Povežite se sa nama

OKO NAS

OPŠTA DEVASTACIJA PROSTORA U ULCINJU: Podivljala i divlja gradnja

Objavljeno prije

na

Najvrjedniji prostori, pa čak i oni zakonom zaštićeni, na teritoriji opštine Ulcinj napadnuti su nelegalnom gradnjom

 

“Krajnje je vrijeme da stanemo na put ovakvoj ‘valorizaciji’ našeg najvrjednijeg resursa, a to je priroda, odnosno prostor. Neki vjeruju da su jači od zakona, a mi smo uvjereni da se negdje konačno mora staviti tačka”, kaže nevladina aktivistkinja, arhitektica Zenepa Lika.

Navodeći da devastaciji nema kraja, ona ističe da bi posljednji radovi u Borovoj šumi trebali biti alarm za sve državne i lokalne organe i građane Ulcinja.

Na tom izuzetno atraktivnom dijelu ulcinjske opštine, koji je jedan od simbola grada, danima su, uz pomoć teške mehanizacije, izvođeni i radovi. Borova šuma je jedinstveni primorski ambijet u zaleđu brojnih kupališta na ulcinjskoj obali i “plućno krilo” na samoj obali mora.

Odbornica u lokalnom parlamentu Eleonora Šata zatražila je hitnu reakciju Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) i inspekcijskih organa, jer, kako je istakla u urgenciji upućenoj MORT-u, radovi se izvode bez odobrenja nadležnih organa. Ona je rekla da će ukoliko izostane reakcija, podnijeti krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu.

Prijava nije stigla, ali je brza bila reakcija tužioca Faruka Resulbegovića, koji je u utorak naredio da se privede jedna osoba iz Rožaja kojoj je na teret stavljena uzurpacija 250 metara kvadratnih opštinskog zemljišta i neprijavljivanje radova.

“Pomno ćemo pratiti kako će se ovaj slučaj dalje odvijati, ali već  znamo da je šteta koju su bageri i teška mehanizacija proizveli u svega par dana, ostavili u nevjerici  građane Ulcinja. ‘Dosjetljivi investitori’ radove su izvodili na krajnje perfidan način, za vrijeme vaskršnjih praznika i u trenutku većeg priliva turista, što znači da su uhvatili opštinare, kao i državnu inspekciju – ‘na spavanju’”, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.

Dritan Abazović ocjenjuje da je time, nakon rušenja hotela “Galeb”, krenula nova akcija ubijanja identiteta grada Ulcinja, devastacijom jedne od omiljenih zona za pješake, kroz koju se moglo uživati u zelenilu i udisati svjež vazduh.

Prema njegovim riječima, najveću odgovornost za ovo stanje u prostoru ima MORT. “Plašim se da to ministarstvo ulazi u novu aferu, nakon skandala sa koritom rijeke Tare, čempresima u Baru, devastacijom Crnog jezera…”.

Ovaj najnoviji slučaj dešava se tek mjesec nakon što je u Borovoj šumi, nakon reakcije građana, srušen  nelegalni objekat napravljen tik iznad znamenite Ženske plaže, sa izvorima sumporne vode. Tada je ulcinjska Komunalna policija objavila da je vlasnik tog zemljišta  državljanin Kosova, ali ne i ko je nelegalni investitor. Mnogi su se u Ulcinju ponadali da je to dobra poruka svim divljim graditeljima.

Dešavanja na terenu su ih efikasno demantovala. Uostalom, to  je očekivano jer je tačno prije dvije godine crnogorska Vlada formirala posebnu radnu grupu, na čijem je čelu bio vicepremijer i ministar pravde Zoran Pažin, a članovi i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i ministar za ljudska i manjinska prava Mehmet Zenka, koja je trebalo da se bavi problemom divlje gradnje u Ulcinju, sa posebnim akcentom na Maslinadu.

„Vlada Crne Gore je spremna da u partnerstvu sa lokalnom samoupravom, svim pravnim sredstvima, spriječi one koji iz bahatosti i sebičnih interesa narušavaju javni interes, a treba odrediti prag ili minimum tolerancije prema onima koji grade na svom zemljištu radi rješavanja egzistencijalnih potreba“, poručio je Pažin tokom posjete Ulcinju konstatujući da je zbog toga neophodno, u što kraćem vremenskom periodu, preduzeti adekvatne mjere prema svim akterima procesa divlje gradnje, kako bi se zaštitio prostor i fenomen nelegalne gradnje zaustavio.

Nakon te posjete, u februaru 2017. godine, divlja gradnja je dodatno procvjetala na čitavoj teritoriji Ulcinja. Naročito na zakonom zaštićenim područjima, kakvi su  Maslinada i Stari grad, što se navodi u izjavama najviših zvaničnika i u izvještajima institucija centralne vlasti!?

Premijer  Duško Marković je izjavio da su državni organi utvrdili da postoji nelegalna gradnja u ulcinjskoj Maslinadi, jedinstvenom prostoru sa najvećim kompleksom starih maslina na jadranskoj obali.

„Pošli smo tamo i vidjeli da ima nelegalnih objekata, divlje gradnje, konstatovali smo to, dali smo Građevinskoj inspekciji, obavijestićemo i Opštinu“, rekao je u Skupštini crnogorski premijer dodajući da “iako je tražena asistencija i podrška lokalne vlasti, ona nije dobijena”.

Iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili su da su u prošloj godini obavljali  pojačan nadzor u Starom gradu. “Donijeto je sedam rješenja o zabrani izvođenja građevinskih radova iz razloga što subjekti nadzora nijesu posjedovali konzervatorski projekat na koji je saglasnost dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara”, navodi se u izvještaju za 2018.

Stari grad u Ulcinju je u maju prošle godine proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja.

“Oko zaštite prirodnih vrijednosti smo svi ujedinjeni. I posljednja dešavanja pokazuju da ne treba da gubimo nadu, da zajednički moramo djelovati kako bi se oduprli naletu primitivizma, pohlepe i bezakonja! Dok se još uvijek može nešto spasiti od našeg lijepog grada”, kaže Abazović.  “Stara je istina da se prostor, kao i doživljaji, troši. Ovaj predivni prostor nijesmo naslijedili od predaka, nego od potomaka“.

Interesantno je svakako i da su iz lokalne uprave saopštili da u Ulcinju ima vrlo malo divljih objekata koji služe za stanovanje, već su najčešće napravljeni u turističke svrhe.  Broj nelegalnih objekata na teritoriji te opštine je zvanično oko pet hiljada, dok je stvarni broj za još najmanje dvije hiljade veći.

 

                                                                                                                                     Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NESREĆE NA RADNOM MJESTU: Radnici bez ičije zaštite

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine u Crnoj Gori više ljudi pogine na radnom mjestu, a na desetine bude povrijeđeno. Radnici se, osim zdravstvenim rizicima, izlažu i nemilosti institucija koje ostaju nijeme na njihove zahtjeve. Funkcionalni Zavod za medicinu rada još je samo san

 

U Crnoj Gori svake godine više ljudi pogine, a na desetine se povrijedi. Nedavno su iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili statistiku za 2019. godinu: ,,U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, od čega je sedam osoba preminulo, dok je 20 teško povrijeđeno”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu u aprilu 2019. godine izjavio da je vidljiv napredak u Crnoj Gori kada je u pitanju ova oblast.

Nova 2020. godina ga je ekspresno demantovala. Krajem januara, na primorju ,  žarištu ilegalne gradnje, dvojica radnika iz Mojkovca zadobili su teške tjelesne povrede, višestruke prelome, nakon pada sa skele, na objektu u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru.

U razmaku od samo nekoliko dana, u februaru, poginuo je radnik na gradilištu u Podgorici. Pao je sa trećeg sprata zgrade u izgradnji na Cetinjskom putu, u blizini Kapital plaze.

Epilog uviđaja u većini ovakvih slučajeva ostaje nepoznat.

Posljednjih godina povrede i pogibije u građevini, prema podacima inspekcije, najčešće nastaju zbog toga što radnici ne koriste zaštitnu opremu.

Od početka gradnje auto-puta, u protekle četiri godine, poginula su četiri radnika, dva su teže povrijeđena, a više njih je zadobilo lakše povrede. Prema rezultatima istraga, trojica poginulih su krivi za nesreću, jer nisu koristili zaštitnu opremu, a jedan od njih se nalazio i u zabranjenoj zoni. Na četvrtog se obrušila velika količina zemlje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA U POLIMLJU: Odnosi ko stigne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke

 

Polimski muzej iz Berana čitavu deceniju šalje  dopise i zahtjeve državi,  Upravi za zaštitu kulturnih dobara,  da se pojedini lokaliteti na sjeveru države proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali  je do danas zaštićeno tek nekoliko.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara” – kaže Violeta Folić direktorica Polimskog muzeja.

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke.

Na ostalim spomenicima i aheološkim nalazištima može raditi šta  ko hoće.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“ – kaže poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac.

On upozorava da nedostatak novca dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja. Vrlo brzo trebalo bi da započnemo konzervaciju tvrđave Gradina u Rožajama, iznad Ganića kule“ – kaže Lutovac.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta najjasnije s pokazala na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani umalo uništili praveći seoski put. Arheolozi iz Berana su uspjeli da saniraju oštećenja i obave  dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema novca.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo