama izazovu pojavu i širenje požara većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom, propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do dvanaest godina”.

Štete od požara koje su se dogodile polovinom maja na privatnim posjedima i na šumama na trećini teritorije opštine Rožaje, više su nego ,,većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom”.

Procjenu od miliona i 260 hiljada eura štete, Kalač je iznio tek poslije mjesec i po dana, i to u jednom televizijskom intervjuu.

Izvor iz Uprave za šume Monitoru je rekao da je u Rožajama došlo do oštre konfrotacije dvije grupacije šumarskih radnika u vezi sa utvrđivanjem odgovornosti za požare. Zbog toga su  duži period tamo na terenu boravili svi inženjeri sa sjevera.

Da je šteta mnogo veća od one koju navodi direktor Uprave za šume, tvrdi jedan od iskusnih šumarskih inženjera. On objašnjava da do grube procjene finansijske štete nije teško doći. Prema njegovim riječima od zasada na jednom hektaru obično bude minimalno četiristo  kubika drveta.

,,Pošto je ovdje u pitanju sve čamovina, mogla bi se, kao cijena kubika na panju, uzeti trideset eura. Četiristo kubika se pomnoži sa brojem hektara šume koja je uništena, a zatim pomnoži sa trideset eura”, kaže taj inženjer.

Preliminarni rezultati Uprave za šume govore da je u požarima ukupno opožareno 160,37 hektara šume.

Kada se radi o privatnim šumama, opožareno je 21,50 hektara. Ostale šume imaju tri potkategorije. To su takozvane privredne šume i njih je izgorjelo  29,21 hektar. Zatim takozvane šumske kulture od 6 do 10 godina starosti kojih je u požarima stradalo 12 hektara. Najviše je stradala kategorija šuma koje se označavaju kao zaštićene, odnosno čija je primarna uloga ekološka zaštita, i njih je opožareno 119,16 hektara.

Naš sagovornik napominje da je cijena kubika u svim tim šumama ista, što bi značilo da se u požarima stradalo 64 hiljade 148 kubika šume.

,,Kada se ta brojka pomnoži sa trideset eura, dolazimo do štete od blizu dva miliona, ili preciznije, 1.924.440 eura. Najmanje”, kaže taj inženjer.

Jedan od privatnih preduzetnika iz Berana, koji već godinama ne radi jer nema koncesije i ne može doći do sirovine, kaže da je za njih cijena kubika čamovine na panju, preko posrednika, od pedeset do sedamdeset eura.

To bi, kako napominje, značilo da bi broj izgorjelih kubika šume trebalo množiti sa sedamdeset eura, i u tom slučaju bi se došlo do štete u iznosu od blizu četiri i po miliona, ili precizno 4.490.360 eura.

,,Postoji još jedna računica, a to je ona da cijena posječene šume, takozvane oblovine, u izvozu iznosi stotinu eura, pa i više. Kada računamo na taj način, šteta koja je nastala zbog požara na području opštine Rožaje, iznosi šest i po miliona, ili 6.414.800. U ovoj  računici smo uzeli u obzir  minimalni broj kubika drveteta po hektaru, kao i minimalne cijene”, kaže taj preduzetnik.

Sagovornici Monitora se slažu da se šteta koja je nastala kada se radi o šumama ne može sagledavati samo u materijalnom smislu.

,,Šteta se ogleda i u ekološkom smislu, odnosno u smislu smanjenog emitovanja kiseonika, a potom i u turističkom pogledu”, kažu.

Oni navode da se šteta ogleda i u izostanku prirasta šume na prostoru zahvaćenom požarima, na kojem je, prema računicama, godišnji prirodni prirast nove šume iznosio oko miliona eura. Tog  prirasta više nema.

Kada je riječ o privatnoj imovini, Monitoru  je rečeno da je Opštinska komisija završila procjenu štete, i da ona prelazi trista hiljada eura.

Za samo dva-tri dana polovinom maja na teritoriji opštine Rožaje bilo je aktivno čak šezdeset požara na osamanaest lokaliteta.

Izgorjele su dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom Lazu i Nurkovićima, brenta jednog privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

Najteža situacija je bila u selima Daciće, Kaludjerski Laz, Ćosovica, Balotiće, Crnča, Bogaje i Seošnica u kojima su gorjeli objekti. Požar je izbio na objektu škole u Dacićima.

Koordinacioni tim za bespravne aktivnosti u šumarstvu ocijenio je da su najaktivni požari su bili  na lokalitetu šumske gazdinske jedinice Crnja Ibarac gdje su zahvatili ukupno 13 odeljenja, na lokalitu Kaluđerski Laz, potom na lokalitetu sela Bogaje,  Lovničkih šuma,  Županice i Crnče.

Prema preliminarnim procjenama, najviše je stradala gazdinska jedinica Crnja Ibarac, gdje je izgorjelo 136,94 hektara šuma. Tamo se dogodila katastrofa u svakom pogledu.

Predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović (BS), koji je po funkciji i predsjednik Opštinskog tima za elementarne nepogode, ranije je apelovao na nadležne isntitucije da se utvrdi činjenično stanje i odrede precizni uzroci požara i naglasio da Opština Rožaje stoji u potpunosti na raspolaganju svim državnim institucijama.

,,Ja sam ubijeđen da je u najvećem broju slučajeva u pitanju ljudski faktor”, rekao je Husović.

Iz rožajske policije je ranije nezvanično rečeno da se istraga još vodi, ali da se već može reći da su elementarna nepogoda i ljudska nepažnja glavni uzrok izbijanja požara.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu takođe je nedvosmisleno saopštio da je za požare kriv ljudski faktor i da će nadležni organi intenzivno  raditi na rasvjetljavanju okolnosti i počinilaca.

Do sada je utvrđeno da je na tri lokacije, usljed vremenskih okolnosti, uzrok požara struja, odnosno elektrovodovi. Na dvije lokacije požari su krenuli iz zapaljenih kontejnera, dok se za školu u Dacićima utvrđeno da je požar podmetnut.

Štete od požara koji su se dogodili u Rožajama su, nesporno,  ogromne. Nikakvo umanjivanje ne može smanjiti odgovornost  Uprave za šume. Čelnim ljudima Uprave i patiji kojoj pripadaju gest  ostavke,  makar iz moralnih razloga,  očito,  nije na pameti.

                                                                                                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

VLADA PREUZELA KONTROLU NAD VRHOM UP, TUŽILAŠTVO PROVJERAVA ANB: Kraj početka demontiranja DPS policije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Promjenama u vrhu Uprave policije Vlada je razriješila dio prepreka koje su stajale pred njom, na proklamovanom putu depolitizacije i dekriminalizacija crnogorske policije

 

Nakon iznuđene ostavke dugogodišnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, ni Zoran Lazović više nije šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala.

Dugo očekivana, i od strane novoformirane vladajuće većine – zahtijevana, vijest do nas je stigla preko Fejsbuk stranice Građanskog pokreta URA: ,,Kao što je najavio potpredsjednik Vlade i predsjednik pokreta URA dr Dritan Abazović, smijenjen je šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zoran Lazović, kao i svi pomoćnici Uprave policije”, pisalo je u objavljenom postu: „Nastavljamo sa dubinskim promjenama u bezbjednosnom sektoru! Vrijeme je da rukovodeće pozicije u Upravi policije zauzmu neukaljani profesionalci“.

Tek je potom slijedila službena obavijest da je smijenjen Lazović a sa njim i svi dosadašnji pomoćnici direktora UP: Enis Baković, Dejan Đurović, Vesko Damjanović, Dragan Blagojević, Drago Spičanović i Zoran Tomčić. Vlada je izvela brzu, jednostavnu i efikasni operaciju: samo nekoliko dana nakon što je za v.d. direktora UP imenovan Zoran Brđanin, Vlada je usvojila novu sistematizaciju, što je Brđaninu dalo pravni osnov za smjenu zatečenih „pomoćnika“. Koji su prethodno odbili njegovu ponudu da sami podnesu ostavke.

„Neću podnijeti ostavku to je sigurno i valjda vam ja ne ličim na čovjeka koji se predaje bez borbe“, poručivao je ranije Lazović koji je trenutno neraspoređen. Baš kao i njegove kolege smijenjene na istom talasu dubinskih promjena o čijoj ćemo svrsishodnosti tek biti u prilici da sudimo.

Ne čudi što se Lazović našao na vrhu liste nepodobnih policijskih funkcionera na čijoj smjeni je insistirao dobar dio vladajuće većine u parlamentu ali i brojni predstavnici civilnog društva koji su se bavili radom javnih i tajnih službi bezbjednosti. Baš kao što su na njegovoj profesionalnosti, privrženosti pravdi i patriotizmu insistirali svi oni koji javno tuguju za bivšim vlastima. Plus Milivoje Katnić, glavni SDT i Lazovićev prijatelj od studentskih dana.

Zato je teško zaključiti da li bivšem pomoćniku direktora UP-a i nekadašnjem funkcioneru ANB-a (i prethodne DB) više šteti, odnosno pomaže, to što nakon njegove smjene javno likuju osobe bliske tzv. bezbjednosno interesantnim osobama iz kriminalnog miljea, ili što za njim javno tuguju patriote iz okruženja DPS-a.

Tek, portal standard.co.me objavljuje kako su smjenu Lazovića „na društvenim mrežama pozdravili i bliski prijatelji članova budvanske organizovane kriminalne grupe (OKG) Marka Ljubiše Kana“. To ilustruju  skrinšotom sa navodnog profila (anonimne) djevojke kontroverznog Budvanina na kome je vijest o Lazovićevoj smjeni propraćena ciničnim pozdravom i uvredljivom porukom. Standard taj postupak stavlja u kontekst nedavnog hapšenja Lazara Ilića (23) iz Kraljeva, koga je CG policija privela u Budvi pod optužbom da je planirao Kanovu likvidaciju. To bi, po njima, trebalo da posvjedoči o nezahvalnosti budvanske OKG.

Za razumijevanje odnosa Lazovića i ovdašnjih (međunarodnih) kriminalnih grupa možda su relevantniji neki drugi događaji. Recimo, aktuelno suđenje Nikšićaninu Ranku Radulovića koji je optužen za stvaranje kriminalne grupe koja je, u saradnji sa škaljarskim klanom iz Kotora, planirala niz ubistava. Na listi za likvidaciju nalazio se i Lazović (skupa sa prijateljima Milivojem Katnićem i Duškom Golubovićem, bliskim saradnikom iz vremena rada u ANB-u i UP-u). Ostalo je nejasno zbog čega je Lazović, u to vrijeme neraspoređeni službenik ANB-a, zasmetao jednom od kotorskih klanova. Jednako, nikada nije objašnjeno njegovo prisustvo na svadbi Rožajca Safeta Kalića, osuđivanog narkodilera sa međunarodnom reputacijom.

Zoran RADULOVIĆ
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Danas se bar ima šta popravljati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gore je sretna država jer je, bez nasilja, uspjela da od kriminalne vlasti otrgne državu koja je i sama bila kriminalac

 

Sadašnja društveno-politička situacija u Crnoj Gori daleko je povoljnija nego što je bila prije godinu dana, kaže u razgovoru za Monitor Blagoje Grahovac.

MONITOR:  Mnogi se neće složiti sa Vašom ocjenom?

GRAHOVAC:  Naravno da neće, jer većina građana ili nije htjela, ili nije bila u stanju da vidi stvarno stanje u kojem se Crna Gora nalazila. Godinama  upozoravam da je u našoj zemlji dio građana obuzet srpskim klerofašizmom, u čijoj osnovi je srpski nacionalizam, dok je nemali broj građana obuzet crnogorskim neofašizmom, u čijoj osnovi su korupcija i kriminal. DF je pretežno politički subjekat onog prvog, dok je DPS politički subjekat onog drugog. Prvi ima uobličenu institucionalnu formu, onaj drugi je kapilaran, pa ga je  teže i prepoznati i rješavati.

MONITOR: Kakav je njihov međusobni odnos?

GRAHOVAC: Oni su nemilosrdni u međusobnom optuživanju. Ono što jedni o drugima govore ili je potpuno ili je približno tačno. Čak su i istorijske činjenice – one u kojima jedni negiraju Crnu Goru da bi veličali Srbiju, dok drugi veličaju Crnu Goru a za mnogo šta okrivljuju Srbiju – takođe tačne, ali su izvučene iz istorijskog konteksta, te i jedni, i drugi ističu što njima odgovara. To što rade olakšano im je zbog viška međusobne crnogorsko-srpske sličnosti! Srpsko-crnogorske svađe zbog istorije su ušle u relikvijsku mitomaniju. Država Srbija i država Crna Gora, te Srbi i Crnogorci su kako istorijska konstanta, tako su i današnja realnost. Ko to ne shvata, taj je nacionalna i regionalna štetočina.

Na ,,eks-JU” prostoru, politika je postala biznis, pa ne treba da čudi nemilosrdna borba između DF-a i DPS-a, iako su oni krajem 20. vijeka ponikli u istom nacionalističkom inkubatoru. Časnih i moralnih a zavedenih pojedinaca ima i u jednoj, i u drugoj grupaciji, dok kod većine preovlađuje malograđanska sitnosopstvenička psihologija.

MONITOR:  Kako ocjenjujete rad Vlade u njenih prvih stotinu dana?

GRAHOVAC:  U pravu su i oni koji rad Vlade ocjenjuju veoma uspješnim, i oni koji smatraju da je ona neuspješna. Evo kako – Vlada  je u prvih  sto dana građanima Crne Gore učinila bjelodanim da je trodecenijska vlast DPS-a državu  pretvorila u državu-kriminalca. U tom periodu vlasnici privatne države  nisu krali, nego brutalno pljačkali. Biblijske su razmjere  njihovog nepočinstva.

To bi trebalo biti dovoljan argument  da građani nikada više svoju državu ne prepuste u ruke DPS-a, iako bi bilo dobro da se iz te partije sačuva onaj dio zdravog tkiva. A ima ga!

Nova vlast je nastavila mnogo grdnog što je radila i prethodna. Pomenimo samo partijsko zapošljavanje. Time se umnogome  relativizira odgovornost DPS-a i SD-a koji su radili to isto. Time je vulgarizovan  pojam ekspertske vlade, koja to u suštini i nije.

Zbog svega toga ne treba očajavati. Desiće se veoma brzo još dvije – tri promjene vlasti i tek onda ćemo moći reći da je Crna Gora na stabilnom putu građenja pravne države.

MONITOR:  Kako se promjena vlasti u Crnoj Gori odrazila na njen međunarodni položaj?

GRAHOVAC:  Sa olakšanjem je primljena činjenica da je u Crnoj Gori došlo do mirne smjene višedecenijske korumpirane vlasti. Ne treba, ipak, zanemariti da vrh DPS-a u značajnim institucijama međunarodne zajednice ima čitave čete lobista i  korumpiranih birokrata, a da se aktuelna vlast po mnogim pitanjima ponaša kao slon u staklenoj radnji.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo