Povežite se sa nama

Izdvojeno

EPILOG POŽARA U ROŽAJAMA: Matematika neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Šteta se, izvjesno, mjeri milionima, a u ovom trenutku, kako je Monitoru saopšteno u Osnovnom državnom tužilaštvu, istražuje se samo jedan slučaj. Protiv NN učinioca

 

Ni poslije više od mjesec i po od velikih požara koji su se dogodili na teritoriji opštine Rožaje, niko nije odgovarao ni krivično ni moralno. Šteta se, sasvim izvjesno,  mjeri milionima eura.

U ovom trenutku, kako je Monitoru saopšteno u Osnovnom državnom tužilaštvu, istražuje se samo jedan slučaj.,,U ODT u Rožajama formiran je predmet zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti učinjenog na štetu Osnovne škole u Dacićima, protiv NN učinioca. Predmet se nalazi u fazi izviđaja”, kazao je osnovni državni tužilac i portparol rožajskog ODT Armin Selmanović.

Sa više adresa  stižu poruke da je za požare kriv ljudski faktor. Sada se stiče  utisak kako se sve radi kako bi se  šteta  minimizirala.

Iz izjave direktora Uprave za šume Nusreta Kalača moglo bi se zaključiti i da bi na kraju mogao odgovarati samo koji lugar. O svojoj  odgovornosti, kao prvog čovjeka Uprave, od Kalača ni riječi.

,,Šteta nije milionska, već milion i dvjesta šezdeset hiljada eura. To su procjene naših stučnjaka, i nema razloga da im ne vjerujem. Najviše je stradalo zaštitne šume, a to nije ekonomska šuma. Vidio sam neke drugačije projekcije, a ta matematika nije dobra”, izjavio je Kalač.

Prema njegovim riječima, institucija na čijem je čelu nije ta koja treba da istražuje i utvđuje nečiju odgovornost.

,,To je posao za druge službe. I ja mislim da je ljudski faktor važan, i mislim da će se ispitivati gdje su bili neki lugari u čijim rejonima su se dogodili požari. Požari su se dogodili preko dana, u radno vrijeme”, rekao je Kalač.

Na sajtu Urave za šume Crne Gore odavno stoji apel – ,,budi odgovoran, spriječi požar”.

U tom apelu, uz poziv za prijavljivanje, objašnjava se da je ,,95 odsto šumskih požara izazvano namjerno, iz nehata ili neznanja”.

Ono što je najbitnije, navedeno je da je ,,za lica koja svojim nesavjesnim radnjama izazovu pojavu i širenje požara većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom, propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do dvanaest godina”.

Štete od požara koje su se dogodile polovinom maja na privatnim posjedima i na šumama na trećini teritorije opštine Rožaje, više su nego ,,većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom”.

Procjenu od miliona i 260 hiljada eura štete, Kalač je iznio tek poslije mjesec i po dana, i to u jednom televizijskom intervjuu.

Izvor iz Uprave za šume Monitoru je rekao da je u Rožajama došlo do oštre konfrotacije dvije grupacije šumarskih radnika u vezi sa utvrđivanjem odgovornosti za požare. Zbog toga su  duži period tamo na terenu boravili svi inženjeri sa sjevera.

Da je šteta mnogo veća od one koju navodi direktor Uprave za šume, tvrdi jedan od iskusnih šumarskih inženjera. On objašnjava da do grube procjene finansijske štete nije teško doći. Prema njegovim riječima od zasada na jednom hektaru obično bude minimalno četiristo  kubika drveta.

,,Pošto je ovdje u pitanju sve čamovina, mogla bi se, kao cijena kubika na panju, uzeti trideset eura. Četiristo kubika se pomnoži sa brojem hektara šume koja je uništena, a zatim pomnoži sa trideset eura”, kaže taj inženjer.

Preliminarni rezultati Uprave za šume govore da je u požarima ukupno opožareno 160,37 hektara šume.

Kada se radi o privatnim šumama, opožareno je 21,50 hektara. Ostale šume imaju tri potkategorije. To su takozvane privredne šume i njih je izgorjelo  29,21 hektar. Zatim takozvane šumske kulture od 6 do 10 godina starosti kojih je u požarima stradalo 12 hektara. Najviše je stradala kategorija šuma koje se označavaju kao zaštićene, odnosno čija je primarna uloga ekološka zaštita, i njih je opožareno 119,16 hektara.

Naš sagovornik napominje da je cijena kubika u svim tim šumama ista, što bi značilo da se u požarima stradalo 64 hiljade 148 kubika šume.

,,Kada se ta brojka pomnoži sa trideset eura, dolazimo do štete od blizu dva miliona, ili preciznije, 1.924.440 eura. Najmanje”, kaže taj inženjer.

Jedan od privatnih preduzetnika iz Berana, koji već godinama ne radi jer nema koncesije i ne može doći do sirovine, kaže da je za njih cijena kubika čamovine na panju, preko posrednika, od pedeset do sedamdeset eura.

To bi, kako napominje, značilo da bi broj izgorjelih kubika šume trebalo množiti sa sedamdeset eura, i u tom slučaju bi se došlo do štete u iznosu od blizu četiri i po miliona, ili precizno 4.490.360 eura.

,,Postoji još jedna računica, a to je ona da cijena posječene šume, takozvane oblovine, u izvozu iznosi stotinu eura, pa i više. Kada računamo na taj način, šteta koja je nastala zbog požara na području opštine Rožaje, iznosi šest i po miliona, ili 6.414.800. U ovoj  računici smo uzeli u obzir  minimalni broj kubika drveteta po hektaru, kao i minimalne cijene”, kaže taj preduzetnik.

Sagovornici Monitora se slažu da se šteta koja je nastala kada se radi o šumama ne može sagledavati samo u materijalnom smislu.

,,Šteta se ogleda i u ekološkom smislu, odnosno u smislu smanjenog emitovanja kiseonika, a potom i u turističkom pogledu”, kažu.

Oni navode da se šteta ogleda i u izostanku prirasta šume na prostoru zahvaćenom požarima, na kojem je, prema računicama, godišnji prirodni prirast nove šume iznosio oko miliona eura. Tog  prirasta više nema.

Kada je riječ o privatnoj imovini, Monitoru  je rečeno da je Opštinska komisija završila procjenu štete, i da ona prelazi trista hiljada eura.

Za samo dva-tri dana polovinom maja na teritoriji opštine Rožaje bilo je aktivno čak šezdeset požara na osamanaest lokaliteta.

Izgorjele su dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom Lazu i Nurkovićima, brenta jednog privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

Najteža situacija je bila u selima Daciće, Kaludjerski Laz, Ćosovica, Balotiće, Crnča, Bogaje i Seošnica u kojima su gorjeli objekti. Požar je izbio na objektu škole u Dacićima.

Koordinacioni tim za bespravne aktivnosti u šumarstvu ocijenio je da su najaktivni požari su bili  na lokalitetu šumske gazdinske jedinice Crnja Ibarac gdje su zahvatili ukupno 13 odeljenja, na lokalitu Kaluđerski Laz, potom na lokalitetu sela Bogaje,  Lovničkih šuma,  Županice i Crnče.

Prema preliminarnim procjenama, najviše je stradala gazdinska jedinica Crnja Ibarac, gdje je izgorjelo 136,94 hektara šuma. Tamo se dogodila katastrofa u svakom pogledu.

Predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović (BS), koji je po funkciji i predsjednik Opštinskog tima za elementarne nepogode, ranije je apelovao na nadležne isntitucije da se utvrdi činjenično stanje i odrede precizni uzroci požara i naglasio da Opština Rožaje stoji u potpunosti na raspolaganju svim državnim institucijama.

,,Ja sam ubijeđen da je u najvećem broju slučajeva u pitanju ljudski faktor”, rekao je Husović.

Iz rožajske policije je ranije nezvanično rečeno da se istraga još vodi, ali da se već može reći da su elementarna nepogoda i ljudska nepažnja glavni uzrok izbijanja požara.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu takođe je nedvosmisleno saopštio da je za požare kriv ljudski faktor i da će nadležni organi intenzivno  raditi na rasvjetljavanju okolnosti i počinilaca.

Do sada je utvrđeno da je na tri lokacije, usljed vremenskih okolnosti, uzrok požara struja, odnosno elektrovodovi. Na dvije lokacije požari su krenuli iz zapaljenih kontejnera, dok se za školu u Dacićima utvrđeno da je požar podmetnut.

Štete od požara koji su se dogodili u Rožajama su, nesporno,  ogromne. Nikakvo umanjivanje ne može smanjiti odgovornost  Uprave za šume. Čelnim ljudima Uprave i patiji kojoj pripadaju gest  ostavke,  makar iz moralnih razloga,  očito,  nije na pameti.

                                                                                                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

TU DRAŽINI NASLJEDNJICI, TU MILO PRVI GERILAC CRNE GORE: Tuguj, bronzana stražo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sjednica parlamenta u četvrtak nije nastavljane do zaključenja Monitora. Glasanje čekaju budžet, rezolicija o Srebrenici, ministar pravde. Iz DF-a stiže obavještenje da oni neće glasati ni za jedan novi prijedlog koji stigne od Vlade Zdravka Krivokapića. Poslanici DPS obukli su odijela i čekaju glasanje. Početak razrješenja ili novi zaplet

 

Skupštinska rasprava o zahtjevu predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića da ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić bude razriješen dužnosti, nakon što je odbio da podnese ostavku, zbog negiranja genocida u Srebrenici i relativizovanja presuda međunarodnih sudova koji su taj genocid presudili i osudili, postala je dramatičnija nego što se moglo pretpostaviti.

To da  Vlada nema podršku dobrog dijela  većine u parlamentu znali smo od ranije. Kao što nikakvu novost nije predstavljala ni premijerova namjera da se, koliko god je to moguće, distancira od predstavnika naroda iz poslaničkih klubova DF-a, PzP-a i, sve više, SNP-a. Ali dubina razdora je iznenadila čak i  upućene.

Premijer je  otišao iz Skupštine nakon što je poslanicima vladajuće većine i malobrojnim predstavnicima opozicije koji su se seirili, poručio kako je „ovdje prisutan nemoral i političko licemjerje“. Još je Krivokapić onima koji su ga predložili i izabrali za premijera zamjerio: „Pozivate na dijalog a čitavo vrijeme ucjenjujete… Ovdje se toliko laži čuje da se postavlja pitanje što je to politika“.

Oni su potom, pošto ih je premijer ostavio da sami vidaju rane, poručili da se, nakon „kafansko-prostačkog nastupa premijera, osjećaju loše zato što podržavaju čovjeka koji je nedorastao povjerenom poslu“ (citat Miodrag Lekić). Odnosno, da je „danas pravi momenat“ za razgovore unutar vladajuće koalicije o izboru novog premijera i Vlade pošto „ovaj premijer zaista ne zaslužuje da vodi Vladu” (Slaven Radunović).

Prethodno je i Milan Knežević definisao odnos DF-a prema Krivokapiću: ,,Ako budete sa DPS-om smijenili Leposavića niste premijer, a ako ga ne budete smijenili niste više premijer“. Iskustvo nas uči da obećanja, baš kao ni prijetnje, čelnika DF-a ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, ali je sve očiglednije da postojeća kohabitacija na relaciji zakonodavna – izvršna vlast ne može trajati još dugo, a da ozbiljno ne ugrozi osnovne interese građana. Makar bilo jasno da je postojeća Vlada, možda, najviše što aktuelna većina može da ponudi.

Knežević objašnjava: „Kriv sam ja zato što sam ga predložio za mandatara. Neka mi oproste glasači što sam im rekao da nećemo izdati ideološke principe. Sporazum trojice (Krivokapić-Bečić-Abazović, prim. Monitora) mogu da okače mačku o rep jer po njemu treba da pristanem da ne budem Srbin i priznam UCK tvorevinu Kosovo”. Pa dodaje kako DF „ne obavezuje Sporazum sklopljen bez znanja onih koji su podržali Krivokapića. U Sporazumu ne piše Srebrenica pa se premijer poziva na sporazum…“.

Dodatna objašnjenja ponudio je Jovan Vučurović, poslanik DF-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Ministra Leposavića napadaju oni koji godinama istrajavaju u mržnji i fašizmu prema srpskom narodu kaže on: ,,Tačka spajanja svih koji napadaju ministra je antisprstvo”. Pa precizira da su tu „DPS i sateliti, montenegrinski fanatici u medijima, tu je takođe i koncern Vijesti kao klasični antisrpski medij tu su i tzv. građanisti, a u stvari okoreli antisrbi“. Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode ne da ministra pravde koji se proljetos proslavio izjavom: „Ja sam spreman da priznam da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi“. Još je Leposavić, tada, obznanio da je sud u Hagu „izgubio svoj legitimitet“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

80 GODINA OD OPERACIJE BARBAROSA: Uloga Jugoslovena u špijunskim igrama između Hitlera i Staljina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavno objavljena knjiga njemačkog publiciste i novinara Mihaela Martensa o Ivu Andriću „U požaru svjetova“ otkriva malo poznate detalje o spektakularnom obavještajnom radu ambasade Kraljevine Jugoslavije u Berlinu uoči i nakon početka Drugog svjetskog rata

 

U 3 sata i 15 minuta  22. juna 1941, njemački radio vezisti su poslali kodni signal Dortmund za 3 miliona njemačkih vojnika nagomilanih uz granicu Sovjetskog Saveza u dužini od 2.900 km. Time je otpočeo Slučaj Barbarosa – kako se kodno zvala invazija na Sovjetski Savez. Dojučerašnji saveznici, koji su zajedno počeli Drugi svjetski rat napadom na Poljsku i raskomadali istočnu Evropu, od toga trena su smrtni protivnici. Sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin i njegova Crvena armija su zatečeni nespremni jer nisu očekivali rat prije nego Njemci dotuku Veliku Britaniju i time izbjegnu fatalni rat na dva fronta kao 1914. Crvena armija je bila daleko brojnija po ljudstvu i naoružanju od Njemačke i njenih saveznica. Međutim, njemačka avijacija je samo u prva tri dana rata zbrisala preko 3.900 sovjetskih borbenih aviona, od kojih je ogromna većina uništena na zemlji, uz gubitak od svega 78 svojih. Nakon šest dana rata, njemačke oklopne jedinice su već bile u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, pošto su munjevito razbile i uništile 5 sovjetskih armija.

Sva dotadašnja upozorenja Moskvi o predstojećem napadu Staljin je odbacivao kao provokacije Britanije i njenih saveznika kojima je, po njegovom ideološkom ubjeđenju, cilj bio da ga uvuku u rat za kapitalističke i imperijalističke ciljeve. Staljin je doprinio nespremnosti svog carstva za rat jer je u čistkama i montiranim suđenjima krajem 30-ih poubijao preko 30.000 visokih oficira zamijenivši ih partijski podobnim ali vojnički nesposobnim kadrom. Od pet maršala Sovjetskog Saveza samo su dva sačuvali glave na ramenima dok je samo jedan armijski general, od ukupno 16, preživio čistke. Od ukupno 57 komandanata korpusa, 50 su pogubljeni kao „narodni neprijatelji i kontrarevolucionari“ uz koje su likvidirana i 154 divizijska generala od ukupno 186.

Njemački vođa Adolf Hitler je 18. decembra 1940. godine izdao u najvećoj tajnosti Direktivu br. 21  kojom se naređuju pripreme i glavni pravci invazije. Međutim, nije se ni završila kalendarska 1940. godina a iz jugoslovenske ambasade u Berlinu je stigao u Beograd izvještaj da Njemačka priprema vojni pohod na Rusiju.

Ambasador u nacističkoj Njemačkoj je od aprila 1939. godine jugoslovenski pisac i kasniji nobelovac Ivo Andrić. Osoblje ambasade je malobrojno i čini ga svega 15 zaposlenih. Jedan od njih je i četrdesetdvogodišnji vojni ataše i pukovnik Vladimir Vauhnik koji je stigao u Berlin nekoliko mjeseci prije Iva Andrića. Vauhnik je bivši pitomac austro-ugarske vojne gimnazije u Mariboru. Tokom Prvog svjetskog rata je ranjen i povučen u pozadinu. Po osnivanju Jugoslavije završava generalštabnu školu u Beogradu i kasnije prestižnu višu vojnu školu u Francuskoj. Prije nego je poslat u diplomatsku službu u Njemačku, radi kao profesor na Vojnoj akademiji u Beogradu gdje predaje vojnu strategiju. Osim maternjeg slovenačkog govori još pet jezika, uključujući i njemački bez akcenta. Odmah po dolasku u Berlin Vauhnik je razvio živopisnu objavještajnu aktivnost koja će mu donijeti divljenje i samih Njemaca.

Krajem 1940. godine na prijemu kod Maršala Njemačkog Rajha i drugog čovjeka države Hermana Geringa uspio je od njega samog kroz ćaskanje dobiti podatak da će Njemačka do polovine proljeća 1941. godine imati 200 divizija na raspolaganju. S obzirom na to da je protiv Britanije dovoljno svega 40-ak divizija, Vauhnik je logički zaključio da je toliko povećanje Vermahta (njemačke armije) uvertira u rat protiv Rusije. Ubrzo njegove procjene potvrđuje slovački vojni ataše u Berlinu koji mu saopštava da im Njemci traže da „spreme dvije divizije za operacije na Istoku“.

Ubrzo će u Beograd početi da stižu vrlo precizni podaci o proizvodnji lovaca, bombardera, tenkova i druge moderne vojne opreme sa detaljnim tehničkim karakteristikama. Takođe Vauhnik šalje iscrpne izvještaje o njemačkim vojnim transportima prema granici sa Rusijom kao i operativne planove protiv Jugoslavije i Grčke. On poimenice navodi njemačke divizije sa matičnim brojevima koje su određene za glavni udar na Balkan i kasnije na Rusiju . Vauhnik je, nakon martovskog puča u Beogradu, 1. aprila 1941. godine, poslao kraljevskom generalštabu informaciju da slijedi njemački napad na Jugoslaviju 6. aprila.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo