Povežite se sa nama

Izdvojeno

VISOKI PREDSTAVNIK U BIH  PRESJEKAO: Ugroženo pravo na negiranje genocida i veličanje zločinaca 

Objavljeno prije

na

Slaviti zločince odavno je postala olimpijska disciplina na Balkanu. A onda je  Valentin Incko, malo prije odlaska presjekao čvor. U  vrhovima RS to je izazvalo buru

 

U BiH opet vri. U konačnici svog dvanaestogodišnjeg mandata visoki predstavnik u  BiH Valentin Incko je odlučio da nametne zakon o zabrani negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina utvrđen pravosnažnom presudom… Negatorima prijete kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina.

„Građani BiH dugo su čekali da njihovi izabrani predstavnici sami zakonski urede ovo veoma ozbiljno pitanje. Međutim, svako nastojanje da se to učini bilo je blokirano”, objašnjava razloge za  akciju Incko.

Usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida i dopuna Krivičnom zakonu predlagani su više puta. Posljednji u nizu neuspješnih pokušaja desio se početkom aprila ove godine, kada su izmjene Krivičnog zakona odbijene udruženim glasovima predstavnika hrvatskih i srpskih stranaka.

Iz RS su se svojski potrudili da ove promjene Zakona svedu na antisrpsko djelovanje Zapada. Tekst Zakona jasno pokazuje znatno širi pravac djelovanja, primjenjiv na sve u BiH. To neće da vidi samo onaj ko ne želi.

 

Kazne će usljed izmjena Krivičnog zakona, snositi i oni koji budu negirali zločine počinjene od strane pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH koji su za takva djela presuđeni. „Još jednom kažem da moja odluka nije protiv nijednog naroda. Ovdje žive tri dobra naroda, nema loših i zato nema kolektivne krivnje”, kazao je Incko za N1.

Srđan Puhalo univerzitetski profesor iz Banja Luke je  podsjetio da je zakonodavstvu Srbije zabranjeno negiranje genocida. „Braćo Srbi iz RS-a, potpišite peticiju, da oborimo ovaj nepravedni zakon u Srbiji”, poručio je. „Ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe lica ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, vjere, porijekla, državne, nacionalne ili etničke pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazivanja mržnje prema takvoj grupi lica ili članu te grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravnosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina – piše u članu 387 ovog zakona kojeg je citirao Puhalo. Kazne su istovjetne kao u Inckovom zakonu.

Na crnoj listi Inckove dopune su i povelje, spomenice, nagrade, imena ulica i trgova… osobama osuđenim pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Biće posla za nadležne institucije i Kristijana Šmita, osmog po redu visokog predstavnika BiH koji na tu funkciju stupa prvog avgusta. Znakovito je danas ćutanje HDZ-a, jednako kao i njihovo ranije dizanje ruku sa kolegama sa srpske strane protiv ovakvog zakona.

Valentin Incko je podsjetio  na iskustva svoje zemlje u suočavanju sa počinjenim zločinima. Nakon II svjetskog rata u Austriji je kažnjeno 14.000 nacista, a 40 osuđenih ratnih zločinaca je strijeljano.

Od zemlje do zemlje se veoma razlikuje odnos prema onima koji negiraju holokaust. U SAD-u pravo na slobodu izražavanja pokriva i pravo na negiranje holokausta. Slično i u Velikoj Britaniji. U velikom dijelu Evrope negiranje holokausta je kažnjivo. U Francuskoj od 1990, Austriji od 1992,  u Belgiji, Luksemburgu, Češkoj i Poljskoj je kažnjivo negiranje istorije, piše Dojče Vele. U Španiji je negiranje holokausta bilo kažnjivo do 1995. da bi Ustavni sud 2007. odlučio da se to kosi sa zakonom o pravu na slobodu mišljenja.

U Njemačkoj se od II svjetskog rata, zakoni prilagođavaju situaciji na terenu.  Njemački zakon je 1994. godine proširen kako bi izričito zabranio poricanje holokausta, nakon što je savezni žalbeni sud ukinuo kaznu ekstremno desničarskom njemačkom političaru koji je organizovao predavanje opisujući ubijanje Jevreja u gasnim komorama u Aušvicu kao podvalu. Od tada su na snazi kazne do pet godina. Novo vrijeme donosi nove izazove. Neonacističke skupine koriste internet za regrutovanje i organizovanje. Njemački kazneni zakon zabranjuje negiranje holokausta i širenje nacističke propagande i putem interneta. To uključuje dijeljenje slika poput svastika, nošenje SS uniforme ili davanje izjava u znak podrške Hitleru. Zakon postavlja i stroga pravila o tome kako kompanije koje stoje iza društvenih medija moraju moderirati i prijavljivati ​​govor mržnje i prijetnje. Ti su zakoni o govoru mržnje pooštreni prošle godine, nakon što su tri teroristička napada krajnje desnice upozorila javnost na porast ekstremizma. Vlasti u Njemačkoj vjeruju da bi fašističke organizacije mogle predstavljati egzistencijalnu prijetnju. Podsjećaju kako je Hitler koristio izborni sistem da bi stekao uticaj dok nije stekao moć u potpunosti ukinuti demokratiju te zemlje.

U regionu – druga priča. Nedugo prije Inckovih intervencija, tzv. međunarodna komisija koju je formirala Vlada RS izašla je sa izvještajem kojim potire već postojeći. Izvještaj komisije koju je predvodio Izraelac Gideon Greif  zaključuje kako se u Srebrenici nije dogodio genocid. Ova Komisija formirana je prije dvije godine sa željom da se van snage stave nalazi Komisije za događaje u i oko Srebrenice od 9. do 19. jula 1995. godine koju je u decembru 2003. takođe formirala Vlada RS. Dodik je izjavio da taj dokument sadrži „lažne podatke“ i da je sastavljen pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Pedija Ešdauna.

Nova komisija i izvještaj, po njemu, odražavaju pravo stanje. „Najvažnije u ovom izvještaju je činjenica da se na događaje u Srebrenici ne može primjenjivati termin genocid. Sama ta kvalifikacija genocid, upravo je dio satanizacije koja je vršena prema Srbima“, kaže Dodik.

Mnogi podsjećaju na raniji potpuno drugačiji Dodikov stav. „Ja znam savršeno dobro šta je bilo, bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Hagu i to je nesporna pravna činjenica“, govorio je javno u Centralnom  dnevniku  2007.

Lider SNSD je posljednjih dana pojačao razne aktivnosti i prijetnje u odbrani RS-a, od zakona o zabrani negiranja genocida i ostalih teških zločina. „Srbi ovo nikada ne smiju da prihvate. Mislim da je ovo zakucan ekser u mrtvački kovčeg BiH. RS je prisiljena da krene u proces disolucije”, govorio je Dodik, pa pokrenuo peticiju protiv izglasanog zakona.

„Dodikov poziv na peticiju svim Srbima nije samo anticivilizacijski čin već ima namjeru masovno potpisanog, vaninstitucionalnog akta prihvatanja počinitelja genocida“, komentarisao je Dodikov potez režiser Dino Mustafić.

Bez obzira na razlike, lideri parlamentarnih stranaka u Republici Srpskoj ipak su se okupili oko Dodika, i ustali protiv zakona koji je propisao Inxko. Dogovorili su bojkot institucija, i udarili kontru Inxkovom djelovanju dopunom Krivičnog zakonika RS-a. Između ostalog, ko RS označi kao agresoraku i genocidnu tvorevinu ili njene narode agresorskim ili genocidnim kazniće se od 5 mjeseci do pet godina. A ko to uradi s namjerom da promijeni ustavno uređenje RS-a njenu cjelovitost ili nezavisnost (baš tako piše nezavisnost) kazna je od 3 do 15 godina.

Dodik nastavlja da se opasno igra vatrom. Najavio je da će se policija RS suprotstaviti državnoj policijskoj službi SIPA, ako bude pokušala da nekoga hapsi u RS, zbog negiranja genocida.

Željko Komšić član predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda za Buku je smireno  poručio: „Ko gubi, ima pravo da se ljuti. Odljutiće se, prije ili kasnije. Biće to u redu”, kazao je Komšić. Bakir Izetbegović je pozvao na smirivanje tenzija.

Analitičar iz Mostara Slavo Kukić smatra da je sve manje onih koji su se spremni zakačiti za priču kako je Inckova odluka uperena protiv srpskog naroda. „Sve više je građana RS-a, Srba posebice, koji vjeruju da je samoproglašeni vožd zarad spašavanja vlastite kože spreman na oltar žrtve prinijeti taj isti narod“. Kukić ukazuje kako se ne treba začuditi ako Dodika i Aleksandar Vučić pusti niz vodu.

Miješane su reakcije službenog Beograda. Aleksandar Vulin je vatrio. Vučić je predočio da nametnute odluke nijesu nikada donosile ništa dobro, ali je poručio da Srbi i Bošnjaci moraju da razgovaraju i grade dobre odnose.

Nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici u crnogorskom parlamentu Vučić je grmio. Sada objašnjava da su „pojedini pripadnici naroda, pravili stvari kojima ne moramo uvek da se ponosimo“. Incko je pozdravio Vučićevu izjavu.

Iz ambasada slične poruke. „Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom”, navode iz Ambasade SAD-a u BiH. Oni naglašavaju da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica, te da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda.

U Srebrenici su se nakratko pojavili plakati sa slikama Ratka Mladića, a u Beogradu novi murali srpskog heroja. „Umesto da država Srbija donese zakon o zabrani negiranja genocida, ona i dalje podstiče veličanje ratnih zločinaca, na čelu sa Mladićem. Režim obezbeđuje javni prostor za njihovo slavljenje, ustoličujući ih kao moralne vertikale“, navela je aktivistkinja Staša Zajović.

Sankcionisanje negatora genocida, naglašava Sonja Biserko, je postavljanje temelja za normalizaciju odnosa unutar regiona. „Osim na političare, ona treba da utiče na medije, na obrazovani sistem… Ona će uticati na promenu šireg narativa koji okružuje genocid u Srebrenici“.

Prošlo je više od 25 godina propuštenih šansi za jednu civilizacijsku, zdravorazumsku odluku. Slaviti zločince odavno je postala olimpijska disciplina.  Incko je presjekao čvor u BiH. Kako god se stvari odvijale, valjalo bi naučiti nešto iz ovog primjera. Crnogorske čvorove moramo razvezivati sami.

 

Između dvije vatre

Za odluku o zakonu u zadnjem minutu svog mandata, Incko kaže da je bio  uslovljen vremenom pravosnažne presude Ratku Mladiću. Mnogi smatraju da je on iskoristio i pogodan trenutak u svjetskoj politici od dolaska Džo Bajdena na čelo SAD-a. I sam visoki predstavnik je istakao važnost novog približavanja Vašingtona, Berlina i Brisela koji garantuju nove dane za BiH. Bijela kuća je pokrenula proceduru potvrđivanja novog američkog ambasadora u BiH Majkla J. Marfija koji u svojoj biografiji ima značajan staž na Balkanu i dobro razumije ovdašnje prilike.

Ima i dejstava u suprotnom pravcu. Rusija i Kina su par dana prije Inckovog zakona u savjetu bezbjednosti UN-a predložile rezoluciju po kojoj bi visokom predstavniku prestao mandat za godinu dana, i bila mu ukinuta bonska ovlašćenja. Rusija i Kina navode da bonska ovlašćenja visokom predstavniku više nisu potrebna „s obzirom na napredak koji su postigle političke stranke”. Stručnjaci ovakve stavove dviju sila tumače kao vrhunski cinizam.

Dragan LUČIĆ

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo