Povežite se sa nama

MONITORING

VLAST NA ČETIRI TOČKA: Prijavljuju stara auta, a voze luksuzne limuzine

Objavljeno prije

na

Privatni vozni park ministara i poslanika DPS-a, bar prema zvaničnim podacima, odiše skromnošću. No, dok Agenciji za sprečavanje korupcije ne prijavljuju automobile, ili tvrde da voze auta s kraja devedesetih ili početka dvijehiljaditih, java je drugačija. Najčešće voze limuzine, o našem trošku

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nema u svom vlasništvu ni automobil. Tako bar kaže njegov imovinski karton koji je dostavio Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK). Koliko je katron precizan, govori i to da u njemu nema ni skupocjenih satova po kojima je nadaleko poznat. Mnogi će reći da mu i ne treba auto, kada se evo već 30 godina vozi u audijima o državnom trošku. Njegova supruga Lidija kupila je audi A3 iz 2006, a u kartonu se navodi i audi A6 iz 2007. vlasništvo Đukanovićeve firme Capital Invest.

I premijer Duško Marković slično. Supruga Nata kupila ford fiestu iz 2005, a on prijavio sedam komada pištolja i jedan revolver. Auto nema iako ima garažu na svoje ime. A i što će mu privatni automobil, početkom prošle godine Markoviću je MUP bio Deda Mraz pa je za potrebe premijera kupio tri mercedesa, za nešto manje od 200.000 eura.

Ni potpredsjednici Vlade u kartonu nemaju prijavljenih svojih prevoznih sredstava. Supruga  Milutina Simovića, Ljiljana posjeduje golf 1 iz 1988, piše amortizovan, a na kredit je 2007. kupila opet golf ali cross iz 2007. Drugi potpredsjednik Zoran Pažin, prijavio je da je njegova supruga Nataša vlasnica mercedesa B iz 2008. Potpredsjednik Rafet Husović nije prijavljivao automobile, a koristi državni mercedes E 250 iz 2009. Njegov kolega Simović isti model mercedesa samo noviji iz 2010. Ovo se može vidjeti na spisku službenih vozila kabineta predsjednika Vlade i Generalnog sekretarijata Vlade, koji je ažuriran početkom aprila. Iako bi i ministarstva trebalo da ažuriraju svoje spiskove, ona to ne rade, pa su za pojedina izvještaji o službenim automobilima stari i preko pet godina.

Pomenuti spisak daje pregled 27 limuzina – najviše mercedesa, poneki audi, pasat, škoda… Tokom prošle godine kupljena je škoda superb za potrebe Kancelarije za evropske integracije i škoda karoq koju koristi Služba za odnose sa javnošću.

Ugledajući se na svoje nadređene ni ministri uglavnom nijesu prijavljivali privatne automobile. Tako, na primjer, ministar zdravlja Kenan Hrapović nema prijavljen automobil, a prošle godine je zabilježen slučaj da je ispred svoje zgrade parkirao službeni džip škoda, koji je 2017, kupljen za potrebe ,,iznenadne kontrole intrahospitalnih infekcija”.

Jedan od rijetkih ministara koji je prijavio automobile je Kenan Purišić i to golf iz 1987. i pasat iz 2007. Oldtajmer je prijavila i Sanja Damjanović, BMW Z3 iz 1999.

Za razliku od starijih kolega mlađi se diče svojim voznim parkom – ministar kulture Aleksandar Bogdanović posjeduje crysler iz 2005, za koji u kartonu piše da je već van upotrebe, a njegova supruga Milena ima mercedes iz 2004. Ministar sporta Nikola Janović vozi yamahu iz 2013, a supruga Kristina nisan isto godište. Najnovija auta ima ministar Pavle Radulović BMW 520xd touring iz 2014. I nisan x-trail iz 2011, a njegova supruga Nina citroen cactus (2015).

Vozni park Skupštine ne može se naći na sajtu ove institucije. A ni u imovinskom kartonu predsjednika Skupštine Ivana Brajovića nema pomena o pokretnoj imovini.

Privatni vozni park poslanika DPS-a, onaj prijavljeni, odiše skromnošču. Tako je poslanik Mirsad Murić prijavio mercedes iz 1991. i zastavu iz 1978. Poslanički veteran Miodrag Vuković RAV 4 iz 1996. Podmladak DPS-a slijedi taj primjer, pa poslanici Andrija Nikolić, Nikola Rakočević i Miloš Nikolić nemaju prijavljenih automobila. I ostali mladi primjereno – Dragutin Papović ima golfa 4 iz 2003, Danijel Živković pasat iz 2008, a Aleksandra Vuković fiat punto iz 2004. Nikoli Divanoviću supruga ima audi A6, a on je u kartonu, u rubrici ostala pokretna imovina, prijavio ručni časovnik od 8.000 eura. E sad što šef partije nije prijavio svoje satove koji imaju duplo više nula, nikom ništa. U suštini imovinski karton ASK-a je ko spomenar. Upišeš što ti je volja, što nećeš, na primjer simpatiju, sakriješ.

Pa se uvidom u imovinske katrone, bar što se tiče automobila, stiče utisak da poslanici opozicije žive duplo bolje od kolega iz vladajuće koalicije. Opozicionari, za razliku od DPS-ovaca, uglavnom nisu krili svoje četvorotočkaše. Tako je lider NOVE Andrija Mandić, prijavio da njegova supruga Sanja ima dva auta citroen C4 iz 2007 i pežo spitfigter iz 2008, Branko Radulović audi A4 i bora (2001) i mercedes ML (2013), Miodrag Lekić opel astra (2017), Aleksa Bečić reno megan (2010), Janko Vučinić lada niva (2011)… Slaven Radunović prijavio je čak pet automobila, a Veljko Vasiljević četiri…

Sudovi su nešto ažurniji u spiskovima službenih automobila. Tako se na njihovim sajtovima može naći da je tokom protekle godine za sudije Ustavnog suda kupljeno pet novih opel astri. Vesna Medenica prijavila je tri pištolja i da je naslijedila grand cherokee iz 1998. Na spisku službenih vozila Vrhovnog suda piše da koristi mercedes E klase iz 2015.

Milivoje Katnić vozi škodu iz 2012, a njegova supruga Nataša reno (2010). Ivica Stanković nema automobil, u kartonu piše da je supruga Draginja Vuksanović 2014. kupila džip KIA sportage.

A ne samo o automobilima govori i epizoda iz 2017. kada su se pritisnuti ljetnjom žegom u budvanskoj diskoteci našli Stankovićev sin Aleksa, sin ministra policije Mevludina NuhodžićaAmar i sin bivšeg visokog policijskog funcionera Rajka MalovićaNikola. Kada je SAJ upao u diskoteku, oni su se provodili u separeu tik do bezbjednosno interesantnih lica i pripadnika kriminalnih klanova. Nakon toga je isplivalo da tužiočev sin ide u provod i na koncerte službenim automobilom. Iz Uprave policije je javnosti jasno objašnjeno da službeni automobil po zakonu pripada državnom tužiocu i članovima njegove porodice, a pride i obezbjeđenje.

Pomenuti Amar, nedavno se pljuvanjem ,,istakao” na košarkaškoj utakmici, pa je otac ministar morao da se izvinjava. Amar je kao službenik Uprave carina prijavio u svom imovinskom kartonu imovinu, piše da nema automobil.

Prema evidenciji ASK-a imovinske kartone dostavilo je 7.900 javnih funkcionera, a u Crnoj Gori je oko 4.000 službenih automobila. Ispada po jedan automobil na dva fukcionera. Pretijesno im je i to pa je sa 8,7 miliona eura za gorivo 2017, iz budžeta za prošlu godinu izdvojeno 8,9 miliona. Ovogodišnjim budžetom predviđeno je da nas gorivo košta 9,3 miliona eura!

Da podsjetimo, Crna Gora sa nešto više od 600.000 stanovnika ima oko 4.000 službenih automobila. Njemačka sa 80 miliona ima oko hiljadu službenih auta, a Švedska sa preko osam miliona stanovnika oko desetak službenih automobila. U toj Švedskoj pojedini ministri odlaze na posao biciklom, a kod nas ministri ili nemaju ili ne prijavljuju privatne automobile. A i ne trebaju im, voze i njih i porodicu službenim. I tako po dubini i širini državne uprave, a sve po našem džepu.

No i ovoj pošasti ima lijeka. Direktor ASK-a Sreten Radonjić nedavno je najavio da bi dio podataka iz imovinskih kartona trebalo sakriti od javnosti. Podržao ga je i premijer Marković rekavši da mediji često zloupotrebljavaju lične podatke, uz dodatak da njemu lično nije sporno što je njegova imovina dostupna javnosti. Najbolje bi bilo da i ovo malo podataka što dostavljaju sakriju. Lakše bi im bilo da se voze i nas da vozaju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA KONTRA USTAVA: Dvaput, pa opet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stav profesora Mitrića da izbor predsjednika Vrhovnog suda treći put uzastopno ugrožava pravni poredak i pravni sistem Crne Gore prenijeli su svi vladini i provladini mediji i time otvorili pitanje: ko je tu koga izabrao i ko iza koga stoji. Na dnevni red ponovo je došla priča o klanovima u DPS-u

 

Samo nekoliko dana prije nego što je treći put izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda Vesna Medenica je donijela Načelni   pravni stav da sudovi ne mogu ocjenjivati odluke Skupštine o izboru i smjenama funkcionera. To znači da ako skupštinska većina, po ugledu na onog rimskog imperatora, odluči da pravog konja proglasi za poslanika – niko neće imati pravo da se žali sudu. I ko da je onda ne izabere po treći put, uprkos cviležu koji je pažljivo uho moglo čuti iz Ustava, Ustavnog zakona i sličnih knjiga?

Uostalom, što se ona ne bi uklopila u fine slike crnogorske demokratije: jedan čovjek je već je bio predsjednik države tri puta, drugi je sedam puta bio premijer i sad mu teče drugi predsjednički mandat. Dva dosadašnja mandata predsjednice Vrhovnog suda trajala su, umjesto deset, dvanaest godina, ali to kompoziciju čini još zanimljivijom. Ljudi smo, ustavopisci su bili zaboravili da ograniče mandat predsjedniku Vrhovnog suda.

Ako se zanemari sitan fakat skakanja trupačke u Ustav, sve je oko izbora Medenice odrađeno po redu i po propisima. Bio konkurs, završio se konkurs, prijavila se samo važeća predsjednica. Sastao se Vrhovni sud i na Opštoj sjednici odlučio jednoglasno da je jedina kandidatkinja toliko jedinstvena da treba bez zadrške predložiti Sudskom savjetu da je izabere za predsjednicu najvišeg suda u zemlji.

Onda se sastao i Sudski savjet. Posao mu je, bio i da obavi intervju sa kandidatkinjom. Obavljeno.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

UBIJEN ŽIVOT U ĆEHOTINI I VEZIŠNICI: Ko je dotukao rijeke

Objavljeno prije

na

Objavio:

O kvalitetu vode i živom svijetu u njoj iz Termoelektrane ne brinu. Krivica se prebacuje sa jednih na druge, a iz fokusa se gubi ono glavno – ekocid je i zločin protiv čovjeka i ljudske vrste. Ministru Milutinu Simoviću na um ne pada da zbog toga podnese ostavku

 

Apokaliptičan je bio prizor rijeka Vezišnice i Ćehotine prošlog petka. Nizvodno od Termoelektrane Pljevlja tekla je bijela voda, mrtve ribe je bilo posvuda: plutale su po površini rijeka, a neke su se zakačile i za okolno rastinje. Riječno dno ovih rijeka je pretvoreno u pustoš. Ni crv  nije pretekao.

Iz Sportsko-ribolovnog kluba Lipljen saopštili su da je do ekološke tragedije došlo usljed ispuštanja otpadnih voda i materijala iz TE Pljevlja. Oni su na svom fejsbuk profilu objavili i fotografije koje jasno ukazuju na to kakve su posljedice nebrige čovjeka. ,,U toku je akcija sakupljanja uginulih riba, većinu je odnijela voda, dobar dio je na dnu dubokih virova, ali želimo da pokažemo odgovornima za ovo da nije u pitanju ’desetak riba’. Incident je prijavljen nadležnoj inspekciji, uzeti su uzorci vode i uginule ribe. SRK Lipljen je preuzeo sve neophodne mjere, obaviješten je i ministar Milutin Simović i svi relevantni subjekti iz Sektora za slatkovodno ribarstvo, kao i uprava Elektroprivrede”, rekao je predsjednik ovog kluba, Vaso Knežević.

U razgovoru za Monitor, Milorad Mitrović, izvršni direktor NVO Breznica, kaže da ljudski faktor nije prvi put uzrok ekocida u Pljevljima: ,,Već je bilo izručivanja štetnih materija u ove rijeke, ali je sada bilo kobno. Šteta je neprocjenjiva i nenadoknadiva, i ne mjeri se samo u količini izgubljene ribe, koje je uništeno oko tonu”.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

VELEDROGERIJE I NAŠE PARE: Monopol na profit

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukupni prihodi 26 kompanija koje se bave prometom ljekova, medicinskih sredstava i potrošnog medicinskog materijala za posljednje četiri godine bili su 883,12 miliona eura! Tokom protekle godine najveći udio u ovom poslu imala je firma Glosarij, Branislava Martinovića‚ od 27 odsto i prihodom od 66,2 miliona eura

 

Na ovonedjeljnoj panel diskusiji Izazovi javne potrošnje: Koliko košta zdravlje, koja je održana u Podgorici, ekonomska analitičarka Mila Kasalica predstavila je svoju analizu Brojke zdravstva Crne Gore iz perspektive poreskih obveznika. U njoj je po prvi put na jednom mjestu prezentovani podaci o prihodima veledrogerija koje se bave prometom ljekova, medicinskih sredstava i potrošnog medicinskog materija.

Ukupni prihodi 26 kompanija koje se bave ovim poslom za posljednje četiri godine su 883,12 miliona eura!

Tokom protekle godine najveći udio u ovom poslu imala je firma Glosarij, Branislava Martinovića‚ od 27 odsto i prihodom od 66,2 miliona eura. Drugorangirani je državni Montefarm sa prihodom od 57,4 miliona, i udjelom u tržištu od 24 odsto. Slijede, privatna Farmegra, sa 30,3 miliona, udio 13 odsto, i Hemomont, crnogorska podružnica kompanije iz Vršca u kojoj Vlada CG ima 19,3 odsto udjela, a Fond za zdravstveno osiguranje 9,63, sa prihodom 22,9 miliona eura, udio 22,9 odsto. Sve ostale kompanije – Benu, Farmont MP, Medica, Urion, Osmi red…, imaju učešće u ukupnim prihodima ispod 10 odsto.

Prihodi kompanija koje se bave ovim poslom rastu iz godine u godinu – 2015. su iznosili 177,75 miliona, 2016. – 195,14 miliona, 2017. – 218, 68. Zbirni prihod svih kompanija tokom prošle godine bio je 241,55 miliona eura.

Fond za zdravstvo je za ljekove koji se izdaju na recept i za medikamente za potrebe javnog zdravstva platio 64,13 miliona eura. Prošlogodišnji budžet koji je Fond izdvojio bio je povećan za za čak 8,4 miliona eura više u odnosu na 2017. godinu, dok ovogodišnji iznosi 72,5 miliona eura, i veći je za 3,1 milion od prošlogodišnjeg.

Da veledrogerije ne treba da brinu za profit govore i podaci Agencije za ljekove i medicinska sredstva prema kojima je prosječan porast potrošnje ljekova u Crnoj Gori 6,9 odsto, što je znatno veće od evropskog prosjeka koji iznosi 3,8 odsto prosječnog rasta godišnje.

Veliki prihodi međutim ne utiču na cijenu ljekova. Organizacija KOD je tokom prošle godine objavila spisak ljekova koji su u Crnoj Gori dva ili više puta skuplji u odnosu na zemlje regiona. Kasalica je u analizi navela primjer – ,,crnogorsko tržište mora da plaća za litar medicinskog alkohola (banalni primjer) bar tri puta veću cijenu nego u regionu”. Iz Ministarstva zdravlja su ranije za Monitor objasnili da se cijene ljekova, koji nijesu obuhvaćeni Osnovnom i Doplatnom listom, formiraju na slobodnom tržištu, te da  Crna Gora time poštuje propise Evropske unije koji govore da cijene ljekova u slobodnoj prodaji ne mogu biti administrativno ograničene.

Ni visoke cijene nijesu garant da će ljekova biti. Samo posljednjih mjeseci mediji su izvjestili da nedostaju ljekovi koji se izdaju na ljekarski recept, recimo panklav, Kliničkom centru su nedostajala dva citostatika…

Razlog zašto plaćamo najskuplje cijene u regionu uz povremene nedostatke ljekova, pojedini nalaze u svojevrsnom monopolu privatnih veledrogerija, prije svega Glosarija i Farmerge. Zbog toga što je u Skupštini, Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, ustvrdio da farmaceutska firma „Glosarij“ ima monopol na tržištu ljekova i da nadležni ne hapse vlasnika te firme zbog nezakonitih radnji jer je kum glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet. Krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje protiv Medojevića, početkom ove godine, Osnovno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je. Specijalno nije dalje nastavljalo da ispituje eventualno postojanje monopola.

Glosarij je prva privatna veledrogerija u Crnoj Gori koja je osnovana 1992. godine na Cetinju. Ova kompanija, kao i Famerga, godinama su u vrhu liste po milionima koje dobijaju u poslovima sa državom I lokalnim samoupravama. Istraživački centar MANS objavio je da su Glosarij i Farmegra bile među privilegovanim firmama kojima je 2013. godine Investiciono razvojni fond (IRF) pomagao kroz dodjelu povoljnih kredita, ali i kroz otkup njihovih milionskih potraživanja, svakoj po 1,8 miliona eura.

U ranijem istraživanju CIN-CG je prezentovano je da je Glosarij od 2012. do 2017. za ljekove i medicinska sredstva od države dobio preko 90 miliona eura. To je gotovo polovina sredstava kojima je Monterfam raspolagao za nabavku ljekova iz državnog budžeta. Znatan dio ove cifre dobio je “Glosarij”, dok je na čelu „Montefarma“ bio Budimir Stanišić. On je Montefarm, nakon 11 godina rukovođenja, napustio krajem 2014, da bi početkom 2017, postao jedan od dva vlasnika preduzeća koje se bavi trgovinom na veliko farmaceutskim proizvodima. Kao drugi vlasnik, 2017. Godine, bio je upisan Goran Martinović, sin vlasnika Glosarija.

Tvrdnje o monopolu u ovom visokoprofitabilnom biznisu ne čuju se samo iz opozicionih redova. Fond za zdravstvo je svojevremeno od Miniistarstva finansija tražio promjenu načina nabavki ljekova i medicinskih sredstava. Ta institucija, na čijem je čelu Sead Čirgić, upozorila je Ministarstvo da su složeni i dugi postupci javnih nabavki u zdravstvu doveli do postojanja monopola, značajnog poskupljenja pojedinih ljekova, kao i čestih nestašica. U inicijativi FZO pisalo je da je došlo do postojanja monopola, jer se veliki broj ljekova nudi od jednog ponuđača, čime se neposredno utiče na cijenu.

Iz FZO su istakli da za određene ljekove nema ponuda, čime veledrogerije ,,želi da iznude” povećanje cijena.

Fond je ovo zaključio još prije tri godine. I od tada se ništa nije promjenilo. Ljekovi su i dalje skupi, ponekad ih i nema, a prihodi veledrogerijama su uvećani za milione eura.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo