Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLADA, ADVOKATI, FISKALIZACIJA: Korak ka sporazumu?

Objavljeno prije

na

Advokatska komora poslala je svojim članovima nacrt sporazuma sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, o kojem će se izjašnjavati do 5. jula. Sporazum predviđa odlaganje primjene zakona za advokate, dok se ne nađe   obostrano prihvatljivo rješenje. Komora bi do tada suspendovala odluku o štrajku

 

Blokada crnogorskog pravosuđa koja zbog štrajka advokata traje duže od mjesec, mogla bi se završiti 5. jula. Članovi Advokatske komore Crne Gore do tada će se izjašnjavati o predlogu sporazuma sa Ministarstvom finansija kojim bi suspendovali odluku o štrajku do postizanja obostrano prihvatljivih rješenja o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu roba i usluga. Ukoliko većina advokata bude glasala za predlog sporazuma, komora prekida obustavu rada i pravosudni sistem biva odblokiran. U suprotnom štrajk bi mogao da potraje.

Advokatska komora uvela je obustavu rada zbog izmjena Zakona o fiskalizaciji, koji predviđa elektronsku fiskalizaciju svih pravnih lica koja naplaćuju usluge. To podrazumijeva izdavanje računa ili fakturisanje svake obavljene usluge, kroz kase koje bi bile povezane direktno sa Poreskom upravom. Tako  bi se osujetile poreske mahinacije sa duplim kasama ili sličnim prevarama radi izbjegavanja plaćanja poreza.

U Advokatskoj komori su tvrdili da se advokati ne mogu fiskalizovati na isti način kao trgovine, jer oni, prema zakonu, ne pružaju komercijalne usluge već pravnu pomoć, koja je Ustavom zagarantovana. Govorili su da bi primjena zakona bila loša i za građane – više ne bi mogli da plate advokata nakon uspjeha u pravnom sporu, već bi svaku uslugu morali odmah da plate. To se ne bi isplatilo građanima lošeg imovnog stanja.

Advokati su 24. maja izglasali štrajk. Od tada ne pristupaju sudovima niti tužilaštvima što podrazumijeva neprisustvovanje suđenjima, glavnim pretresima, saslušanjima privodima, gdje je njihovo prisustvo po Zakonu o krivičnom postupku obavezno.

Izgleda da su se komora i ministarstvo, napokon  našli na pola puta. Nakon više hiljada odloženih suđenja, nemogućnosti određivanja pritvora ili tužilačkog zadržavanja, predstavnici resornog ministarstva, ali i javnost, shvatili su važnost advokatske profesije za rad pravosudnih organa. Sudija ili tužilac ne mogu obaviti  većinu pravnih radnji prema osumnjičenom ili okrivljenom ukoliko mu  ne obezbijede pravnu pomoć. Iako je ministarstvo u početku odbilo da učini ustupke advokatima povodom izmjena zakona, nakon odlaganja prvih suđenja i haosa koji je nastao u pravnom sistemu počeli su pregovore sa advokatima.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kazao je Monitoru da će se advokati elektronski izjašnjavati da li zaključiti sporazum sa Ministarstvom finansija. Kaže da je nacrt sporazuma poslat svim članovima komore i imaće priliku da se do ponedjeljka (5. jula) izjasne.

„Ukoliko podrže sporazum automatski se prekida obustava rada i vraćamo se u sudove i tužilaštva. Ukoliko odbiju sporazum, ni ja, kao predsjednik komore, ne znam šta bih uradio“, kazao je Begović.

Sporazum predviđa odlaganje primjene zakona za advokate, dok se ne nađe obostrano prihvatljivo zakonsko rješenje. Komora bi do tada suspendovala odluku o štrajku. U obrazloženju, koje je advokatska komora poslala advokatima, navodi se da ministarstvo nije uvažilo korekcije Advokatske komore, ali ,,cijeneći da daljih izmjena u tekstu Sporazuma neće doći, Upravni odbor Advokatske komore je jednoglasno odlučio da se postojeći tekst sporazuma da na izjašnjenje svim advokatima”. Sporazum previđa i formiranje zajedničke komisije, koju bi činili predstavnici resora finansija i advokati, čiji cilj bi bio da pretresu zakon i iznađu rješenje koje bi bilo zadovoljavajuće za obje strane.

Manji broj advokata bio je protiv štrajka i  u potrebi da se fiskalizuju advokati nijesu vidjeli ništa sporno. Neki su se već i fiskalizovali i tvrde da su iste norme važile i prije izmjena ovog Zakona.

„Uvijek je postojala mogućnost da će neki sudija da traži fakture, odnosno dokaze, da ste stvarno odradili određene usluge tokom postupka za koji potražujete sudske troškove. Međutim, ustaljena praksa je da sudije prihvataju i profakture, jer zbog prirode advokatskog posla neke se usluge ne naplaćuju odmah već nakon završenog postupka“, pojasnio je Monitoru jedan od advokata koji se već  fiskalizovao.

Nekoliko advokata je i disciplinski kažnjeno jer nije poštovalo odluku komore o obustavi rada. Najpoznatiji takav primjer je slučaj beranske advokatice Mirjane Pajković. Disciplinski sud Advokatske komore kaznio ju je šestomjesečnom zabranom bavljenja advokaturom, jer je optuženom za ubistvo – Nikšićaninu Luki Krivokapiću, omogućila pravo na odbranu. Ona je tokom štrajka advokata prihvatila da po službenoj dužnosti brani Krivokapića, kojem je zbog toga određen pritvor. Ona je za Monitor kazala da nijednu odluku nije dobila, pa ih ne može ni komentarisati.

„Čitava ova situacija je apsurdna, jer posao advokata nije da ometa pravdu. Svi   moramo znati da se moć ne pokazuje tako što odbijaš da pomogneš nekome kome si potreban, već upravo što pružiš pomoć onda kada je neophodna. Advokati su neophodni svojim klijentima i pravosudnom sistemu Crne Gore”, kazala je ona.

Na odluku komore žalila  se Upravnom sudu. ,,U članu 25 Ustava između ostalog predviđeno je da se ne mogu ograničiti prava na život, pravni lijek, pravna pomoć, dostojanstvo, poštovanje ličnosti, pravično i javno suđenje, načelo zakonitosti, pretpostavka nevinosti, odbrana. Iz tog razloga, osporavanim aktom je povređen i procesni položaj okrivljenog, kao glavnog krivično-procesnog subjekta, jer pravo da se brani, da uzme branioca, da mu bude suđeno nepristrasno, pravično i u razumnom roku, da mu u zakonom određenim slučajevima branilac bude postavljen po službenoj dužnosti na teret budžeta, da bude saslušan u prisustvu branioca koga izabere – imperativna su prava koja ne smiju da se uskrate. Upravo, nezakonitim aktom koji je predmet ovog spora ta prava su uskraćena”, navodi se u tužbi.

Na primjeru Pajkovićeve građani su najbolje vidjeli ulogu advokata u pravosudnom sistemu. Čovjek koji je ubio sugrađanina naočigled građana usred bijela dana mogao je biti na slobodi da se nije pojavio advokat da ga zastupa.  Po svemu sudeći,  ministarstvo i Advokatska komora  su napravili korak ka sporazumu.

 

Advokati se prijavili za mjesta u Tužilačkom savjetu

Obustava rada je mnogim advokatima dala vremena da se bave drugim aktivnostima. Neki su popunili prijave za upražnjena mjesta u Tužilačkom savjetu.

Dokumenta su do sada skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu za četiri mjesta u TS dostavili advokatica Marica Babović, advokati Siniša Gazivoda, Nikola Bulatović i Dalibor Kavarić.

Advokatica Marica Babović je magistrica krivičnog prava, a prije odlaska u advokaturu bila je stručno i politički angažovana u Socijalističkoj narodnoj partiji.

Siniša Gazivoda je magistar pravnih nauka, ekspert i trener Savjeta Evrope za slobodu izražavanja. Zastupao je više funkcionera iz sadašnje vlasti od Demokratskog fronta do Demokrata.

Nikola Bulatović je predsjednik Nezavisnog udruženja pravnika. Nekada je zastupao SNP sa kojim je bio i politički blizak.

Izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu propisana je promjena odnosa snaga u TS, gdje su do sada tužioci imali većinu.

Novim zakonom, od 11 članova TS, četvoro je iz redova uglednih pravnika, pet tužilaca, jedan je iz NVO sektora i jedan iz Ministarstva pravde.

Promjenama sastava Tužilačkog savjeta otvara se put za smjenu v.d. VDT-a i Glavnog specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju. Nova vlast  kao i značajan dio javnosti nezadovoljni su rezultatima rada Državnog tužilaštva. Smatraju da je selektivno radilo posao.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo