Advokatska komora poslala je svojim članovima nacrt sporazuma sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, o kojem će se izjašnjavati do 5. jula. Sporazum predviđa odlaganje primjene zakona za advokate, dok se ne nađe   obostrano prihvatljivo rješenje. Komora bi do tada suspendovala odluku o štrajku

Blokada crnogorskog pravosuđa koja zbog štrajka advokata traje duže od mjesec, mogla bi se završiti 5. jula. Članovi Advokatske komore Crne Gore do tada će se izjašnjavati o predlogu sporazuma sa Ministarstvom finansija kojim bi suspendovali odluku o štrajku do postizanja obostrano prihvatljivih rješenja o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu roba i usluga. Ukoliko većina advokata bude glasala za predlog sporazuma, komora prekida obustavu rada i pravosudni sistem biva odblokiran. U suprotnom štrajk bi mogao da potraje.

Advokatska komora uvela je obustavu rada zbog izmjena Zakona o fiskalizaciji, koji predviđa elektronsku fiskalizaciju svih pravnih lica koja naplaćuju usluge. To podrazumijeva izdavanje računa ili fakturisanje svake obavljene usluge, kroz kase koje bi bile povezane direktno sa Poreskom upravom. Tako  bi se osujetile poreske mahinacije sa duplim kasama ili sličnim prevarama radi izbjegavanja plaćanja poreza.

U Advokatskoj komori su tvrdili da se advokati ne mogu fiskalizovati na isti način kao trgovine, jer oni, prema zakonu, ne pružaju komercijalne usluge već pravnu pomoć, koja je Ustavom zagarantovana. Govorili su da bi primjena zakona bila loša i za građane – više ne bi mogli da plate advokata nakon uspjeha u pravnom sporu, već bi svaku uslugu morali odmah da plate. To se ne bi isplatilo građanima lošeg imovnog stanja.

Advokati su 24. maja izglasali štrajk. Od tada ne pristupaju sudovima niti tužilaštvima što podrazumijeva neprisustvovanje suđenjima, glavnim pretresima, saslušanjima privodima, gdje je njihovo prisustvo po Zakonu o krivičnom postupku obavezno.

Izgleda da su se komora i ministarstvo, napokon  našli na pola puta. Nakon više hiljada odloženih suđenja, nemogućnosti određivanja pritvora ili tužilačkog zadržavanja, predstavnici resornog ministarstva, ali i javnost, shvatili su važnost advokatske profesije za rad pravosudnih organa. Sudija ili tužilac ne mogu obaviti  većinu pravnih radnji prema osumnjičenom ili okrivljenom ukoliko mu  ne obezbijede pravnu pomoć. Iako je ministarstvo u početku odbilo da učini ustupke advokatima povodom izmjena zakona, nakon odlaganja prvih suđenja i haosa koji je nastao u pravnom sistemu počeli su pregovore sa advokatima.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kazao je Monitoru da će se advokati elektronski izjašnjavati da li zaključiti sporazum sa Ministarstvom finansija. Kaže da je nacrt sporazuma poslat svim članovima komore i imaće priliku da se do ponedjeljka (5. jula) izjasne.

„Ukoliko podrže sporazum automatski se prekida obustava rada i vraćamo se u sudove i tužilaštva. Ukoliko odbiju sporazum, ni ja, kao predsjednik komore, ne znam šta bih uradio“, kazao je Begović.

Sporazum predviđa odlaganje primjene zakona za advokate, dok se ne nađe obostrano prihvatljivo zakonsko rješenje. Komora bi do tada suspendovala odluku o štrajku. U obrazloženju, koje je advokatska komora poslala advokatima, navodi se da ministarstvo nije uvažilo korekcije Advokatske komore, ali ,,cijeneći da daljih izmjena u tekstu Sporazuma neće doći, Upravni odbor Advokatske komore je jednoglasno odlučio da se postojeći tekst sporazuma da na izjašnjenje svim advokatima”. Sporazum previđa i formiranje zajedničke komisije, koju bi činili predstavnici resora finansija i advokati, čiji cilj bi bio da pretresu zakon i iznađu rješenje koje bi bilo zadovoljavajuće za obje strane.

Manji broj advokata bio je protiv štrajka i  u potrebi da se fiskalizuju advokati nijesu vidjeli ništa sporno. Neki su se već i fiskalizovali i tvrde da su iste norme važile i prije izmjena ovog Zakona.

„Uvijek je postojala mogućnost da će neki sudija da traži fakture, odnosno dokaze, da ste stvarno odradili određene usluge tokom postupka za koji potražujete sudske troškove. Međutim, ustaljena praksa je da sudije prihvataju i profakture, jer zbog prirode advokatskog posla neke se usluge ne naplaćuju odmah već nakon završenog postupka“, pojasnio je Monitoru jedan od advokata koji se već  fiskalizovao.

Nekoliko advokata je i disciplinski kažnjeno jer nije poštovalo odluku komore o obustavi rada. Najpoznatiji takav primjer je slučaj beranske advokatice Mirjane Pajković. Disciplinski sud Advokatske komore kaznio ju je šestomjesečnom zabranom bavljenja advokaturom, jer je optuženom za ubistvo – Nikšićaninu Luki Krivokapiću, omogućila pravo na odbranu. Ona je tokom štrajka advokata prihvatila da po službenoj dužnosti brani Krivokapića, kojem je zbog toga određen pritvor. Ona je za Monitor kazala da nijednu odluku nije dobila, pa ih ne može ni komentarisati.

„Čitava ova situacija je apsurdna, jer posao advokata nije da ometa pravdu. Svi   moramo znati da se moć ne pokazuje tako što odbijaš da pomogneš nekome kome si potreban, već upravo što pružiš pomoć onda kada je neophodna. Advokati su neophodni svojim klijentima i pravosudnom sistemu Crne Gore”, kazala je ona.

Na odluku komore žalila  se Upravnom sudu. ,,U članu 25 Ustava između ostalog predviđeno je da se ne mogu ograničiti prava na život, pravni lijek, pravna pomoć, dostojanstvo, poštovanje ličnosti, pravično i javno suđenje, načelo zakonitosti, pretpostavka nevinosti, odbrana. Iz tog razloga, osporavanim aktom je povređen i procesni položaj okrivljenog, kao glavnog krivično-procesnog subjekta, jer pravo da se brani, da uzme branioca, da mu bude suđeno nepristrasno, pravično i u razumnom roku, da mu u zakonom određenim slučajevima branilac bude postavljen po službenoj dužnosti na teret budžeta, da bude saslušan u prisustvu branioca koga izabere – imperativna su prava koja ne smiju da se uskrate. Upravo, nezakonitim aktom koji je predmet ovog spora ta prava su uskraćena”, navodi se u tužbi.

Na primjeru Pajkovićeve građani su najbolje vidjeli ulogu advokata u pravosudnom sistemu. Čovjek koji je ubio sugrađanina naočigled građana usred bijela dana mogao je biti na slobodi da se nije pojavio advokat da ga zastupa.  Po svemu sudeći,  ministarstvo i Advokatska komora  su napravili korak ka sporazumu.

Advokati se prijavili za mjesta u Tužilačkom savjetu

Obustava rada je mnogim advokatima dala vremena da se bave drugim aktivnostima. Neki su popunili prijave za upražnjena mjesta u Tužilačkom savjetu.

Dokumenta su do sada skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu za četiri mjesta u TS dostavili advokatica Marica Babović, advokati Siniša Gazivoda, Nikola Bulatović i Dalibor Kavarić.

Advokatica Marica Babović je magistrica krivičnog prava, a prije odlaska u advokaturu bila je stručno i politički angažovana u Socijalističkoj narodnoj partiji.

Siniša Gazivoda je magistar pravnih nauka, ekspert i trener Savjeta Evrope za slobodu izražavanja. Zastupao je više funkcionera iz sadašnje vlasti od Demokratskog fronta do Demokrata.

Nikola Bulatović je predsjednik Nezavisnog udruženja pravnika. Nekada je zastupao SNP sa kojim je bio i politički blizak.

Izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu propisana je promjena odnosa snaga u TS, gdje su do sada tužioci imali većinu.

Novim zakonom, od 11 članova TS, četvoro je iz redova uglednih pravnika, pet tužilaca, jedan je iz NVO sektora i jedan iz Ministarstva pravde.

Promjenama sastava Tužilačkog savjeta otvara se put za smjenu v.d. VDT-a i Glavnog specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju. Nova vlast  kao i značajan dio javnosti nezadovoljni su rezultatima rada Državnog tužilaštva. Smatraju da je selektivno radilo posao.

Ivan ČAĐENOVIĆ