Povežite se sa nama

OKO NAS

PROJEKTI NA LISTI ULAGANJA OD POSEBNOG ZNAČAJA ZA TURIZAM: Novi državljani ne žure

Objavljeno prije

na

Na nekim od gradilišta sedam projekta od posebnog značaja za turizam, na osnovu kojih se može dobiti ekonomsko državljanstvo, već je konstatovano neispunjavanje investicionih obaveza

 

Na nedavno ažuriranoj Listi razvojnih projekata u oblasti turizma, prema saglasnosti Vlade Crne Gore, nalazi se sedam projekata. Javni poziv za kvalifikovaje na tu listu otvoren je krajem februara prošle godine, u skladu sa  Odlukom o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore.

Do sada na status ulaganja od posebnog interesa  u oblasti turizma imaju izgradnja hotela Breza, Bjelasica 1450 i K16 u Kolašinu, Kraljičina plaža u  Miločeru, Durmitor Hotel and Villas na  Žabljaku  i Boka Place u  Tivtu.

Hoteli i mješoviti kompleksi koji su na Listi razvojnih pojekata  treba da imaju pet zvjezdica,  ako su  u primorskom regionu ili Podgorici ili najmanje četiri zvjezdice u sjevernom ili središnjem regionu. Uslov je i minimalna investicija od 15 miliona eura, ako su na primorju ili u glavnom gradu, odnosno, pet na sjeveru. U zavisnosti od regije u kojoj se grade, treba da garantuju otvranje 80, odnosno 25 radnih mjesta i da imaju od 60 do 35 smještajnih jedinica.

Donedavno je Vlada ocjenjivala da se ulaganja i investicione obaveze ispunjavaju predviđenom dinamikom. No, početkom juna stigle su prve diskretne kritike na račun jednog od investitora čiji bi radovi trebalo da su poodmakli.

Preduzeće CG Resort DOO Tivat, investitor hotela Breza Kolašin, najveći dio uloženih sredstava nije potrošilo za realizaciju investicionih obaveza,  piše u informaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT).

Nezavisni kontrolor je konstatovao da je investiror  od novembra prošle do maja ove godine u svrhu realizacije projekta uložio oko 932.000 eura. U  MORT-u preciziraju da je najveći dio tog novca, 830.000 eura, potrošeno za projektovanje i kupovinu zemljišta.

„Pomenute aktivnosti se ne mogu smatrati aktivnostima na realizaciji investicionih obaveza u izvještajnom periodu, jer su izvršene prije podnošenja prijave za kvalifikovanje projekata na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma. Plaćanje obaveza po tom osnovu ne može biti relevantno za izvještavnje o realizovanim investicionim aktivnostima u datom periodu“ – piše u izvještaju MORT-a.

Iz tog Ministarstva ističu da „u izvještajnom periodu nijesu obavljana plaćanja po osnovu izvođenja građevinskih radova. To je „i pored sezonskih i drugih ograničenja glavni zadatak investitora u prvom polugodišnjem periodu nakon uvrštavanja na Listu razvojnih projekata“.

Prema informaciji, preduzeće CG Resort DOO Tivat, kada je riječ o konkretnim investicionim aktivnostima na izgradnji budućeg hotela, je potrošilo svega 102.641 eura. Taj novac je uložen za naknade za komunalno opremanje, ugovore za posredovnje i parcelaciju katastarskih parcela.

Hotel Breza Vlada je u novembru prošle godine uvrstila na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma. Prema planovima investitora za izgradnju tog kolašinskog hotela sa pet zvjezdica biće potrošeno 19,5 miliona eura. Trebalo bi da ima 148 smještajnih jedinica, ukupnog kapaciteta od 308 ležaja. Investitor je obećao i otvaranje 120 radnih mjesta.

Vlada je u junu prošle godine dala saglasnost da vlasnici firme Kolašin Resort&Spa, koja treba da gradi kondo hotel u Kolašinu, mogu dobiti državljanstvo Crne Gore na osnovu te investicije.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač te  kompanije je of-šor firma Oriental Management INC iz Malezije. Predstavnici  vlasnika u bordu direktora i potencijalni novi crnogorski državljani su Rowshan Ara Chowdhury, Mohammed Abdul Alim Chowdhury i Salim Chowdhury Nirjhor. U obrazloženju Vladine odluke je navedeno da je planirana investicija u izgradnju hotelskog kompleksa sa četiri zvjezdice, predračunske vrijednosti investicije od 11,3 milna eura, da je namjera investitora da u okviru condo hotela otvori novih 66 radnih mjesta, te da je planirano da hotelski kompleks sadrži 93 smještajne jedinice ukupnog kapaciteta od 380 ležaja.

U martu je na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma od javnog značaja Vlada uvrstila i izgradnju kondo hotela Bjelasica 1450, kojeg započinje istoimena firma, sada u vlasništvu Zetagradnje biznismena Blagote Radovića.

Firmu je 21. oktobra prošle godine osnovala kompanija Ski Resort – Kolašin 1450, čiji je vlasnik, preko of-šor firmi Zoran Bećirović. On je u ovu novu firmu unio oko 10.000 kvadrata zemljišta na skijalištu. Krajem prošle godine firma je dokapitalizovana sa 4,98 miliona eura. Zetagradnja je firmu od Bećirovića kupila 20. januara ove godine. Budući hotel, kako je planirano, treba da ima četiri zvjezdice i 168 smještajnih jedinica. Vrijednost projekta je procijenjena na 17,8 miliona eura,  obezbijedio bi 96 radnih mjesta, a trebalo bi da bude otvoren do zimske sezone 2021. godine.

Mjesec kasnije i hotel K16 u istoj opštini, takođe sa četiri zvjezdice, dobio je status razvojnog projekta. Kapacitet tog objekta trebalo bi da bude 116 smještajnih jedinica, a predračunska vrijednost je blizu šest miliona eura. Namjera investitora je da u okviru hotela sa kondo modelom poslovanja otvori 58 novih radnih mjesta. Radovi su počeli u junu, a planirano je da traju 28 mjeseci.

Kamen temeljac za jedini žabljački hotel u izgradnji, koji je uvršten na Listu, u oktobru prošle godine položili su premijer Duško Marković i vlasnik kompanije Durmitor Hotel and Villas Petros Statis. Projekat podrazumijeva gradnju hotela, nalik nekadašnjem hotelu  Durmitor, ali sa pet zvezdica, kao i 12 vila uklopljenih u ambijent. Vrijednost projekta je 20 miliona eura, a planirano je otvaranje 80 do 120 radnih mjesta.

Statis je investitor i projekta Kraljičina plaža, koji je takođe zaslužio status „razvojnog projekta u oblasti turizma“.

Realizacija novog  projekta  u okviru hotelsko-turističkog kompleksa Porto Montenegro u Tivtu, planirana je za četvrti kvartal ove, a početak poslovanja se očekuje u drugom kvartalu 2023. godine. Novi hotel gradi PM 4.1,  kćerka firma preduzeća Adriatic Marinas. Planirana je izgradnja hotela po mješovitom modelu poslovanja kategorije pet zvjezdica, kapaciteta 240 smještajnih jedinica, predračunske vrijednosti oko 43,6 miliona eura.

Program na osnovu kojeg se kroz ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore može dobiti crnogorski pasoš oročen je na tri godine – do kraja 2021. godine i na do dvije hiljade investitora.

Za sada su, kako su više puta saopštavali iz Vladinih sekretarijata, imena aplikanata, „do završetka komplikovanih procedura zaštićena Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti“. Nakon završetka procedura, obećali su, javnost će saznati  imena novih crnogorskih državljana.

                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo