Povežite se sa nama

Izdvojeno

EPILOG POŽARA U ROŽAJAMA: Matematika neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Šteta se, izvjesno, mjeri milionima, a u ovom trenutku, kako je Monitoru saopšteno u Osnovnom državnom tužilaštvu, istražuje se samo jedan slučaj. Protiv NN učinioca

 

Ni poslije više od mjesec i po od velikih požara koji su se dogodili na teritoriji opštine Rožaje, niko nije odgovarao ni krivično ni moralno. Šteta se, sasvim izvjesno,  mjeri milionima eura.

U ovom trenutku, kako je Monitoru saopšteno u Osnovnom državnom tužilaštvu, istražuje se samo jedan slučaj.,,U ODT u Rožajama formiran je predmet zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti učinjenog na štetu Osnovne škole u Dacićima, protiv NN učinioca. Predmet se nalazi u fazi izviđaja”, kazao je osnovni državni tužilac i portparol rožajskog ODT Armin Selmanović.

Sa više adresa  stižu poruke da je za požare kriv ljudski faktor. Sada se stiče  utisak kako se sve radi kako bi se  šteta  minimizirala.

Iz izjave direktora Uprave za šume Nusreta Kalača moglo bi se zaključiti i da bi na kraju mogao odgovarati samo koji lugar. O svojoj  odgovornosti, kao prvog čovjeka Uprave, od Kalača ni riječi.

,,Šteta nije milionska, već milion i dvjesta šezdeset hiljada eura. To su procjene naših stučnjaka, i nema razloga da im ne vjerujem. Najviše je stradalo zaštitne šume, a to nije ekonomska šuma. Vidio sam neke drugačije projekcije, a ta matematika nije dobra”, izjavio je Kalač.

Prema njegovim riječima, institucija na čijem je čelu nije ta koja treba da istražuje i utvđuje nečiju odgovornost.

,,To je posao za druge službe. I ja mislim da je ljudski faktor važan, i mislim da će se ispitivati gdje su bili neki lugari u čijim rejonima su se dogodili požari. Požari su se dogodili preko dana, u radno vrijeme”, rekao je Kalač.

Na sajtu Urave za šume Crne Gore odavno stoji apel – ,,budi odgovoran, spriječi požar”.

U tom apelu, uz poziv za prijavljivanje, objašnjava se da je ,,95 odsto šumskih požara izazvano namjerno, iz nehata ili neznanja”.

Ono što je najbitnije, navedeno je da je ,,za lica koja svojim nesavjesnim radnjama izazovu pojavu i širenje požara većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom, propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do dvanaest godina”.

Štete od požara koje su se dogodile polovinom maja na privatnim posjedima i na šumama na trećini teritorije opštine Rožaje, više su nego ,,većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom”.

Procjenu od miliona i 260 hiljada eura štete, Kalač je iznio tek poslije mjesec i po dana, i to u jednom televizijskom intervjuu.

Izvor iz Uprave za šume Monitoru je rekao da je u Rožajama došlo do oštre konfrotacije dvije grupacije šumarskih radnika u vezi sa utvrđivanjem odgovornosti za požare. Zbog toga su  duži period tamo na terenu boravili svi inženjeri sa sjevera.

Da je šteta mnogo veća od one koju navodi direktor Uprave za šume, tvrdi jedan od iskusnih šumarskih inženjera. On objašnjava da do grube procjene finansijske štete nije teško doći. Prema njegovim riječima od zasada na jednom hektaru obično bude minimalno četiristo  kubika drveta.

,,Pošto je ovdje u pitanju sve čamovina, mogla bi se, kao cijena kubika na panju, uzeti trideset eura. Četiristo kubika se pomnoži sa brojem hektara šume koja je uništena, a zatim pomnoži sa trideset eura”, kaže taj inženjer.

Preliminarni rezultati Uprave za šume govore da je u požarima ukupno opožareno 160,37 hektara šume.

Kada se radi o privatnim šumama, opožareno je 21,50 hektara. Ostale šume imaju tri potkategorije. To su takozvane privredne šume i njih je izgorjelo  29,21 hektar. Zatim takozvane šumske kulture od 6 do 10 godina starosti kojih je u požarima stradalo 12 hektara. Najviše je stradala kategorija šuma koje se označavaju kao zaštićene, odnosno čija je primarna uloga ekološka zaštita, i njih je opožareno 119,16 hektara.

Naš sagovornik napominje da je cijena kubika u svim tim šumama ista, što bi značilo da se u požarima stradalo 64 hiljade 148 kubika šume.

,,Kada se ta brojka pomnoži sa trideset eura, dolazimo do štete od blizu dva miliona, ili preciznije, 1.924.440 eura. Najmanje”, kaže taj inženjer.

Jedan od privatnih preduzetnika iz Berana, koji već godinama ne radi jer nema koncesije i ne može doći do sirovine, kaže da je za njih cijena kubika čamovine na panju, preko posrednika, od pedeset do sedamdeset eura.

To bi, kako napominje, značilo da bi broj izgorjelih kubika šume trebalo množiti sa sedamdeset eura, i u tom slučaju bi se došlo do štete u iznosu od blizu četiri i po miliona, ili precizno 4.490.360 eura.

,,Postoji još jedna računica, a to je ona da cijena posječene šume, takozvane oblovine, u izvozu iznosi stotinu eura, pa i više. Kada računamo na taj način, šteta koja je nastala zbog požara na području opštine Rožaje, iznosi šest i po miliona, ili 6.414.800. U ovoj  računici smo uzeli u obzir  minimalni broj kubika drveteta po hektaru, kao i minimalne cijene”, kaže taj preduzetnik.

Sagovornici Monitora se slažu da se šteta koja je nastala kada se radi o šumama ne može sagledavati samo u materijalnom smislu.

,,Šteta se ogleda i u ekološkom smislu, odnosno u smislu smanjenog emitovanja kiseonika, a potom i u turističkom pogledu”, kažu.

Oni navode da se šteta ogleda i u izostanku prirasta šume na prostoru zahvaćenom požarima, na kojem je, prema računicama, godišnji prirodni prirast nove šume iznosio oko miliona eura. Tog  prirasta više nema.

Kada je riječ o privatnoj imovini, Monitoru  je rečeno da je Opštinska komisija završila procjenu štete, i da ona prelazi trista hiljada eura.

Za samo dva-tri dana polovinom maja na teritoriji opštine Rožaje bilo je aktivno čak šezdeset požara na osamanaest lokaliteta.

Izgorjele su dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom Lazu i Nurkovićima, brenta jednog privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

Najteža situacija je bila u selima Daciće, Kaludjerski Laz, Ćosovica, Balotiće, Crnča, Bogaje i Seošnica u kojima su gorjeli objekti. Požar je izbio na objektu škole u Dacićima.

Koordinacioni tim za bespravne aktivnosti u šumarstvu ocijenio je da su najaktivni požari su bili  na lokalitetu šumske gazdinske jedinice Crnja Ibarac gdje su zahvatili ukupno 13 odeljenja, na lokalitu Kaluđerski Laz, potom na lokalitetu sela Bogaje,  Lovničkih šuma,  Županice i Crnče.

Prema preliminarnim procjenama, najviše je stradala gazdinska jedinica Crnja Ibarac, gdje je izgorjelo 136,94 hektara šuma. Tamo se dogodila katastrofa u svakom pogledu.

Predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović (BS), koji je po funkciji i predsjednik Opštinskog tima za elementarne nepogode, ranije je apelovao na nadležne isntitucije da se utvrdi činjenično stanje i odrede precizni uzroci požara i naglasio da Opština Rožaje stoji u potpunosti na raspolaganju svim državnim institucijama.

,,Ja sam ubijeđen da je u najvećem broju slučajeva u pitanju ljudski faktor”, rekao je Husović.

Iz rožajske policije je ranije nezvanično rečeno da se istraga još vodi, ali da se već može reći da su elementarna nepogoda i ljudska nepažnja glavni uzrok izbijanja požara.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu takođe je nedvosmisleno saopštio da je za požare kriv ljudski faktor i da će nadležni organi intenzivno  raditi na rasvjetljavanju okolnosti i počinilaca.

Do sada je utvrđeno da je na tri lokacije, usljed vremenskih okolnosti, uzrok požara struja, odnosno elektrovodovi. Na dvije lokacije požari su krenuli iz zapaljenih kontejnera, dok se za školu u Dacićima utvrđeno da je požar podmetnut.

Štete od požara koji su se dogodili u Rožajama su, nesporno,  ogromne. Nikakvo umanjivanje ne može smanjiti odgovornost  Uprave za šume. Čelnim ljudima Uprave i patiji kojoj pripadaju gest  ostavke,  makar iz moralnih razloga,  očito,  nije na pameti.

                                                                                                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: A kad tamo – još jedan parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina ministara rekonstruisane vlade izglasana je glasovima 53 poslanika. Ne tako davno, kada je bio mandatar, Spajić se mučio da dobaci do podrške od 41. Ministri iz PES-a i partija manjinskih naroda, imaju dovoljno ruku da usmjeravaju osnovni tok Vlade. Za sve što bude odstupalo od koncepta evropske i građanske Crne Gore, oni će biti najdogovorniji. ZBCG može biti samo izgovor

 

Nekoliko mjeseci ranije u odnosu na krajnji rok definisan Sporazumom koji su nakon izbora potpisali predstavnici parlamentarne većine, rekonstruisana je 44. crnogorska vlada.  Za lidere Koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koji su joj se javno nadali još od januara, možda se desila i sa malim zakašnjenjem. Kako god, rekonstrukcija je donijela čudesne kombinatorike, mnogo bijesa i kritika sa raznih strana.

U rekonstruisanoj Vladi, predstavnici ZBCG Milana Kneževića i Andrije Mandića, dobili su svojih dogovorenih pet mjesta – dva potpredsjednička i tri ministarska. Ranije je bilo dogovoreno da će ZBCG pripasti četiri ministarska mjesta (saobraćaj, prosvjeta, turizam i prostorno planiranje) i pozicija potpredsjednika.  Ali u suštini to je to.

Budimir Aleksić je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, a Milun Zogović, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalini razvoj. Ministri/ke iz redova ZBCG su: Slaven Radunović, (prostorno planiranje, urbanizam i državna imovina), Simonida Kordić (turizam) i Maja Vukićević (saobraćaj).

Istovremeno u Vladu je ušlo pet predstavnika Bošnjačke stranke (BS), koja dobila jedno više mjesto od ZBCG – jednog potpredsjednika i pet ministara. Lider BS Ervin Ibrahimović pokriva dvije pozicijepotpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova. Admir Šahmanović je novi ministar rudarstva, nafte i gasa, Mirsad Azemović – ministar dijaspore, Damir Gutić – ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ernad Suljević – ministar regionalno investicionog razvoja i saradnje sa NVO.

PES Milojka Spajića je u rekonstruisanoj Vladi zadržao 11 mjesta –  premijera i deset ministara. Toliko ih je imao i prije rekonstrukcije.  U Vladi su ostala i dva ministra SNP (Vladimir Jokić kao ministar poljoprivrede  i Dragoslav Šćekić kao ministar sporta i mladih) , tri ministra albanskih stranaka ( Fatmir Đeka iz DP kao ministar ljudskih i manjinskih prava, Maraš Dukaj iz Albanske alternative kao ministar javne uprave i Nik Đeljošaj, lider Aalbanske alternative koji kao i do sada pokriva dvije pozicije – potrpedsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja).

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST U ODBRANI NACRTA FISKALNE STRATEGIJE: 600 = 700. I tačka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi koji budu primali minimalac od 600 eura biće prevareni. Uzalud ih sada iz PES-a, plaćenim oglasima na portalima, uvjeravaju, parafraziramo, da će ljutnja što će primati 100 eura manje nego što im je obećano biti samo njihov subjektivni osjećaj. Pošto će prosječni minimalac biti 700

 

 

Rasprava o vladinom Nacrtu fiskalne strategije za period 2024.-2027. dobija na dinamici.

„Naš ekonomski program zasniva se na unapređenju poslovnog ambijenta kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad sa jedne i povećanje neto zarada zaposlenih sa druge strane“, pohvalio se premijer Milojko Spajić na predstavljajnju Nacrta koji se pretvorio u prezentaciju davno obećane, a konačno dostupne verzije programa Evropa sad 2.

To što je ponuđeno, u najvećoj mjeri, ne korespondira sa predizbornim obećanjima Pokreta Evropa sad. „Smanjenjem troškova na zarade, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim poreskim opterećenjem na rad u Evropi, čime stvaramo ambijent za kredibilne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i zadovoljnog i motivisanijeg zaposlenog sa druge strane“, kaže Spajić. Čitaoci znaju da je to što premijer opisuje kao „smanjenje troška na zarade“, zapravo smanjenje bruto plate za nekih 10,5 odsto. Za toliko će, ukoliko Vladina fiskalna strategija u ovom obliku dobije neophodnu podršku Skupštine,  biti smanjena izdvajanja za penziono-invalidsko osiguranje koja se više neće uplaćivati Fondu PIO.

Sa raznih strana, različito se gleda na dilemu da li je to dobra ili loša vijest. Baš kao što se različito ocjenjuje i evidentni raskorak između obećanog pred izbore i najavljenog prošle nedjelje. Uglavnom, na štetu onih koji su povjerovali bilbordima PES-a. Sada je sa sajta te partije uklonjen kalkulator sa isprogramirane dvije računske operacije. Da svaku neto platu manju od 562 eura prebaci u 700. Pod stavkom buduća neto zarada. A da sve iznad toga uveća za 24,5 odsto.

Premijer Spajić sada tvrdi kako nikada nijesu obećali toliku povišicu.

“Gledali smo građane u oči i obećali povećanje prosječne plate na 1.000 eura, minimalne plate na 700 eura, a minimalne penzije na 450 eura i punu zaposlenost u roku od 12 mjeseci! Tražili smo njihovo povjerenje, i na osnovu obećanog smo ga dobili“, reagovao je  bivši funkcioner PES-a, a od ove nedjelje i bivši ministar pravde Andrej Milović. „Umjesto obećanog, građani dobijaju farsu. Dobijaju prevaru. I dobijaju vrijeđanje inteligencije nekakvim izmišljenim pojmovima poput prosječnog minimalca.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEVO OKRETANJE ZAPADU: Litijum Evropi za opstanak autokratije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Geostrateški položaj i prirodna bogatstva Srbije su svakako nešto što Srbija ima ponuditi Zapadu uz postepeni ali vidni otklon od Putinove Rusije. Zauzvrat, birokrate u Briselu i Vašingtonu će naći načina da podrže i nagrade režim u Beogradu. Neće to biti ni prvi ni posljednji put. Primjera ima na pretek

 

 

U Beogradu je prošlog petka potpisan Memorandum o razumevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Dokument je potpisan nakon sastanka njemačkog kancelara Olafa Šolca i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Potpise na dokument Palati Srbija stavili su i ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović i potpredsjednik Evropske komisije (EK) i evropski komesar za međuinstitucionalne odnose i strateško predviđanje Maroš Šefčovič. Pored toga je u Beogradu istog dana održan i Samit o kritičnim sirovinama u kome su učestvovali i predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), njemačke razvojne banke KFW, Italijanske razvojne banke, Mercedes-Benca i ministri u Vladi Srbije. Potpisivanju Memoranduma su prisustvovali i ambasadori Italije, Njemačke i SAD-a.

Zapadnoevropski mediji su ceremoniju u Beogradu označili kao demonstraciju geopolitičkog prestrojavanja Srbije koja će prodavati svoj litijum Evropi, u vremenu kada joj se udvaraju i Rusija, Kina i naftom bogate države Persijskog zaliva. Predsjednik Vučić je dan ranije potvrdio da su kineski proizvođači automobila pokazali aspiracije za srpski litijum, ali je naglasio da je Kinezima rečeno „da o tome razgovaramo sa Evropljanima, mi smo lojalni Evropi… i želimo da ojačamo našu vezu sa EU”.

Potpisivanje Memoranduma sa EU uslijedilo je nakon nedavne odluke Vlade od 16. jula da ponovo odobri kontroverzni litijumski projekat angloaustralijske kompanije Rio Tinto u dolini Jadar, blizu Loznice u zapadnoj Srbiji. Vladinoj Uredbi o sprovođenju Uredbe o utvrđivanju prostornog plana područja … minerala jadarita Jadar je prethodila odluka Ustavnog suda od 11. jula kojom je proglašena neustavnom ranije vladina odluka iz januaru 2022. godine. Tada je oduzeta licenca Rio Tintu za projekat vrijedan 2,4 milijarde dolara. Projekat je morao biti zaustavljen zbog masovnih protesta 2021. godine, zbog straha od ekološke katastrofe i najavljenog iseljavanja preko 20 hiljada stanovnika.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo