Povežite se sa nama

OKO NAS

PROJEKTI NA LISTI ULAGANJA OD POSEBNOG ZNAČAJA ZA TURIZAM: Novi državljani ne žure

Objavljeno prije

na

Na nekim od gradilišta sedam projekta od posebnog značaja za turizam, na osnovu kojih se može dobiti ekonomsko državljanstvo, već je konstatovano neispunjavanje investicionih obaveza

 

Na nedavno ažuriranoj Listi razvojnih projekata u oblasti turizma, prema saglasnosti Vlade Crne Gore, nalazi se sedam projekata. Javni poziv za kvalifikovaje na tu listu otvoren je krajem februara prošle godine, u skladu sa  Odlukom o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore.

Do sada na status ulaganja od posebnog interesa  u oblasti turizma imaju izgradnja hotela Breza, Bjelasica 1450 i K16 u Kolašinu, Kraljičina plaža u  Miločeru, Durmitor Hotel and Villas na  Žabljaku  i Boka Place u  Tivtu.

Hoteli i mješoviti kompleksi koji su na Listi razvojnih pojekata  treba da imaju pet zvjezdica,  ako su  u primorskom regionu ili Podgorici ili najmanje četiri zvjezdice u sjevernom ili središnjem regionu. Uslov je i minimalna investicija od 15 miliona eura, ako su na primorju ili u glavnom gradu, odnosno, pet na sjeveru. U zavisnosti od regije u kojoj se grade, treba da garantuju otvranje 80, odnosno 25 radnih mjesta i da imaju od 60 do 35 smještajnih jedinica.

Donedavno je Vlada ocjenjivala da se ulaganja i investicione obaveze ispunjavaju predviđenom dinamikom. No, početkom juna stigle su prve diskretne kritike na račun jednog od investitora čiji bi radovi trebalo da su poodmakli.

Preduzeće CG Resort DOO Tivat, investitor hotela Breza Kolašin, najveći dio uloženih sredstava nije potrošilo za realizaciju investicionih obaveza,  piše u informaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT).

Nezavisni kontrolor je konstatovao da je investiror  od novembra prošle do maja ove godine u svrhu realizacije projekta uložio oko 932.000 eura. U  MORT-u preciziraju da je najveći dio tog novca, 830.000 eura, potrošeno za projektovanje i kupovinu zemljišta.

„Pomenute aktivnosti se ne mogu smatrati aktivnostima na realizaciji investicionih obaveza u izvještajnom periodu, jer su izvršene prije podnošenja prijave za kvalifikovanje projekata na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma. Plaćanje obaveza po tom osnovu ne može biti relevantno za izvještavnje o realizovanim investicionim aktivnostima u datom periodu“ – piše u izvještaju MORT-a.

Iz tog Ministarstva ističu da „u izvještajnom periodu nijesu obavljana plaćanja po osnovu izvođenja građevinskih radova. To je „i pored sezonskih i drugih ograničenja glavni zadatak investitora u prvom polugodišnjem periodu nakon uvrštavanja na Listu razvojnih projekata“.

Prema informaciji, preduzeće CG Resort DOO Tivat, kada je riječ o konkretnim investicionim aktivnostima na izgradnji budućeg hotela, je potrošilo svega 102.641 eura. Taj novac je uložen za naknade za komunalno opremanje, ugovore za posredovnje i parcelaciju katastarskih parcela.

Hotel Breza Vlada je u novembru prošle godine uvrstila na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma. Prema planovima investitora za izgradnju tog kolašinskog hotela sa pet zvjezdica biće potrošeno 19,5 miliona eura. Trebalo bi da ima 148 smještajnih jedinica, ukupnog kapaciteta od 308 ležaja. Investitor je obećao i otvaranje 120 radnih mjesta.

Vlada je u junu prošle godine dala saglasnost da vlasnici firme Kolašin Resort&Spa, koja treba da gradi kondo hotel u Kolašinu, mogu dobiti državljanstvo Crne Gore na osnovu te investicije.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač te  kompanije je of-šor firma Oriental Management INC iz Malezije. Predstavnici  vlasnika u bordu direktora i potencijalni novi crnogorski državljani su Rowshan Ara Chowdhury, Mohammed Abdul Alim Chowdhury i Salim Chowdhury Nirjhor. U obrazloženju Vladine odluke je navedeno da je planirana investicija u izgradnju hotelskog kompleksa sa četiri zvjezdice, predračunske vrijednosti investicije od 11,3 milna eura, da je namjera investitora da u okviru condo hotela otvori novih 66 radnih mjesta, te da je planirano da hotelski kompleks sadrži 93 smještajne jedinice ukupnog kapaciteta od 380 ležaja.

U martu je na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma od javnog značaja Vlada uvrstila i izgradnju kondo hotela Bjelasica 1450, kojeg započinje istoimena firma, sada u vlasništvu Zetagradnje biznismena Blagote Radovića.

Firmu je 21. oktobra prošle godine osnovala kompanija Ski Resort – Kolašin 1450, čiji je vlasnik, preko of-šor firmi Zoran Bećirović. On je u ovu novu firmu unio oko 10.000 kvadrata zemljišta na skijalištu. Krajem prošle godine firma je dokapitalizovana sa 4,98 miliona eura. Zetagradnja je firmu od Bećirovića kupila 20. januara ove godine. Budući hotel, kako je planirano, treba da ima četiri zvjezdice i 168 smještajnih jedinica. Vrijednost projekta je procijenjena na 17,8 miliona eura,  obezbijedio bi 96 radnih mjesta, a trebalo bi da bude otvoren do zimske sezone 2021. godine.

Mjesec kasnije i hotel K16 u istoj opštini, takođe sa četiri zvjezdice, dobio je status razvojnog projekta. Kapacitet tog objekta trebalo bi da bude 116 smještajnih jedinica, a predračunska vrijednost je blizu šest miliona eura. Namjera investitora je da u okviru hotela sa kondo modelom poslovanja otvori 58 novih radnih mjesta. Radovi su počeli u junu, a planirano je da traju 28 mjeseci.

Kamen temeljac za jedini žabljački hotel u izgradnji, koji je uvršten na Listu, u oktobru prošle godine položili su premijer Duško Marković i vlasnik kompanije Durmitor Hotel and Villas Petros Statis. Projekat podrazumijeva gradnju hotela, nalik nekadašnjem hotelu  Durmitor, ali sa pet zvezdica, kao i 12 vila uklopljenih u ambijent. Vrijednost projekta je 20 miliona eura, a planirano je otvaranje 80 do 120 radnih mjesta.

Statis je investitor i projekta Kraljičina plaža, koji je takođe zaslužio status „razvojnog projekta u oblasti turizma“.

Realizacija novog  projekta  u okviru hotelsko-turističkog kompleksa Porto Montenegro u Tivtu, planirana je za četvrti kvartal ove, a početak poslovanja se očekuje u drugom kvartalu 2023. godine. Novi hotel gradi PM 4.1,  kćerka firma preduzeća Adriatic Marinas. Planirana je izgradnja hotela po mješovitom modelu poslovanja kategorije pet zvjezdica, kapaciteta 240 smještajnih jedinica, predračunske vrijednosti oko 43,6 miliona eura.

Program na osnovu kojeg se kroz ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore može dobiti crnogorski pasoš oročen je na tri godine – do kraja 2021. godine i na do dvije hiljade investitora.

Za sada su, kako su više puta saopštavali iz Vladinih sekretarijata, imena aplikanata, „do završetka komplikovanih procedura zaštićena Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti“. Nakon završetka procedura, obećali su, javnost će saznati  imena novih crnogorskih državljana.

                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SPORT: GASI LI SE ŽRK BUDUĆNOST: Da ne bude kao Đekna

Objavljeno prije

na

Objavio:

ŽRK Budućnost, najtrofejniji crnogorski sportski klub, od 1. jula je bez generalnog sponzora i prema najavama  boriće se za golu egzistenciju. U toj situaciji takmičarske ambicije niko ne pominje

 

 

Gasi li se najtrofejniji crnogorski sportski klub? Da li će nastupati i u kojem takmičenju? Hoće li Glavni grad, novcem građana, od propasti spašavati nekadašnjeg evropskog giganta? Hoće li se naći još neko da pomogne? Sve su ovo pitanja koja ovih dana pune stupce crnogorskih novina i portala, boreći se za čitanost rame uz rame sa EP u fudbalu.

Prvog jula, kad je istekao sponzorski ugovor sa ŽRK Budućnost, saopštenjem se oglasila kompanija Bemax: „ Bila je čast što smo u prethodne tri sezone bili generalni sponzor brenda kao što je ŽRK Budućnost. Uspjeli smo da riješimo nagomilane finansijske probleme, doprinesemo formiranju tima za narednu sezonu i klub ostavimo bez ijedne neizmirene obaveze iz prethodnih sezona, uključujući i nedavno završenu 2023/24“, napisali su tim povodom.

Uslijedila je rekacija iz kluba. Podgorički Dan je 7. jula objavio tekst sa naslovom Maja Bulatović: Klub se gasi. Ljubiteljima sporta ne treba objašnjavati da je u pitanju najtrofejniji crnogorski sportski klub, osvajač dvije titule prvaka Evrope, tri Kupa pobjednika kupova, jednog Kupa EHF, nebrojeno regionalnih i domaćih trofeja. Jedini šampion Crne Gore od njene nezavisnosti.

„Na današnji dan klub se gasi. Nažalost, nije ni prvi ni posljednji, ali to je sudbina koja nas je sačekala“,  kazala je legenda Budućnosti, jugoslovenskog i crnogorskog rukometa Maja Bulatović, koja je izvršni direktor kluba. Bulatovićka je dalje objasnila da je klub ostao bez glavnog sponzora, da je u pitanju goli opstanak, da se sad intenzivno radi na tome da se troškovi i eventuralni penali minimizuju. Sa najavljenim pojačanjima raskinuće se ugovori. Sve će igračice biti slobodne… Dodala je i da je dosadašnji generalni sponzor Bemaks pokrio troškove za prošlu sezonu, ali su ostale obaveze za šesti i sedmi mjesec – od stanarina, avio karata, igračica koje su trebalo da dođu. Za Monitor nije željela da bilo šta detaljnije objašnjava.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SEZONA SKUPLJANJA ŠUMSKIH PLODOVA: Gledanje u nebo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država bi morala da se organizovanije uključi i pomogne privatne preduzetnike u oblasti otkupa pečurke i drugih šumskih plodova. Najbolji način je, smatraju zainteresovani, razvijanje prerađivačkih i skladišnih kapaciteta

 

 

U narednih desetak dana moglo bi se znati kakva će biti sezona pečurke na sjeveru, nakon obilnih kiša koje su ovaj dio Crne Gore zahvatile u prethodnom periodu. Jedan od najvećih otkupljivača i prerađivača pečurke i šumskih plodova iz Rožaja, Feho Kalač, kaže da toliko vremena treba da se vidi da li će pečurka, sada kada je ugrijalo, krenuti i da li će je biti na početku ove sezone.

Kalač prije svega misli na vrganj i lisičarku koji su u inostranstvu najviše traženi. „Nešto vrlo malo što je bilo smrčka, to su ljudi brali za svoje potrebe ili su prodavali na primorju. Sada nam ostaje samo da čekamo i da u narednim danima vidimo hoće li ove godine biti vrgnja i lisičarke, ili će se ponoviti loša godina kao što je bila prošla.“

Kada se radi o drugim šumskim plodovima, prvenstveno borovnici i malini, on ocjenjuje da je godina vrlo loša, ali se zato nada da će uspjeti da plasira zalihe borovnice od prošle godine koje ima u svojim hladnjačama. „U nižim planinskim predjelima roda borovnice skoro da nema. Vidjećemo u vrhovima kakav će biti rod, gdje malo kasnije zrijeva, ako je neki grad ne pokosi“, objašnjava Kalač. Ovogodišnje cijene pečurke, dodaje, još nisu formirane, i to će se znati početkom avgusta, kada će, ako bude roda, berba biti u punoj sezoni.

Kalač, vlasnik preduzeća K.D. Sloga,   podsjeća da je prošlogodišnja sezona berbe  pečurke na sjeveru Crne Gore potpuno propala, i gaji nadu da se to ove godine neće ponoviti.

Tada se pokazalo da nedostatak državne strategije u ovoj oblasti dovodi na ivicu opstanka jednu značajnu privrednu granu, otkupljivače i prerađivače, ali i obične građane, odnosno berače, koji od toga ostvaruju značajne prohode. Kalač, kao iskusni privrednik u oblasti otkupa i prerade pečurki i šumskih plodova, ističe da je uspio da prošlu godinu premosti otkupom kleke i jagode.

Samo godinu ranije, 2022., pečurka je bila prerodila da se nije imala gdje skladištiti, odnosno da nije bilo dovoljno hladnjača u kojima bi se mogla sačuvati, da bi 2023. bila potpuno obrnuta situacija. Monitor je pisao kako je vrganj 2022. godine „prerodio“ i da su otkupljivači uzimali samo najkvalitetniju klasu, i to po cijeni od svega 1,5 eura, zbog malih kapaciteta privatnih hladnjača na sjeveru, dok je ona slabije klase trunula u šumama. Prošle godine vrgnja, kao se to obično kaže, nije bilo ni za lijek, a kilogram je dostizao cijenu od 13 eura.

Na stranu nedostatak skladišnih kapaciteta, kažu otkupljivači. Crna Gora, prema njihovim riječima, sve ove godine nije učinila ništa da stimuliše razvoj prerađivačkih pogona za pečurku. Pokazalo se da su otkupljivači pečurke i drugih šumskih plodova ostavljeni sami sebi. Država im nije mogla pomoći ni kada su im hladnjače ostale pune malina. Nije im mogla pomoći ni da smjeste tržišne viškove pečurke.

„Ne smijemo biti prepušteni vremenskim uslovima i rodu pečurke i šumskih plodova od godine do godine. Potrebne su nam fabrike za preradu tržišnih viškova u godinama kada robe ima mnogo. Preradi se, sačuva se do povoljnog trenutka i povoljne cijene na tržištu, i onda nema stihije“, kažu privrednici u ovoj oblasti.

Zato vlasnik K.D. Sloga iz Rožaja kaže da im ostaje da u narednih deset dana gledaju u nebo i čekaju da vide kakav će ove godine biti rod pečurke. „Ako ne rodi, svi smo na gubitku, od berača, preko otkupljivača do izvoznika“, kaže Feho Kalač.

Na sjeveru Crne Gore je značajan broj i individualnih domaćinstava, koja nijesu privredno registrovana, a bave se berbom i osnovnom preradom. Ta domaćinstva su toliko razvila posao da su počeli sami da prerađuju pečurku u kućnoj radinosti i manjim pogonima, i najčešće sušeći je, čuvaju do trenutka kada će biti bolja potražnja i cijena. U jednom takvom domaćinstvu Monitoru su kazali da sa velikim nestrpljenjem čekaju kakva će biti ova godina kada se radi o vrgnju.

„Ko hoće, može da zaradi. Jedan berač može za samo dan da skupi trideset do četrdeset kilograma vrgnja i drugih pečurki prve klase. Ako je više berača u porodici, to je znači više novca. Tolike dnevnice nema nigdje“, kažu u tom domaćinstvu.

Sezona branja pečurke, tako nije ni počela, a u lancu od berača, do otkupljivača, prerađivača i izvoznika, svi su kao na trnju.  Vrganj iz naših krajeva posebno je tražen na inostranom tržištu, prije svega italijanskom, a sezona branja, kada ga ima, traje sve do prvih snjegova.

Zbog ranije privatizacije i propasti nekih velikih poljoprivrednih preduzeća, kakvo je, na primjer, bilo beransko Agropolimlje, kada je uništena najveća hladnjača na sjeveru, sada se osjeća veliki nedostatak skladišnih prostora i hladnjača. Sagovornici Monitora slažu se da privatni preduzetnici, kojih nije malo, ipak nijesu nadosmjestili tu hladnjaču koja je pretvorena u jedan hipermarket.

Iz godine u godinu sve više se pokazuje da bi država morala da se organizovanije uključi, i da pomogne privatne preduzetnike u oblasti otkupa pečurke i drugih šumskih plodova. Najbolji način za to je, smatraju, razvijanje prerađivačkih, ali isto tako i skladišnih kapaciteta u kojima bi sirovina mogla da se čuva.

Za sada, sve se svodi na pogled uprt u nebo.

                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJ JOŠ NEĆE DOBITI VELIKU SOLARNU ELEKTRANU: Daleko su paneli na Briskoj gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nada da će Ulcinj dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz vjetropark na Možuri, sve je dalje iako se prvobitno planiralo da ona proradi još krajem 2021. godine. U međuvremenu je potpisano pet aneksa za produženje roka za zakup zemljišta

 

 

Nova tenderska komisija Vlade Crne Gore za projekat solarne elektrane Briska gora u Ulcinju poništila je prošle sedmice odluku o rangiranju kandidata koja je usvojena prije šest godina. Na taj način čitav postupak je vraćen na početak, pa će se još dugo čekati na gradnju najveće solarne elektrane u Evropi.

U najnovijoj odluci Tenderske komisije, sve ponude su proglašene nevažećima, uglavnom zbog tehničkih nepravilnosti, poput nedostatka prevoda dokumentacije. Prema rang-listi iz 2018. godine, prvorangirani ponuđač je bio konzorcijum državne Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), državne firme Fortum iz Finske i kompanije Sterling & Wilson International Solar FZCO. (Fortum i EPCG po 49%, a S&W dva odsto).

Upravni sud Crne Gore je odluku prethodne Komisije o rangiranju kandidata poništio u septembru 2022. godine na prigovor jednog od ponuđača, konzorcijuma Montesolar. Onda se čekalo na izmjene Prostornog plana Crne Gore, sve do ove odluke Tenderske komisije. Nada da će Ulcinj dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz vjetropark na Možuri, sve je dalje, iako se prvobitno planiralo da ona proradi još krajem 2021. godine. U međuvremenu je potpisano pet aneksa za produženje roka za zakup zemljišta.

I ekološki aktivisti smatraju da mnogo opreznije treba ulaziti u ovako velike projekte, posebno ako ne postoji procjena stanja biodiverziteta na tom području. “Već šest godina traje lutanje sada već nekoliko vlada Crne Gore u pokušajima da se izmjenom prostorno-planske dokumentacije, bez poštovanja zakonskih procedura, obezbijede uslovi da se preko 6,6 miliona kvadratnih metara površine karakterističnog pejzaža Briske gore iskrči i oslobodi vegetacije, te da se na nju postave solarni paneli”, kaže za Monitor čelnica Green Home Azra Vuković. „Treba preispitati opravdanost lokacije na kojoj je planirana solarna elektrana na Briskoj gori, kako bi se izbjegla trajna degradacija ključnih vrijednosti ovog područja kroz uništavanje pejzaža, sječu šuma i negativne uticaje na ptice, biodiverzitet, kulturno nasljeđe i lokalno stanovništvo.“

Vuković navodi da je Briska gora područje izuzetnih prirodnih, ali i kulturnih vrijednosti, koje uključuje rijeku Bojanu, Šasko jezero i Knete. “Izgradnja solarne elektrane na Briskoj gori je još jedan u nizu velikih infrastrukturnih projekata u realizaciji kojih je primijenjen pogrešan redosljed koraka. Pošto je prije zaključivanja ugovora sa investitorom i izrade izmjena i dopuna važeće prostorno – planske dokumentacije neophodno bilo sprovesti procjenu stanja biodiverziteta na predmetnom području”, dodaje Vuković.

Čitav ovaj posao vrijedan preko 210 miliona eura do zadnjih dana svog tehničkog mandata vodila je vlada premijera Duška Markovića. Tako je, na primjer, izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj od kraja oktobra 2020. godine stvorila sve pretpostavke za početak radova. Tim dokumentom je bilo predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 4,7 na 6,6 pa potom na čak 9,25 miliona metara kvadratnih, odnosno da se kapacitet tog energetskog objekta poveća sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Isticalo se da bi planirana godišnja proizvodnja iznosila oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, poručivali su predstavnici prvorangiranog konzorcijuma i navodili da će ona zapošljavati 226 radnika.

Prema saopštenju tadašnje crnogorske vlade, izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti, a izgradnja takvog objekta dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore.

Ulcinjsku vlast niko nije pitao za ove planove. Nije to bilo ni potrebno, jer je ključni faktor u lokalnoj samoupravi bila DPS, tadašnja Markovićeva stranka. Činjenica je takođe da bi, iako je riječ o ogromnom području, opština Ulcinj trebalo samo od zakupnine na zemljište godišnje da dobija oko dva miliona eura. Za lokalnu samoupravu čiji je budžet oko 16 miliona eura, riječ je o značajnoj sumi.

U Ulcinju su se ponadali da bi izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postao centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori. Uostalom, tako mu nešto pripada po prirodnim potencijalima: prosječno godišnje sijanje sunca (insolacija) u Ulcinju dostiže čak 218 dana. To je više od 2.700 časova godišnje ili dnevno 7,4 časova. U toku ljeta taj pokazatelj je veći za 50 odsto (11,5 časova dnevno).

Poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić kaže za Monitor da obzirom na izvanredne mogućnosti i čist solarni potencijal, Ulcinj i Primorje, pa i čitava država, sve svoje potrebe za električnom energijom mogu lako i jednostavno zadovoljavati gotovo isključivo od sunca. “Posebno ako se zna da se veliki dio struje u našim domaćinstvima koristi za zagrijavanje vode!?”, navodi on napominjući da u ovom slučaju treba svakako treba uzeti u obzir primjedbe renomiranih organizacija civilnog društva kakva je Green Home.

Crna Gora je u decembru prošle godine dobila prvu solarnu elektranu izgrađenu na zemlji – Čevo solar, snage 4,4 MW. Država je, inače, izdala urbanističko-tehničke uslove za gradnju 30 velikih elektrana za zelenu energiju, najvećim dijelom solarnih postrojenja, snage 4.000 MW, ali realizacija na terenu, što se najbolje vidi na primjeru Briske gore, ide prilično sporo.

        Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo